Mještani upozoravaju, šuta se gomila: Slučaj Vrsine otkriva propuste institucija

Dugo je Državni inspektorat (DIRH) “škiljio” na aktivnosti obrta “Gago”, čiji vlasnik Ante Ivica godinama deponira građevinski otpad i kameni materijal u selu Vrsine u Općini Marina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Nakon što smo krajem travnja objavili priču o devastaciji prostora za koju je odgovoran upravo navedeni obrt, inspekcija je ponovno izašla na teren i prvi put uočila stvari na koje je Klimatski portal, a prethodno brojni mještani Vrsina, upozoravao.

Vlasnik obrta, naime, deponirao je građevinski materijal bez dozvole za gospodarenje otpadom, a pritom je ilegalno koristio i dijelove katastarskih čestica u vlasništvu države.

Zbog potonjeg je inspektorat obavijestio Županijsko državno odvjetništvo Split, a na pitanje zašto to nisu učinili ranije, prije nego smo se počeli baviti ovom temom,  iz Inspektorata nam nisu dali konkretan odgovor.

> > Selo Vrsine zatrpano šutom: Kako država “škilji” na devastaciju

Nepravilnosti na svakom koraku

Lokalni poduzetnik Ante Ivica selo Vrsine počeo je nasipavati šutom unazad nekoliko godina, a zbog toga je već zaradio jednu optužnicu DORH-a, podignutu početkom ove godine.

DORH ga tereti da je bez dozvole za gospodarenje otpadom nasipao miješani građevinski otpad, kamen i zemlju u količini od čak 21 350 kubičnih metara. Ilegalni deponij zahvatio je devet čestica zemlje u privatnom vlasništvu, koje se nalaze na području ekološke mreže Natura 2000 (Slobodna Dalmacija). 

Unatoč optužnici, poduzetnik Ivica iz Segeta Donjeg nastavio je bez dozvole za gospodarenje otpadom deponirati te obrađivati građevinsku šutu i kameni materijal na području koje prostornim planom uopće nije određeno za djelatnost te vrste.

Život uz drobilicu

Prva na udaru prašine koja nastaje prilikom drobljenja materijala jest kuća Anne Strebelle. Sjeli smo s njom na terasu dok su radnici drobili građevinski materijal.

Već je iz daljine primjetno da u sklopu postrojenja na otvorenom nema niti jedne table koja bi upućivala na djelatnost koja se ondje obavlja, kao ni osnovne infrastrukture za radnike, poput mobilnog WC-a. Buka koju proizvode strojevi je nesnosna, kao da se nalazimo u bučnoj industrijskoj zoni.

Strebelle nam pokazuje fotografije stola u dvorištu kuće, prekrivenog prašinom. Takav se scenarij, kaže, ponavlja gotovo svaki put kad prilikom izvođenja radova zapuše malo jači vjetar.

Pokazuje nam i fascikl ispunjen dokumentacijom koju prikuplja o ovom slučaja. Više od godinu dana prijavljuje vlasnika obrta nadležnim institucijama, no bez značajnog uspjeha.

“Vodim evidenciju svih odgovora koje smo dobili, kao i onih koje nismo, samo kako bi imali uvid tko što radi od službi u ovoj priči. Gotovo je nevjerojatno da građani moraju dokazivati službama ilegalne radnje, a službe bi se same trebale baviti time. Na dnevnoj bazi trpimo posljedice ove buke i vibracija”, priča nam.

Osim postrojenja na koje gleda sa svoje terase, s bočne strane njezine kuće nalazi se još jedan teren na kojem je vlasnik obrta odlagao drobljeni materijal i tako u potpunosti izmijenio krajobraz.

Na taj je teren, prema podacima dostupnima na stranici Uređena zemlja, također jednim djelom upisana država.

Da obrt “Gago” ilegalno koristi čestice na koje je upisana Republika Hrvatska upozorila je i splitska udruga za održivi razvoj Sunce. Sredinom ožujka Državnom inspektoratu uputili su dopis nakon poziva mještana Vrsina koji su im se obratili putem Zelenog telefona.

Kako smo pisali, građani putem Zelenog telefona prijavljuju okolišne probleme u svom susjedstvu, a organizacija potom prijave prosljeđuje nadležnim tijelima kako bi se problemi građana što prije riješili.

> > U Dalmaciji Zeleni telefon najčešće zvoni zbog problema s otpadom i morem

Odjednom nova saznanja inspekcije

Kad smo se prije nekoliko mjeseci prvi put raspitivali o poslovima obrta “Gago”, iz Državnog inspektorata odgovorili su nam kako je ranijim nadzorima utvrđeno da se prva lokacija koristi za deponiranje kupljene mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena, koja se prema potrebi drobi na mobilnom postrojenju za oplemenjivanje.

Državni inspektorat više je puta u zadnjih par godina posjetio postrojenje na otvorenom i zaključio da se na prvoj lokaciji ne odvija djelatnost gospodarenja otpadom. Međutim, kako smo pisali, u jednom od tih inspekcijskih nadzora ustanovljeno je da je na lokaciji u manjoj mjeri bio uskladišten i raznovrsni otpad. Inspekcija je tada naredila njegovo razvrstavanje i propisno skladištenje, odnosno uklanjanje.

