Sisak protiv pilića: Sprema se još jedan prosvjed
Građanske inicijative i organizacije civilnog društva pozivaju građane na novi prosvjed protiv megafarme pilića. Prosvjed će se održati u Sisku, 25. travnja u 10 sati. Iako je zaustavljena gradnja klaonice, ostatak projekta ide dalje.
Druge europske zemlje odbijaju megafarme za uzgoj pilića, samo Hrvatska pozdravlja takvu investiciju, poručuje se u zajedničkom priopćenju građanskih inicijativa i organizacija civilnog društva koje predvode otpor gradnji pilićarskog kompleksa u Sisačko-moslavačkoj i okolnim županijama.
“Riječ je o samom vrhu najagresivnijeg modela industrijskog uzgoja peradi – onog koji stvara najveće količine otpada, emisija i pritiska na prostor. Uz planirane kapacitete od 270 milijuna ubijanih pilića godišnje, Hrvatskoj prijeti da postane smetlište Europe!”, stoji u priopćenju.
“Hrvatskoj prijeti gašenje oko 250 malih gospodarstava, uz dodatne gubitke mnogih ekoloških proizvođača. To je pravo lice intenzivnog industrijskog uzgoja. Nekoliko pogona raste, dok mala gospodarstva i prostor kakav smo znali nestaju”, kaže Snježana Sužnjević Vago iz GI “Siščani ne žele biti Smetlišćani”.
Jasna Šumanovac iz Zelene akcije dodaje da bi planirani pogoni u Hrvatskoj stvarali oko 400 000 tona peradarskog gnoja i stelje godišnje te više od 6000 tona amonijaka, što znači nitrate u tlu i vodama, fekalno zagađenje, neugodne mirise i onečišćenje zraka. Ističe da su sitne čestice PM2.5, povezane s intenzivnim uzgojem, u EU-u 2019. godine bile odgovorne za 307 tisuća preranih smrti.
Noviji podaci Europske agencije za okoliš pokazuju da se situacija u međuvremenu poboljšala, ali i dalje svake godine od izloženosti PM2.5 česticama umiru deseci tisuća ljudi; 2024. takvih je smrti bilo više od 180 tisuća.
U zajedničkom priopćenju građanskih inicijativa i organizacija civilnog društva ističu se i primjeri iz inozemstva koji ilustriraju potencijalnu štetu:
“U Ujedinjenom Kraljevstvu intenzivan uzgoj pilića povezuje se s teškim onečišćenjem rijeke Wye, gdje 70 posto fosfata u slivu dolazi iz poljoprivrede. Jedna studija zato preporučuje smanjenje broja peradi za 80 posto. Uz taj se sliv uzgaja oko 23 milijuna pilića, čak 12 puta manje od planiranih kapaciteta u Hrvatskoj.
U Francuskoj je odbijena dozvola zbog rizika za vodoopskrbu i javno zdravlje, a nakon tužbe investitora sud je potvrdio da je odbijanje bilo zakonito. U Španjolskoj su vlasti blokirale projekt farme od 750 000 pilića nakon snažnog otpora građana, dok je u Shropshireu sud poništio dozvolu za megafarmu zbog kataklizmičnog kumulativnog učinka na više velikih peradarskih jedinica na stanovnike, ekonomiju, sigurnost hrane, zdravlje, bioraznolikost i okoliš. To je posebno važno i za Hrvatsku, gdje su projekti također prijavljivani odvojeno, iako europska pravila traže sagledavanje kumulativnih učinaka.”
Luka Oman iz Prijatelja životinja najavio je novi prosvjed protiv pilićarske megafarme, koji će se u travnju održati u Sisku.
“Više od 5000 građana okupilo se na prosvjedu u Zagrebu, više od 50 000 ljudi potpisalo je peticiju, a više od 160 udruga podržalo je zaustavljanje ovih pogona. Tek nakon snažnog javnog pritiska obustavljen je postupak za klaonicu u Sisku, no svi ostali projekti i dalje prijete. Zato ne stajemo dok ne stanu svi projekti. Pozivamo sve da nam se pridruže na prosvjedu za spas Hrvatske od megafarmi i klaonica u Sisku, 25. travnja 2026. od 10 sati”, kaže Oman.
Građanske inicijative i organizacije civilnog društva koje se protive gradnji megafarme pilića iznijeli su šest zahtjeva. Evo što traže:
1. Obustava svih postupaka procjene utjecaja na okoliš kako bi se provela integralna ukupna procjena svih projekata koji su dio “vertikalno integriranog sustava proizvodnje i obrade”;
2. Revizija svih dosad izdanih pozitivnih Rješenja o procjenama utjecaja zahvata na okoliš;
3. Revizija svih Rješenja da procjena prihvatljivosti za ekološku mrežu nije potrebna;
4. Provođenje strateške procjene utjecaja na okoliš koja bi obuhvatila cijelo područje planirane intervencije kako bi se procijenio kumulativni utjecaj na okoliš, ekološku mrežu, ljudsko zdravlje i ekonomiju;
5. Obustava svake podrške države i drugih vlasti ovim projektima;
6. Usvajanje nacionalne odluke koja bi ovakve projekte klasificirala kao neprihvatljive.