Megafarme pilića: Zašto tisuće prosvjeduju i od čega mještani strahuju?

“Kako ja to emotivno pokazujem”, govori Ivanka Cestarić iz Lekenika dok maše rukom pokazujući nam zemljište gdje se planira buduća valionica pilića. To je samo jedna karika u lancu megaperadarskog projekta farmi i klaonica pilića koji bi trebali biti sagrađeni u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Ništa ne daje naslutiti da bi šipražje koje nas okružuje uskoro moglo biti raskrčeno i da bi tišinu koju narušava tek zvuk vjetra koji trese suho granje uskoro mogla zamijeniti buka valionice – objekta za valjenje pilića domaće peradi i pernate divljači.

Pilići se, naime, legu ili “valjaju”. Dio je to nove terminologije – poput izraza “jednodnevni pilići” ili “brojler pilići” – koja do prije dvije ili tri godine većini stanovnika Sisačko-moslavačke županije nije bila dio vokabulara.

Da “posudimo” izraz iz engleskog jezika, Cestarić je u životu “nosila puno šešira”; bila je računovotkinja, poljoprivrednica, majka, baka. Danas najčešće nosi crvenu “francuzicu”, koja joj je postala svojevrsni zaštitni znak na sastancima s ukrajinskim investitorima i predstavnicima ministarstava, na okruglim stolovima u Hrvatskom saboru, gdje se bori protiv ovog megaprojekta. 

Protekle dvije godine stanovnici Lekenika, Sunje, Potoka, Okola i Siska, zajedno s građanskim inicijativama “Siščani ne žele biti Smetlišćani” i “Sunjani ne žele biti Smuljani” aktivno se protive planiranoj izgradnji megafarme pilića.

Megafarma u nastajanju

Podsjetimo, oko na Sisačko-moslavačku županiju “bacila” su dvojica investitora. Prvi je Ukrajinac Andrii Matiukha, poznat kao osnivač grupacije Favbet koja se bavi klađenjem, ujedno i vlasnik peradarske tvrtke Pipo iz Čakovca. Matiukha je osnivač firme Premium Chicken Company (PCC), ulagača na području Sisačko-moslavačke županije.

Drugi investitor također je Ukrajinac, takozvani “kralj piletine” Jurij Kosiuk, među najvećim proizvođačima peradi u Europi i vlasnik grupacije MHP. Kosiuk je najavio povlačenje iz projekta u Hrvatskoj i preusmjeravanje ulaganja u Španjolsku, no građani i aktivisti upozoravaju da nema službene potvrde da su njegovi planovi u Sisačko-moslavačkoj županiji uistinu obustavljeni.

Otpor gradnji megafarmi ovaj tjedan je doživio vrhunac. U ponedjeljak je u Sisku održana tribina koju je Ministarstvo poljoprivrede naprasno organiziralo. Tribina je, naime, najavljena u subotu kasno popodne, a sudjelovanje na tribini trebalo je potvrditi do nedjelje. Saborska zastupnica stranke Možemo! i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić objavila je na Facebooku da je “sumnjivo da ministarstvo poljoprivrede preko vikenda hitno organizira tribinu nakon više od godinu dana šutnje o tom peradarskom kompleksu”. 

“Tajnik kabineta ministra osobno je telefonski kontaktirao ljude, a na njihov prijedlog odgode termina tribine zbog prekratkog vremena za usklađivanje s drugim obavezama, ultimativno odgovarao negativno”, ispričala je.

U utorak je u Hrvatskom saboru stranka Most organizirala okrugli stol o ovoj temi, a najavljena je i tematska sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode na kojoj će se raspravljati o istoj stvari. Sve je zaokružio veliki prosvjed održan u Zagrebu, koji su organizatori nazvali borbom protiv uništenja Sisačko-moslavačke županije “pilićarskom ekobombom”.

> > Dušica Radojčić: Diljem Hrvatske okoliš se uništava zbog profita. Ljudi su očajni

Zašto je stanovništvo zabrinuto?

“Pogledajte tu. Recimo, ovaj je čovjek napravio tipske kuće koje namjerava prodati, naravno, mladim ljudima. Tu je odmah ulaz na autocestu, pola sata ste od Zagreba. Za njih je to idealno, živjeti u miru, tišini”, objašnjava nam Ivanka Cestarić dok se vozimo prema jednoj od lokacija na kojoj je planirana gradnja.

U posljednje vrijeme Lekenik i okolica postaju privlačni mladim obiteljima zbog nižih cijena zemljišta u odnosu na Zagreb. Osim zbog blizine glavnog grada i dobre prometne povezanosti, novi stanovnici u ovaj kraj dolaze i zbog prirode, mira i tišine.

