Skoči do sadržaja
foto: Yasin Akgul/AFP

COP31: Svaki spomen fosilnih goriva izbačen iz novog nacrta krovne odluke

calendar

U završnici još jedne UN-ove klimatske konferencije fosilna goriva nestala su iz nacrta završnog dokumenta. Unatoč nebrojenim znanstvenim upozorenjima i klimi koja se mijenja pred našim očima, najveći zagađivači ponovno su izbjegli preuzimanje odgovornosti za klimatsku krizu.

Svaki spomen fosilnih goriva izbrisan je iz najnovijeg nacrta krovne odluke UN-ovog samita o klimi COP31.

“Prijelaz s fosilnih goriva” bio je naveden u prvom nacrtu od 18 stranica, objavljenom u ponedjeljak, ali je izostao iz upola manjeg nacrta objavljenog u četvrtak popodne.

Zadržana je tek izjava koja potvrđuje globalnu predanost održavanju prosječne temperature na 1,5 °C i ograničavanju prekoračenja tog cilja. Umjesto “prelaska s fosilnih goriva”, drugi nacrt daje slabo obećanje o “prijelazu prema niskim emisijama stakleničkih plinova i razvoju klimatske otpornosti”.

Velik je to udarac za klimatski najranjivije zemlje, koje godinama rade na tome da se u finalnom tekstu ove najveće klimatske konferencije na svijetu osigura izravna referenca na fosilna goriva.

Na konferenciji za medije povodom objave novog nacrta, predsjednik ovogodišnjeg COP-a Murat Kurum govorio je, pak, o entuzijazmu koji svi na pregovorima dijele i kojim ovaj dokument navodno odiše.

“Od početka konferencije tražimo odgovor na jedno pitanje: kako klimatske obveze pretočiti u klimatsku akciju. U želji da odgovor bude što konkretniji, jučer smo održali niz intenzivnih sastanaka s ministrima, predstavnicima pregovaračkih skupina i predstavnicima promatrača. Održan je i jedan zajednički sastanak, na kojem smo raspravljali o koracima koje zemlje trebaju poduzeti, kao i o prioritetima. Razgovarali smo otvoreno, licem u lice, te smo povećali broj pregovaračkih poglavlja oko kojih je postignut konsenzus. Identificirali smo teme i područja u koja treba usmjeriti više napora. Dijelimo entuzijazam, a rezultate višednevnih pregovora pretočili smo u dokument.”

foto: Yasin Akgul/AFP

Panamski ministar na COP31: “Naftna mafija drži svijet kao taoca”

Samo dan ranije panamski ministar okoliša Juan Carlos Navarro je na konferenciji za medije inicijative “Sporazum o neširenju fosilnih goriva” (Fossil Fuel Non-Proliferation Treaty) održao govor koji kao da je predvidio današnji rasplet.

“Naftna mafija drži svijet kao taoca. I ne samo to, svi smo oboljeli od Stockholmskog sindroma. Zaljubljeni smo u svoje otmičare: naftnu industriju. Volimo te naftaše. Ne možemo živjeti bez njih, a oni su toliko pametni da su nas uvjerili kako sve ovo rade za naše vlastito dobro. Muče nas za naše vlastito dobro, uništavaju naš planet za naše vlastito dobro. Uništavaju prirodu kako bi nam pomogli i zahtijevaju našu neuzvraćenu, beskrajnu, neograničenu, bezgraničnu ljubav. A mi smo toliko glupi da nasjedamo na to. Moramo gledati naprijed, govoriti istinu i hitno djelovati u vlastitom nacionalnom interesu.”

Inicijativu za napuštanje fosilnih goriva pokrenula je 2022. godine mala pacifička otočna država Vanuatu na Općoj skupštini UN-a, nakon čega joj se na samitu COP27 pridružila država Tuvalu, koju čini devet koraljnih atola u Oceaniji, usred Tihog oceana. Danas ima 30 zemalja članica.

Na prošlogodišnjem samitu COP30 u Belému, brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva pokrenuo je, pak, sličnu inicijativu. Podsjetimo, Lula je lani pozvao svijet na izradu “Hodograma za napuštanje fosilnih goriva” (Fossil Fuel Transition Roadmap). Iako je prijedlog podržalo više od 80 država, naftne sile (poput Saudijske Arabije) uspjele su ga u zadnji čas izbaciti iz završnog dokumenta samita COP30.

