Gradonačelnik Zagreba protiv HDZ-a u borbi za prostor

Borba protiv rasprodaje i okupacije hrvatskog prostora, pokrenuta zbog kontroverznog paketa tzv. Bačićevih zakona, koncem prošle godine proguranog kroz Hrvatski sabor, neočekivano je dobila novu dimenziju.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević HDZ-ove je zakone o rasprodaji prostora, od čega će korist imati samo bogati investitori, retorički i politički uvezao sa srodnom, iako ne sasvim identičnom kontroverzom: dočekom za hrvatsku rukometnu reprezentaciju nakon osvajanja brončane medalje na Europskom prvenstvu.

Velika prostorna otimačina

Podsjećamo, Vlada RH je bez dozvola i sudjelovanja Grada Zagreba organizirala doček na koji je dovela Marka Perkovića Thompsona, izvođača čije javne nastupe već desetljećima dosljedno prati pojava ustaške ikonografije u javnom prostoru. Vlada RH tim je potezom prekršila Ustav i zakone RH, nasilno oduzevši jedinici lokalne samouprave pravo da upravlja javnim prostorima unutar svoje teritorijalne nadležnosti.

Na sličan način država namjerava izgurati jedinice lokalne samouprave iz upravljanja javnim prostorom i u drugim dijelovima Hrvatske, posebno u priobalju. Kao što smo na Klimatskom portalu već pisali, paket Bačićevih zakona omogućuje državi da derogira i ignorira općinske prostorne planove, stavljajući interese privatnih investitora iznad volje građana koji u datom prostoru obitavaju i glasaju.

Protiv “Bačićevih zakona” koji omogućuju rasprodaju prostora pobunili su se udruženja arhitekata, urbanista, sociologa kao i brojni drugi zainteresirani akteri, uključujući i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Ništa nije pomoglo; HDZ-ova većina “Bačićeve zakone” je izglasala zadnjeg radnog dana prije zimske tanke Sabora.

Saborska oporba, predvođena zastupnicima strake Možemo, tada je najavila da će “Bačićeve zakone” rušiti na referendumu. Prikupljanje potpisa može se očekivati tijekom proljeća.

Ipak, prvi korak bit će pokušaj obraćanja Ustavnom sudu. Osim što će se tražiti ocjena ustavnosti “Bačićevih zakona”, zbog njihovog značajnog derogiranja ovlasti lokalne samouprave, na ocjenu ustavnosti poslat će se i zaključak kojim je Vlada RH – protivno slovu zakona i Ustava, koristeći čak i policiju da omete zagrebačke komunalne redare u obavljanju njihovog posla – uzurpirala organizaciju dočeka rukometne reprezentacije na glavnom zagrebačkom trgu.

> > Izglasan zakon o rasprodaji prostora, oporba najavila referendum

Protuustavno djelovanje

Ono što spaja ova dva slučaja je odnos prema zajedničkom prostoru: HDZ-ova državna vlast očito je odlučila izbaciti lokalnu samoupravu iz odlučivanja o upravljanju javnim prostorom.

Kao što je više ustavnih stručnjaka istaknulo nakon ekscesa vezanog za doček rukometaša, u pitanju je evidentno kršenje Ustava RH; u svom četvrtom članku Ustav jamči pravo na lokalnu samoupravu, u 88. propisuje da se ovlasti lokalne samouprave ne mogu ograničavati uredbama izvršne vlasti, a u članku 129. se prostorno i urbanističko planiranje te komunalne djelatnosti eksplicitno smještaju u ingerenciju lokalne samouprave.

Na redovitoj press konferenciji u utorak, gradonačelnik Zagreba stoga je Vladin blitzkrieg-doček okarakterizirao kao još jedan pokušaj zadiranja u autonomiju lokalne samouprave, drugi u samo nekoliko mjeseci.

“Podsjetit ću vas da je Grad pokušavao usvojiti izmjene GUP-a uoči lokalnih izbora, što je Vlada opstruirala. A kad smo to izgurali, onda je Vlada išla u izmjene Zakona kojima se opet prekršio Ustav. Dvaput se prekršio Ustav kad je riječ o upravljanju prostorom. Vlada nema pravo zadirati u lokalnu autonomiju”, rekao je Tomašević.

Dodao je da će se zbog toga najprije obratiti Ustavnom sudu, a ako se oni ogluše na zahtjeve za ocjenom ustavnosti, krenut će se u prikupljanje potpisa za referendum. “Ako ovo prođe, onda više nema granica”, kazao je Tomašević, istaknuvši da država građanima šalje poruku kako se nitko ne mora pridržavati Ustava i zakona.

Nazire se referendum

Ni Tomašević ni njegova stranka zasad ne pojašnjavaju kako će eventualno referendumsko pitanje izgledati. Na raspolaganju imaju više opcija; mogu npr. tražiti ukidanje čitavog Zakona o prostornom uređenju, ili tražiti da se u Ustav unesu nove odredbe koje bi onemogućile rasprodaju prostora kakvu je zamislio HDZ.

Izgledno je, međutim, da će glavna tema političkog proljeća 2026. biti upravo referendum o pravu građana i njihovih izabranih predstavnika u jedinicama lokalne samouprave na odlučivanje o razvoju i uporabi prostora.

Ustavni sud se, naime, u dosadašnjem tijeku Plenkovićevog premijerskog mandata pozicionirao kao servis za ispunjavanje HDZ-ovih želja i potreba pa nije uputno očekivati da će ovoga puta biti išta drugačije.

Da bi se o budućnosti upravljanja javnim prostorom u Hrvatskoj odlučivalo na referendumu, potrebno je prikupiti potpise 10 posto birača, tj. njih 380 tisuća. U stvarnosti, broj potpisa zapravo mora biti veći od 400 tisuća, s obzirom da se u svakoj referendumskoj kampanji dio potpisa prilikom provjere pokaže nevažećima.

Ako Tomašević, Možemo i njihovi partneri iz saborske oporbe uspiju prikupiti potrebne potpise, krajnje je izgledno da će im referendumska odluka ići u korist. Naime, rezultati nacionalnog referenduma u Hrvatskoj smatraju se valjanima bez obzira na to koliko je birača pristupilo glasanju.