Ultra-bogataši odgovorni za bilijun dolara klimatske štete godišnje
Novo istraživanje Greenpeacea pokazuje da su klimatske štete povezane s ulaganjima ultra-bogatih daleko veće od onih koje uzrokuje njihov potrošački stil života. Greenpeace poziva svjetske vlade na oporezivanje ekstremnog bogatstva.
Šačica ultra-bogatih pojedinaca odgovorna je za nerazmjerno velik udio klimatskih šteta. Uzrok nije njihov raskošan životni stil, nego vlasništvo i ulaganja u djelatnosti s visokim emisijama. To je ključna poruka novog izvješća afričkog Greenpeacea objavljenog pod naslovom Understanding the Climate Debt of Extreme Wealth (Razumijevanje klimatskog duga ekstremnog bogatstva).
Prema nalazima istraživanja, ulaganja najbogatijih 0,01 posto svjetskog stanovništva bila su 2022. godine povezana s procijenjenim klimatskim dugom od čak 992 milijarde američkih dolara. Klimatski dug u ovom kontekstu označava novčani iznos klimatskih šteta uzrokovanih emisijama stakleničkih plinova.
Za usporedbu, klimatski dug koji za isti sloj stanovništva proizlazi iz samog potrošačkog stila života procjenjuje se na 405 milijardi dolara, manje od polovice onoga što se pripisuje vlasništvu nad imovinom i ulaganjima.
Govori li se o konkretnim brojevima, prosječan pripadnik najbogatijih 0,01 posto je 2022. vlasništvom skrivio klimatski dug od 1,24 milijuna dolara, što je više od dvostruko više od potrošačkog klimatskog duga istog pojedinca, procijenjenog na oko 507.000 dolara.
Donji prag bogatstva za skupinu 0,01 posto najbogatijih iznosi oko 38 milijuna dolara i obuhvaća otprilike 800.000 osoba u cijelom svijetu.
Vlasništvo nad imovinom: zanemareni faktor klimatske odgovornosti
Istraživanje upozorava da dosadašnji okviri klimatske politike uglavnom prate emisije na temelju potrošnje. Emisije koje nastaju zbog vlasništva nad dionicama i udjelima u tvrtkama koje su veliki zagađivači pri tom ostaju u sjeni.
Najbogatijih jedan posto svjetskog stanovništva odgovara za oko 41 posto svih emisija povezanih s vlasništvom, dok im se na temelju potrošnje pripisuje samo 16,5 posto globalnih emisija. Što je veća koncentracija bogatstva, to je i klimatski dug nerazmjerniji.
“Saznajemo da je klimatski utjecaj ekstremnog bogatstva daleko veći nego što smo dosad razumjeli. Pa ipak, vlade često pozivaju obične ljude da snose teret klimatske akcije, istovremeno posvećujući daleko manje pozornosti onima s najvećim klimatskim dugom i sposobnošću da pokriju troškove klimatskog sloma”, rekla je Clara Thompson, voditeljica kampanje za klimatsku i poreznu pravdu u Greenpeace Internationalu.
Bogatstvo i klimatske potrebe – geografski jaz
Izvješće naglašava i prostornu dimenziju problema: klimatska odgovornost i bogatstvo koncentrirani su u relativno malom broju zemalja, dok su države s najvećom klimatskom ranjivošću uglavnom negdje drugdje na karti. Zemlje koje su najpogođenije klimatskim promjenama imaju i najmanji udio u globalnom bogatstvu, a njihove potrebe za klimatskim financiranjem samo rastu.
Procjenjuje se da su godišnje potrebe za klimatskim financiranjem u zemljama u razvoju najmanje bilijun dolara. Istraživači ističu da bi oporezivanje klimatskih šteta koje se pripisuju vlasništvu i ulaganjima najbogatijih 0,01 posto moglo značajno pridonijeti pokrivanju tih potreba.
“Oporezivanje milijardera za stvarne troškove njihovih zagađujućih ulaganja i načina života nije radikalno, to je pravedan i nužan korak prema financiranju klimatske akcije, zaustavljanju degradacije ekosustava i ostvarivanju klimatske pravde za zajednice koje već plaćaju cijenu krize koju nisu uzrokovale”, poručio je Koaile Monaheng, globalni politički voditelj Fair Share programa Greenpeace Afrike.
Greenpeace International poziva vlade da načelo ‘onečišćivač plaća’ ugrade u klimatske i fiskalne okvire, te da se u okviru UN-ove porezne konvencije (UNFCITC) obvežu na učinkovito oporezivanje ultra-bogatih pojedinaca i velikih korporativnih zagađivača. To bi uključivalo pravno obvezujuća pravila o pravu na oporezivanje, transparentnost i mjere za suzbijanje poreznih zlouporaba.