Ove godine taj je hodogram predstavljen, a dvije priče su se spojile. U travnju ove godine u Kolumbiji je održana Prva međunarodna konferencija o napuštanju fosilnih goriva, na kojoj su se Lulina ideja “hodograma” i ranija pacifička inicijativa udružile kao glavni pritisak na petrodržave uoči i tijekom aktualnog COP31.

Kako smo pisali, Rusija i Saudijska Arabija su najveći izvoznici stakleničkih plinova u povijesti, pokazala je analiza specijaliziranog portala Carbon Brief. Na trećem mjestu je Australija, sudomaćin ovogodišnje UN-ove klimatske konferencije COP31.

Naime, Turska je domaćin konferencije, predsjedava COP-om i vodi dobrovoljnu Akcijsku agendu, dok Australija predsjeda formalnim pregovorima o provedbi Pariškog sporazuma i klimatskim financijama.

> > COP31: Znanost i multilateralizam pod udarom

Panama na klimatskim konferencijama COP tradicionalno zauzima ulogu zagovornice hitne klimatske akcije, svrstavajući se uz ranjive otočne države i blokove koji traže stroža pravila i veću financijsku odgovornost velikih zagađivača.

“Oh, te divne zemlje proizvođačice nafte. Tako su velikodušne. Osim što ne daju ni novčića za prilagodbu, za suočavanje s klimatskom krizom ili za spas bioraznolikosti. Nema nikakve šanse [da će platiti]. Pogotovo ne zemlje koje proizvode fosilna goriva. To je kao da od ubojica tražite da plate električnu stolicu”, dodao je Navarro tijekom govora.

Panamski ministar oštro je kritizirao i tezu da planet smije privremeno prijeći granicu zagrijavanja od 1,5 °C pa se naknadno “ohladiti” novim tehnologijama.

> > Sva bitna zbivanja na COP-u 31 možete pratiti na Klimatskom portalu

Sve je isto k’o i lani

Konferencija je počela 9. studenog u turskoj Antaliji, a okupila je predstavnike gotovo 200 zemalja, međunarodnih organizacija, znanstvene zajednice, civilnog društva i poslovnog sektora.

Među njima su i predstavnici više od 100 korporacija i organizacija koje opstruiraju klimatske politike, a većinu njih čine energetske kompanije, industrijska udruženja i financijske institucije povezane s fosilnim gorivima.

Glavne teme [1, 2] samita COP31 su klimatsko financiranje, ubrzavanje napuštanja fosilnih goriva, smanjenje emisija, elektrifikacija energetskog sustava, prometa i industrije, prilagodba klimatskim promjenama te financiranje šteta i gubitaka u najranjivijim zemljama.

> > Što je zapravo COP?

Podsjetimo, uoči COP31 objavljena je analiza Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koja upozorava na nove klimatske rekorde. Prosječna globalna površinska temperatura je od siječnja do rujna dosegnula oko 1,47 °C iznad predindustrijskog prosjeka. Stoga WMP procjenjuje da će 2026. godina biti među četiri najtoplije godine otkako postoje mjerenja, čime se nastavlja niz rekordno toplih godina.

Ovogodišnja procjena međunarodnog znanstvenog tima okupljenog u Global Carbon Project pokazuje da je preostali ugljični proračun za ograničavanje zagrijavanja na +1,5 °C pao na svega 150 milijardi tona CO2 – količina emisija koju svijet sadašnjim tempom proizvede za manje od četiri godine.

Climate Action Tracker (CAT) u izvješću objavljenom na početku COP31 upozorava da bi globalno zagrijavanje, nastave li vlade provoditi sadašnje politike, do kraja stoljeća moglo doseći 2,7 °C. Čak i kad bi države ispunile svoje klimatske ciljeve za 2030. i 2035. godinu, zagrijavanje bi iznosilo oko +2,6 °C do kraja stoljeća. Uz potpuno ispunjenje svih postojećih obećanja i dugoročnih klimatskih ciljeva, procjena pada na +2,1 °C, dok bi i u najoptimističnijem scenariju, uz ostvarenje svih ciljeva neto nultih emisija, dosegnula oko +1,9 °C.

> > Znanstveni alarm za COP31: Ulazimo u novo doba klimatskih ekstrema

 

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.