Cestarić se boji da bi najavljene megafarme sve mogle promijeniti. Šokirana je i veličinom projekta te brojem lokacija na kojima je gradnja planirana. “Kao da su kocku bacili i tako odlučili gdje graditi”, kaže.

Nije jedina koju brinu brojne nepoznanice vezane za ovaj megaprojekt – zagađenje bukom i smradom, otpadne vode, vibracije kamiona koji će prolaziti kroz mjesta… 

“E vidiš, ovo ti je cesta kojom bi trebali voziti kamioni. Vidiš kaj je to. Vidiš ove stupove? I tu je ograničenje za promet od pet tona. I kak’ će sad tu neki šleper kroz te stupove”, pita se Dubravka Hrvoj iz Okola, malog mjesta u općini Velika Ludina.

Mještane brine i što se farme pilića planiraju baš u Okolima, gdje se nalazi Podzemno skladište plina (PSP) s bušotinama u neposrednoj blizini kuća i škole. Strahuju da bi kombinacija mogla postati sigurnosna katastrofa.

Prve informacije o pilićima, farmama i velikim planovima za njenu županiju Hrvoj je doznala iz intervjua objavljenog u hrvatskom izdanju časopisa Forbes, u kojem su izneseni planovi o šesnaest lokacija od Lekenika do Topuskog. 

“Ja sam od onda u stanju šoka”, govori nam.

Prema Hrvoj, investitori su dolazili krajem 2024. godine u Okoli, ali tek iz časopisa su saznali o čemu se radi i o razmjerima projekta. Upozorava i da je tik do planiranih megafarmi park prirode Lonjsko polje, koji je dio europske ekološke mreže Natura 2000, što znači da je to područje važno za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova.

Ukrajinsko iskustvo – uvid u moguće posljedice

Zabrinuti građani često spominju ukrajinsku Viničku oblast, gdje je 2010. godine počela gradnja velikog peradarskog kompleksa tvrtke MHP i gdje stanovništvo dulje od desetljeća prosvjeduje protiv sličnog megaperadarskog projekta kakav je planiran u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Iako je MHP navodno odustao od projekta u Hrvatskoj, protivnici projekta Vinicju navode kao primjer mogućih posljedica.

Vladlena Marcinkevič iz mreže CEE Bankwatch stručnjakinja je za obnovu Ukrajine. Megakompleks u Vinicji je, kaže, “vidjela svojim očima”.

“Kada sam ga vidjela, ja sam jednostavno pomislila na koncentracijski logor. Radi se o ogromnom kompleksu, ograđenom bodljikavom žicom. To meni ne sliči na ništa povezano s poljoprivredom. Ja sam razmišljala samo o procesima koji se odvijaju unutra”, opisuje.

Zanimalo nas je kako to izgleda kad je projekt gotov, izgrađen i u pogonu.

“Bit će problema sa sitnim česticama. Ljudi će osjetiti te čestice i krmivo kada se bude radilo ventiliranje objekata. Jednom smo noću vidjeli paru kada su ventilirali. Pomislili smo ‘o bože, mi to udišemo’. Ne znam što će koristiti za krmivo, u Ukrajini koriste suncokretove sjemenke. Ali ti pilići se nalaze na jednom mjestu. Kako oni rastu, raste i zagađenje. Gnojivo ima nekakav ‘kruhast’ miris…”, objašnjava Marcinkevič.

Stanovnici Vinicje počeli su se buniti ubrzo nakon početka gradnje. I ondje su se pojedinačni zahvati procjenjivali kroz odvojene postupke procjene utjecaja na okoliš.

Na sličan problem upozoravaju i stanovnici Sisačko-moslavačke županije, koji traže objedinjenu procjenu utjecaja na okoliš za cjelokupan projekt, a ne zasebne procjene za pojedine objekte, kako bi se sagledali kumulativni učinci.

