Ciglarske bare – nekad kupalište, danas deponij azbesta i građevinskog otpada

Grupa građana Slavonskog Broda traži da se Ciglarske bare vrate namjeni koju im je prije nekoliko desetljeća spontano dala lokalna zajednica. Radi se o umjetnim jezercima koja su nastala kada su bageri danas ugašene ciglane udarili u podzemnu vodonosnu žilu. Jame nastale eksploatacijom blata za ciglu napunile su se čistom vodom i pretvorile se u bazen u kojem su brojni Brođani naučili plivati.

“Kupaju se ljudi i dan danas. Ja se kupam svaki put kad odem tamo. To je bunarska voda. Provodila su se ispitivanja i voda na Barama je kvalitetnija voda nego Petnji i Ljeskovim vodama“, kaže nam ribič Mladen Sesar, referirajući se na lokacije u Brodsko-posavskoj županiji poznate po kampiranju i rekreaciji.

Bare su, naime, do prije četiri godine smatrane ribolovnom vodom, pa su ribiči ondje organizirali turnire u pecanju, dok je dio stanovnika samo uživao u šetnjama oazicom nadomak centra grada.

Kako je Ciglana Brod propala, zemljište je privatizirano. U Ministarstvu poljoprivrede nam kažu da su upravo zbog prodaje zemljišta privatnom vlasniku 2022. godine izbrisali Bare iz Upisnika ribolovnih područja i ribolovnih zona 2022. godine. Krenulo je i nasipavanje, uz negodovanje građana.

Nekoliko godina kasnije, na zemljištu uz bare odlažu se građevinski otpad i azbest, kojeg je 23. srpnja snimio upravo Sesar.

Fotografije prikazuju da nema govora da je ovaj opasni otpad propisno zbrinut; odbačen je uz obalu bare raspuknut i nepokriven. U takvom stanju azbest emitira čestice koje su izuzetno štetne za pluća. Ove čestice u slučaju produljene izloženosti uzrokuju azbestozu, specifičnu bolest pluća nazvanu po tom građevinskom materijalu, koja može voditi raku.

No, dok je inspekcija zaštite okoliša došla na teren, 18. kolovoza, azbesta više nije bilo.

“Utvrđeno je da je na k.č.br. 5787/30 i 5787/7  k.o. Slavonski Brod, nepropisno odložen građevinski otpad, pretežito cigla i crijep. Vlasniku nekretnine koji je ujedno i odložio navedeni otpad, rješenjem je naređeno da isti ukloni na propisani način. Azbestni otpad tijekom nadzora na predmetnoj lokaciji nije zatečen. Postupak inspekcije zaštite okoliša je u tijeku”, odgovorili su nam.

Na mjestu gdje je azbest snimljen vidljivi su zemljani radovi pa ribiči sumnjaju da je vlasnik zemljišta naprosto zatrpao opasni otpad. Usput su posječena i stabla.

“U slučaju postojanja indicija da je otpad zatrpan, provode se odgovarajuće istražne radnje i postupci. U tim postupcima u svrhu pribavljanja što konkretnijih podataka o potencijalnom mjestu odlaganja/zatrpavanja otpada kao i počiniteljima protuzakonitih radnji, uz inspekciju zaštite okoliša Državnog inspektorata, sudjeluju i druge mjerodavne institucije”, kažu nam u Inspektoratu.

Kada smo DIRH upitali namjeravaju li provjeravati je li na lokaciji zakopavan otpad, odgovorili su nam da je “inspekcijski postupak u tijeku” te da će se “daljnje mjere” poduzimati “ovisno o utvrđenom”.

Natura Slavonica 2022.: To je oaza i trebala bi biti zelena infrastruktura u službi grada

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Brodsko-posavske županije, Natura Slavonica, nije nadležna za očuvanje Ciglarskih bara, jer one više nisu zaštićene. Da bi se to dogodilo, kazali su nam, nužna je izrada Stručne podloge koju izrađuje Zavod za zaštitu okoliša i prirode, uz prethodnu suglasnost Ministarstva gospodarstva te nadležnih tijela lokalne samouprave. No, oni nemaju prijedlog niti naputak ministarstva da učine procjenu na navedenom području.

“Prema stručnim podacima i saznanjima kojima Javna ustanova raspolaže, za predmetno područje nisu utvrđene prirodne vrijednosti takvog značaja koje bi predstavljale osnovu za pokretanje inicijative za njegovo proglašenje zaštićenim područjem”, napisao nam je ravnatelj Nature Slavonice Branimir Vujčić.

