Što je zapravo COP?
UN-ova klimatska konferencija COP održava se već 30 godina, otkad je 1992. dogovoren proces kroz koji će se pregovorima pokušati rješavati pitanje klimatskih promjena. Kroz godine je mnogo toga načelno usuglašeno, ali malo toga je postignuto.
Krajem svake godine u medijima se počinje pojavljivati isti akronim – COP, skraćeno od “Conference of the Parties” odnosno konferencija potpisnika UN-ovog klimatskog sporazuma iz 1992. godine.
Predmetni sporazum poznat je kao Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (UNFCCC), a Hrvatska joj je pristupila 1996. godine. Međunarodna zajednica njome je priznala opasnost koja svijetu prijeti od klimatskih promjena te pristala na pregovarački proces koji bi trebao dovesti do njihovog zauzdavanja.
Među ostalim, dogovoreno je da će se države potpisnice okupiti svake godine na konferenciji o klimatskim promjenama, odnosno COP-u, te da će u sklopu te konferencije biti dogovarane mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Ulazeći u taj sporazum, međunarodna zajednica uvažila je da su klimatske promjene globalni problem koji se može rješavati samo kroz globalnu suradnju.
Prvi COP održan je u Berlinu 1995. godine, a među poznatijim i uspješnijim COP-ovima bili su COP3 u Kyotu, gdje je usvojen poznati Kyotski protokol, te COP21 u Parizu, koji je rezultirao Pariškim sporazumom, tj. obećanjem međunarodne političke zajednice da će učiniti sve što je u njenoj moći kako bi se zagrijavanje planeta zaustavilo ispod +1,5 stupnjeva Celzija s obzirom na predindustrijsko razdoblje.
Što je posao domaćina?
Lokacija održavanja COP-a svake godine se mijenja, a država domaćin ima zadaću organiziranja i predsjedanja konferencijom. Države domaćini određuju agendu konferencije i tako promiču vlastite vanjskopolitičke te gospodarske prioritete vezane za dekarbonizaciju i zelenu tranziciju. Ove godine COP se održava u brazilskom gradu Belému, a među glavnim bi temama trebale biti mjere za dekarbonizaciju poljoprivredne industrije, koja uz energetiku najviše doprinosi emisiji staklenički plinova i posljedičnom globalnom zagrijavanju, kao i realizacija ranije obećane financijske podrške za siromašne države najviše ugrožene posljedicama klimatskih promjena.
COP u Belému počinje danas i trajat će naredna dva tjedna, do 21. studenog. Povratak u Brazil ima snažan simbolični značaj; upravo je u toj državi prije 33 godine potpisan UNFCCC. U međuvremenu su, kroz njime dogovoreni pregovarački proces, mnoge stvari načelno usuglašene, ali napredak u provedbi je minimalan.
Brazilske vlasti, domaćini ovogodišnjeg COP-a, stoga manje vremena namjeravaju posvetiti novim dogovorima i planovima te fokus staviti na operacionalizaciju onoga što je već ranije usuglašeno. Iz Brazila su zadnjih tjedana stizale poruke da im je posebno važno razgovarati o dogovoru koji je postignut na COP-u 28, kada su se sudionici konferencije usuglasili o nužnosti postupnog, ali potpunog napuštanja fosilnih goriva.
Kakvo je stanje uoči COP-a 30?
Međutim, odnos međunarodne zajednice prema klimatskim promjenama i fosilnim gorivima u zadnje se dvije godine značajno promijenio. Donald Trump je u SAD-u institucionalizirao politički stav da su klimatske promjene “prevara” te američka država radi sve što može da bi poticala daljnju ekstrakciju i potrošnju fosilnih energenata tj. neometano bogaćenje američke fosilne industrije. Petro-države poput Rusije i Saudijske Arabije, koje su ionako pregovorima pristupale “s figom u džepu”, nastojeći ih razvući i sabotirati na sve raspoložive načine, tako su dobile snažnog saveznika.
Takav odnos prema klimi i okolišu prelijeva se i na druge dijelove svijeta, tj. šalje vrlo jasnu poruku: ako najveći svjetski zagađivači ne žele čistiti vlastiti nered, zašto bi ga čistio itko drugi? Europska unija, koja se voli doživljavati kao lidera u klimatskoj akciji, također je počela postupno razvodnjavati svoje ciljeve i umanjivati ranije deklarirane ambicije. Kineska država, koja dekarbonizaciji značajno doprinosi razvojem tehnologija za crpljenje obnovljivih izvora energije, također iskazuje vrlo skromne nakane smanjenja vlastitih emisija u narednim desetljećima.
Da borba protiv klimatskih promjena pada u zapećak, pokazuje i konferencija međunarodnih lidera koja se tradicionalno odvija u vikendu prije početka COP-a. Ovoga vikenda prema Brazilu su se uputili neki od najmoćnijih svjetskih lidera, ali ne i najmoćniji: okupljanje je prošlo bez američkog predsjednika Trumpa, kineskog predsjednika Xija Jinpinga i indijskog premijera Narendre Modija. Šefovi tri države koje najviše zagađuju atmosferu stakleničkim plinovima nisu imali vremena da se upute u Belém.
Glavni tajnik UN-a António Guterres globalnim je liderima uputio vrlo jasnu poruku: ako ne uspijemo zadržati zagrijavanje ispod +1,5 °C bit će to “moralni promašaj i smrtonosni nemar”. Ranije je Guterres obznanio da smo cilj od ograničavanja rasta temperature ispod +1,5 °C već probili, a sad se moramo potruditi da to probijanje ostane samo privremeno.
“Svaka desetina stupnja znači više gladi, raseljenosti i gubitaka, posebno za one koji su najmanje odgovorni”, rekao je Guterres.
Ozbiljnost njegovih riječi naglašava novi izvještaj UN-ovog Programa za okoliš. Njime se procjenjuje da smo na putu prema porastu globalne temperature od +2,8 °C do kraja stoljeća. Svjetska meteorološka organizacija potvrdila je da će 2025. biti druga ili treća najtoplija godina otkad postoje mjerenja.