Sudeći prema ranijim rješenjima inspekcije zaštite okoliša koji su u našem posjedu, kao i odgovorima koje smo dobili od te institucije, Državni inspektorat propustio je utvrditi da je vlasnik obrta devastirao teren na kojemu je kao vlasnik upisana država.

Nakon objave našeg teksta i ponovljenih inspekcijskih nadzora koji su uslijedili, inspektorat je ipak o tome obavijestio DORH.

Nakon što su još jednom izašli na teren, iz Državnog inspektorata ponovili su nam da se u ovom slučaju ne radi “o odlaganju i obradi građevnog otpada, već o obradi mineralne sirovine”.

Međutim, usporedba satelitskih snimki iz 2018. i 2014. godine pokazuje suprotno:  na navedenoj lokaciji u međuvremenu je deponirana veća količine materijala. 

Inspekcija je tek nedavno utvrdila i da obrt “Gago” koristi još jednu česticu, onu koja se nalazi bočno od kuće naše sugovornice Strabelle.

Za tu je lokaciju Inspektorat utvrdio da se koristi za odlaganje mješavine zemlje, kamena i pijeska, koja nastaje kao višak iz iskopa prilikom izvođenja građevinskih radova.

Izvijestili su nas da vlasnik obrta za tu lokaciju, udaljenu svega tridesetak metara od prve, nije ishodio dozvolu za gospodarenje otpadom niti je upisan u očevidnik nusproizvoda sukladno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom.

Stoga je Anti Ivici rješenjem naređeno uklanjanje građevinskog otpada te mu je izdan prekršajni nalog zbog odlaganja otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom.

Kamioni, ceste i sigurnost mještana

Više je nepravilnosti koje je inspekcija utvrdila nakon što smo se počeli baviti ovom temom.

Inspekcija rada, nadležna za nadzor u području zaštite na radu, utvrdila je nepravilnosti vezane za osposobljavanje radnika za rad na siguran način, obvezu izrade procjene rizika te ispitivanja sredstava rada. Radnici su udaljeni s poslova za koje nisu bili osposobljeni za rad na siguran način, a Ivici je naloženo da izradi procjenu rizika i ispita sredstva rada.

Nadalje, tržišna inspekcija obavila je nadzor na navedenoj lokaciji te utvrdila povredu odredbi Zakona o obrtu, “slijedom čega će se poduzeti zakonom propisane mjere”.

Iako Državni inspektorat navodi da se na prvoj lokaciji ne radi o skladištenju građevinskog materijala, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture smatra drugačije. U odgovoru na naš upit i sami su postrojenje Ante Ivice nazvali “odlagalištem građevinskog materijala”.

Ministarstvu smo se javili kad smo saznali da se Mjesni odbor Vrsine obratio Županijskoj upravi za ceste zbog zabrinutosti za sigurnost na cestama. Kako nam govore mještani Vrsina s kojima smo razgovarali, iz kamiona koji su dovozili šutu i mineralne sirovine redovito je ispadalo kamenje koje predstavlja opasnost za vozače.

Požalili su se i da kamioni prolaze uskim cestama kroz centar sela, u blizini škole i vrtića gdje se igraju djeca.

Od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture doznali smo i da je Ivica na križanju sa zemljanim putem, bez suglasnosti upravitelja ceste, izveo priključak sa spornog deponija.

“Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja poduzete su upravne mjere te je 25. svibnja doneseno rješenje kojim se nalaže uklanjanje predmetnog priključka i zabranjuje njegovo daljnje korištenje”, odgovorili su nam iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

I dalje bez rješenja

Nasipavanje šutom ne mijenja samo izgled prostora. Prekrivanjem prirodnog tla i vegetacije nepovratno se mijenjaju staništa životinja, dok velike količine građevinskog otpada trajno mijenjaju reljef i funkciju krajobraza.

Upravo se to dogodilo selu Vrsine gdje, osim deponija za koje je odgovoran Ante Ivica, postoji još desetak sličnih lokacija.

Iz Općine Marina ranije su nam odgovorili da na području nema lokacija predviđenih za odlaganje šute ni tvrtki koje imaju dozvolu za gospodarenje otpadom. Komunalni redari, naveli su, u više navrata izlazili su na teren, sastavljali zapisnike i utvrđivali obvezu uklanjanja otpada.

O pojedinim odlagalištima, navode, od 2018. godine podnose prijave Državnom inspektoratu, Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te drugim nadležnim institucijama. Unatoč tome, građevinski materijal se i dalje gomila.

Ilegalna odlagališta građevinskog otpada su rak-rana Dalmacije. Posljedica je to betonizacije obale koju nije pratio razvoj infrastrukture za odlaganje otpada.

Dodatno, počinitelje je teško uhvatiti na djelu kad otpad odlažu krišom. Međutim, slučaj Vrsina pokazuje da se devastacija prostora nastavlja čak i kad su odgovorni dobro poznati nadležnim službama.