Iz tih razloga, NS nije nadležna za područje pa ne može biti nadležna ni za privatne građevinske inicijative, odlaganje otpada, ili eventualno uređenje prostora u svrhu odmorišta. No kada je područje privatizirano, obavili su monitoring Bara na zahtjev ribiča i lokalnih medija. U očitovanju koje su 2022. uputili urednici portala SB plus, napisali su:

“Mišljenja smo da se radi o svojevrsnoj oazi koja je nastala iz prethodne gospodarske aktivnosti čovjeka”. Ustanova je, naime, tada smatrala da bi “upravo takvi krajobrazni elementi kao dio zelene infrastrukture trebali biti rekreacijsko-turistički dijelovi u službi urbanih područja”.

“Osim toga, ovakve male vodene površine u blizini naselja osiguravaju niz drugih usluga ekosustava za lokalno stanovništvo, kao mjesto za rekreaciju, ribolov, odmor, edukaciju i slično, poput našeg Športsko rekreacijskog centra Poloj”, napisali su u veljači 2022., a onda to i ponovili očitovanju o monitoringu iz svibnja 2022., iako su dodali i da na barama nisu zatekli ugrožene vrste.

Danas Vujčić piše i kako u Naturi Slavonici “pozdravljamo inicijativu građana i upućujemo ih na zakonsku proceduru, po kojoj jedinica lokalne uprave može pokrenuti postupak jer se predmetna lokacija nalazi unutar područja njihove nadležnosti”.

Grad je davno odlučio da su bare glinište i da ih treba zatrpati građevinskim otpadom

Međutim, Grad Slavonski Brod nije zainteresiran. Štoviše, u odgovoru našem portalu pozivaju se na 20 godina staru odluku, od 8. svibnja 2007. godine, o Detaljnom planu uređenja zone “Ciglana” u Slavonskom Brodu. Ciglarske bare u tom planu su “okrštene” kao glinište koje treba sanirati u roku od dvije ili nešto više godina i to natrpavanjem – 200.000 kubika građevinskog otpada.

“Nakon nasipavanja prvog gliništa površinski sloj izvest će se glinovitim materijalom. Višak vode će se odvoditi u jezera gdje će se obavljati sedimentacija mulja kako bi u konačnici u odvodni (melioracijski) kanal došlo što manje muljem zamućene vode. Paralelno s nasipavanje, otpadni materijal će se zbijat, te će se konačni površinski sloj nasipavati. Godišnje se planira odložiti 200.000 m3 građevinskog otpada. Građevinski otpad kojim će se sanirati glinište predstavlja tehnološki otpad”, piše u članku 45. tog detaljnog plana, koji potpisuje tadašnji SDP-ovac i predsjednik Gradskog vijeća Željko Rački.

Aktualni pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Damir Klaić nam poručuje kako se ništa tu ne može, a da je DIRH nadležan za eventualno odlaganje azbesta. Davni su planovi, po njemu, jasno definirali uvjete gradnje i namjenu površina za građevne čestice. Bare se nalaze “unutar zone namjene K1 – gospodarska poslovna, pretežito uslužna djelatnost”.

Navedena namjena obuhvaća sve vrste poslovnih, upravnih, uredskih i trgovačkih zgrada, robne kuće, prodajne salone, zgrade za malo poduzetništvo, ugostiteljske objekte i zgrade za zabavu, prometne građevine, javne garaže, benzinske postaje, sportske površine te parkove. Iznimno, za potrebe malog poduzetništva, na građevnoj čestici je u sklopu poslovne zgrade dopuštena izgradnja jednog stana.

Osim toga, “predmetne građevne čestice nalaze se u privatnom vlasništvu te investitor samostalno odlučuje o realizaciji planiranog zahvata”, a “svaki budući zahvat mora biti usklađen s definiranim uvjetima gradnje i namjene površina iz važeće prostorno-planske dokumentacije Grada Slavonskog Broda.

Ministarstvo bez komentara

Vlasnik zemljišta: Bace otpad, uslikaju ga i onda odu

Obratili smo se i Marku Katiniću, vlasniku Atlas Commercea i većeg dijela zemljišta na kojemu se nalaze Ciglarske bare. U prvom redu zanimalo nas je tko je dovukao azbest uz bare, ima li njegova tvrtka dozvolu za zbrinjavanje ovog otpada i zašto je odbačen na način na koji ne smije biti odbačen. On tvrdi da mu je nepoznat netko dovukao azbest.