Kako smo pisali, industrijska poljoprivreda takvog obima ima značajan utjecaj na okoliš. Iako je uzgoj pilića za klimu i okoliš osjetno manje štetan nego, primjerice, uzgoj govedine, industrijska peradarska postrojenja sposobna su izazvati značajno zagađenje [1, 2]. Za početak, radi se o postrojenjima kojima treba puno energije i vode. Studijom utjecaja na okoliš predviđeno je da će farma u Sisku trošiti 4000 kubika vode dnevno, što je skoro pa jednako ukupnoj potrošnji svih sisačkih građana. Zatim je tu problem otpada koji nastaje industrijskim uzgojem pilića, prvenstveno ptičjeg izmeta, bogatog dušikom, fosforom i kalijem. To pileći izmet čini izvrsnom sirovinom za proizvodnju gnojiva i bioplina (tj. biometana koji se može koristiti kao energent), ali predstavlja i potencijal za zagađenje zraka, vode i tla. U zraku oko industrijskih farmi pilića redovito završava amonijak, zbog čega se oko postrojenja širi smrad, a nastaju i potentni staklenički plinovi poput metana i dušikovog oksida. Sve to može imati štetne učinke po zdravlje lokalnog stanovništva.

Investitori u defenzivi

U otvorenom pismu javnosti tvrtka Renaissance Capital, vlasnički povezana s Premium Chicken Company, navela je da planira šest projekata, a ne osamnaest, kako se, tvrde, pogrešno navodi u javnosti.

Prema njihovim navodima, maksimalni kapacitet projekta iznosi 84,2 milijuna pilića godišnje. Tvrde i da se u okoliš neće ispuštati otpadne vode s antibioticima, bakterijama ili dušikom te da projekti nisu namjerno rascjepkani radi izbjegavanja zakonskih obveza.

“Veličina parcela uvjetovana je proizvodnim procesom te su ishođene potvrde usklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom. Također, planirani zahvati grupirani su za potrebe provedbe postupka utjecaja zahvata na okoliš imajući u vidu olakšavanje procjene kumulativnog utjecaja na okoliš”, navode u otvorenom pismu.

U drugom priopćenju Renaissance Capital je napao resorno ministarstvo. Ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića optužuju da je odbio sastanak s investitorima u projekt vrijedan više od 600 milijuna eura, dok je istovremeno odlučio primiti predstavnike okolišne organizacije Zelena akcija neposredno prije najavljenog prosvjeda.

Iz Ministarstva su promptno odgovorili i ponudili sastanak svim zainteresiranim stranama u subotu ujutro, tik prije prosvjeda.

Je li HDZ za ili protiv megafarmi pilića?

Unutar HDZ-a vidljive su podjele oko projekta. Sisački gradonačelnik Domagoj Orlić iz redova Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), vokalan je u protivljenju projektu za kojega kaže da nema podršku Grada Siska ni lokalnog stanovništva. Međutim, unutar stranke postoje različiti stavovi. Tako se na okruglom stolu održanom u Saboru moglo čuti da neki HDZ-ovci, poput Petra Šimića, projekt podržavaju. Isto tako, HDZ-ov župan Ivan Celjak je 2023. godine potpisao pismo namjere u kojem navodi da županija “u potpunosti podržava” projekte koji se odnose na izgradnju velikih peradarskih farmi i klaonica na području županije.

Ispod radara prošla je i vijest da je u utorak na zatvorenoj sjednici Vlade na vlastiti zahtjev razriješena Anamarija Matak, ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Kako smo lani pisali, upravo zbog podrške ukrajinskim investitorima SDP-ova Kristina Ikić Baniček izgubila je utrku za gradonačelnicu nakon punih 12 godina na čelu Siska.

Tisuće građana na prosvjedu

Nekoliko tisuća ljudi okupilo se u subotu u Zagrebu na prosvjedu pod nazivom “NE! Pilićarskoj ekobombi: prosvjed protiv uništenja Sisačko-moslavačke županije” u organizaciji Zelene akcije, Prijatelja životinja i građanskih inicijativa iz te županije.

Na sastanku koji je održan prije prosvjeda predstavnici građana ministru poljoprivrede uručili su svoje zahtjeve. On je, pak, kazao kako će ih proslijediti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.

Prosvjednici, između ostaloga, traže obustavu svih postupaka procjene utjecaja na okoliš kako bi se provela integralna ukupna procjena svih projekata koji su dio “vertikalno integriranog sustava proizvodnje i obrade”. Traže i reviziju dosad izdanih pozitivnih rješenja o utjecaju na okoliš te reviziju rješenja da procjena prihvatljivosti za ekološku mrežu Natura 2000 nije potrebna. Na koncu, traže “usvajanje nacionalne odluke koja bi ovakve projekte klasificirala kao neprihvatljive”. Prema njihovim riječima, podržava ih čak 150 udruga iz Hrvatske i inozemstva.

Najavljen je novi prosvjed koji će se 25. travnja održati u Sisku. Potvrđuje to riječi naše sudovornice Dubravke Hrvoj: “Gle, mi ti ne bumo odustali”.