Skoči do sadržaja
Foto: Prijatelji životinja

Sisak protiv pilića: Sprema se još jedan prosvjed

calendar

Građanske inicijative i organizacije civilnog društva pozivaju građane na novi prosvjed protiv megafarme pilića. Prosvjed će se održati u Sisku, 25. travnja u 10 sati. Iako je zaustavljena gradnja klaonice, ostatak projekta ide dalje.

Druge europske zemlje odbijaju megafarme za uzgoj pilića, samo Hrvatska pozdravlja takvu investiciju, poručuje se u zajedničkom priopćenju građanskih inicijativa i organizacija civilnog društva koje predvode otpor gradnji pilićarskog kompleksa u Sisačko-moslavačkoj i okolnim županijama.

“Riječ je o samom vrhu najagresivnijeg modela industrijskog uzgoja peradi – onog koji stvara najveće količine otpada, emisija i pritiska na prostor. Uz planirane kapacitete od 270 milijuna ubijanih pilića godišnje, Hrvatskoj prijeti da postane smetlište Europe!”, stoji u priopćenju.

“Hrvatskoj prijeti gašenje oko 250 malih gospodarstava, uz dodatne gubitke mnogih ekoloških proizvođača. To je pravo lice intenzivnog industrijskog uzgoja. Nekoliko pogona raste, dok mala gospodarstva i prostor kakav smo znali nestaju”, kaže Snježana Sužnjević Vago iz GI “Siščani ne žele biti Smetlišćani”.

Jasna Šumanovac iz Zelene akcije dodaje da bi planirani pogoni u Hrvatskoj stvarali oko 400 000 tona peradarskog gnoja i stelje godišnje te više od 6000 tona amonijaka, što znači nitrate u tlu i vodama, fekalno zagađenje, neugodne mirise i onečišćenje zraka. Ističe da su sitne čestice PM2.5, povezane s intenzivnim uzgojem, u EU-u 2019. godine bile odgovorne za 307 tisuća preranih smrti.

Noviji podaci Europske agencije za okoliš pokazuju da se situacija u međuvremenu poboljšala, ali i dalje svake godine od izloženosti PM2.5 česticama umiru deseci tisuća ljudi; 2024. takvih je smrti bilo više od 180 tisuća.

U zajedničkom priopćenju građanskih inicijativa i organizacija civilnog društva ističu se i primjeri iz inozemstva koji ilustriraju potencijalnu štetu:

“U Ujedinjenom Kraljevstvu intenzivan uzgoj pilića povezuje se s teškim onečišćenjem rijeke Wye, gdje 70 posto fosfata u slivu dolazi iz poljoprivrede. Jedna studija zato preporučuje smanjenje broja peradi za 80 posto. Uz taj se sliv uzgaja oko 23 milijuna pilića, čak 12 puta manje od planiranih kapaciteta u Hrvatskoj.

U Francuskoj je odbijena dozvola zbog rizika za vodoopskrbu i javno zdravlje, a nakon tužbe investitora sud je potvrdio da je odbijanje bilo zakonito. U Španjolskoj su vlasti blokirale projekt farme od 750 000 pilića nakon snažnog otpora građana, dok je u Shropshireu sud poništio dozvolu za megafarmu zbog kataklizmičnog kumulativnog učinka na više velikih peradarskih jedinica na stanovnike, ekonomiju, sigurnost hrane, zdravlje, bioraznolikost i okoliš. To je posebno važno i za Hrvatsku, gdje su projekti također prijavljivani odvojeno, iako europska pravila traže sagledavanje kumulativnih učinaka.”

Luka Oman iz Prijatelja životinja najavio je novi prosvjed protiv pilićarske megafarme, koji će se u travnju održati u Sisku.

“Više od 5000 građana okupilo se na prosvjedu u Zagrebu, više od 50 000 ljudi potpisalo je peticiju, a više od 160 udruga podržalo je zaustavljanje ovih pogona. Tek nakon snažnog javnog pritiska obustavljen je postupak za klaonicu u Sisku, no svi ostali projekti i dalje prijete. Zato ne stajemo dok ne stanu svi projekti. Pozivamo sve da nam se pridruže na prosvjedu za spas Hrvatske od megafarmi i klaonica u Sisku, 25. travnja 2026. od 10 sati”, kaže Oman.

Građanske inicijative i organizacije civilnog društva koje se protive gradnji megafarme pilića iznijeli su šest zahtjeva. Evo što traže:

1. Obustava svih postupaka procjene utjecaja na okoliš kako bi se provela integralna ukupna procjena svih projekata koji su dio “vertikalno integriranog sustava proizvodnje i obrade”;

2. Revizija svih dosad izdanih pozitivnih Rješenja o procjenama utjecaja zahvata na okoliš;

3. Revizija svih Rješenja da procjena prihvatljivosti za ekološku mrežu nije potrebna;

4. Provođenje strateške procjene utjecaja na okoliš koja bi obuhvatila cijelo područje planirane intervencije kako bi se procijenio kumulativni utjecaj na okoliš, ekološku mrežu, ljudsko zdravlje i ekonomiju;

5. Obustava svake podrške države i drugih vlasti ovim projektima;

6. Usvajanje nacionalne odluke koja bi ovakve projekte klasificirala kao neprihvatljive.

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.