“Stalno imamo problema sa ulaskom na naš posjed te isto tako i sa otpadom koji je bačen kako bi se samo uslikalo i objavilo.  U prilogu vam šaljem zapisnik sa tog mjesta sa fotografijama i odgovore na sva vaša pitanja u tom tekstu”, naveo je.

U prilogu nam je dostavio presliku zapisnika nadzora koji je obavila Natura Slavonica nakon što smo im poslali pitanja vezana za zatrpavanje otpada u barama. Sama uprava nam je slala odgovore istoga dana pa i kasnije, bez spomena da su obavili nadzor. Na terenu su bili dan nakon DIRH-a i zaključili da se ondje rade pripremni radovi za cestu, kao što tvrdi i Katinić, te da je sav otpad zatečen na lokaciji neopasan.

“Sav materijal je građevinski te se nikako ne radi o otpadu kao što se navodi, a to su utvrdila i nadležna tijela”, tvrdi Katinić. Upućen je u inicijativu da se Ciglarske bare daju građanima, ali je “mišljenja da je potpuno neosnovana”. Područje je, i on napominje, u detaljnom planu uređenja označeno s “K”, odnosno industrijska i trgovačka zona.

“Veći dio Ciglanskih bara je već prije 20 godina zatrpan i napravljen je trgovački centar Super nova, te je rađena kompletna dokumentacija. Pregovora oko prodaje našeg dijela je bilo sa raznim investitorima koji još traju, ali ništa nije zaključeno”, kaže nam Katinić.

Usput je zaprijetio i građanima koji dolaze na Bare.

“Svakodnevno se suočavamo s problemom neovlaštenog ulaska nekolicine ljudi na naš posjed, te smo zaista imali strpljenja, ali ponavljamo sva ta pompa je nastala zbog par desetaka ljudi koji su godinama naučili tamo dolaziti i svojatati privatan posjed kao svoj, bacati smeće i opijati se na našem posjedu. Od sada ćemo morati reagirati na svaki neovlašteni ulazak na posjed, prijavom policijskoj upravi. Zbog neosnovanih optužbi pokretača navedene inicijative bit ćemo prisiljeni aktivirati naš odvjetnički tim zbog narušavanja ugleda naše firme lažnim javnim optužbama, kojima su nam stvoreni dodatni troškovi te komplikacije u našem poslovanju”, poručio je Katinić.

Tamo gdje voda ne presušuje

Međutim, u tekstu peticije inicijative da se Bare daju Brođanima, teško se može naći riječ koja nije na mjestu. Piše, na primjer, da “Grad stalno govori o klimatskim promjenama, a upravo ovdje imamo priliku djelovati u skladu s tim riječima… ako se ovo područje prepusti nasipanju i betoniranju, izgubit ćemo veliku zelenu površinu koja danas prirodno hladi prostor, zadržava vodu i stvara uvjete za raznoliki biljni i životinjski svijet.”

Usred paklenog ljeta, inicijativu je pokrenula Brođanka Kristina Agatić i do danas ju je potpisalo oko dvije tisuće ljudi. Dok je cijela Europa paničarila zbog sniženih vodostaja, kaže nam Agatić, voda Ciglarskih bara bila je postojana, ptice su mogle sletjeti i naći hranu i utočište, a nalaze se samo pet minuta od centra grada. Bare su se ovoga ljeta, kaže, pokazale kao čudo prirode.

“Ne znam otkud sva ta voda i zašto recimo ne presušuje kada nije pala kiša ovdje već više od mjesec dana i kad svjedočim sušenju ne samo mladih stabala i svega nego i ogromnih starih trešanja, kestena… Tu nikada nema pomora ribe kao što bude drugdje. Vjerojatno Bare pomažu u skupljaju viška vode kad su velike kiše i prijetnje od poplava. Nebrojeno je razloga zašto to područje treba otkupiti od privatne tj. u ovom slučaju pravne osobe poduzeća Atlas Commerce d.o.o. i zaštiti”, ispričala nam je.

Sada kruži priča da će se bare nasuti i da će ondje izniknuti još jedan šoping centar. A one se nalaze odmah pokraj šoping centra Supernova.

“Ne treba nam više šoping centara”, poručuje Agatić.