Što su PFAS spojevi – “vječne kemikalije” na koje upozorava lički Zavod za javno zdravstvo?

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije danas je pozvao danas stanovnike na području Gospića, Otočca i Senja te općina Perušić i Karlobag koji imaju vlastite bunare, cisterne ili se opskrbljuju iz lokalnih vodovoda izvan sustava javne vodoopskrbe – da se žurno jave Zavodu.

“Povodom novih saznanja o prodoru PFAS spojeva u podzemne vode ispod odlagališta otpada u Gospiću, a s ciljem preventivne zaštite zdravlja stanovnika, Zavod provodi žurno prikupljanje podataka o individualnoj i lokalnoj vodoopskrbi”, stoji u obavijesti.

Građane i građanke mole da im svoje podatke (ime i prezime, adresu i kontakt broj) pošalju na [email protected] ili nazovu na broj 053 57 48 60.

Na kraju obavijesti ističu da je voda u sustavu javne vodoopskrbe na cijelom području spomenutih gradova i općina “u potpunosti provjerena i sigurna za piće”.

“Važno je istaknuti da trenutni podaci analiza, koje se redovito provode u okviru državnog i izvorišnog monitoringa, ne ukazuju na bilo kakav utjecaj procjednih voda s odlagališta otpada u Gospiću na sustav javne vodoopskrbe.”

Isto je u jučerašnjem priopćenju za medije ustvrdio i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Nakon što je N1 objavio da voda za piće u Gospiću nije kontrolirana pet mjeseci na PFAS spojeve, iz HZJZ-a su poručili da je riječ o netočnim navodima jer je kontrolirana – prije 4 mjeseca.

“Sukladno objavljenim navodima, voda iz zone opskrbe Mrđenovac analizirana je na PFAS spojeve i 28. travnja 2026. godine u sklopu državnog monitoringa, a rezultati svih 20 analiziranih PFAS-ova bili su manji od granice kvantifikacije. Slijedom navedenoga, tvrdnja da voda na području Gospića tijekom posljednjih pet mjeseci nije kontrolirana na PFAS spojeve nije točna”, navodi HZJZ-a u priopćenju.

Dodaju i da rezultati 14 analiza na PFAS spojeve provedenih tijekom 2026. godine “pokazuju da su PFAS-ovi detektirani u samo jednom uzorku na Tonkovića vrilu, i to u koncentracijama 20 puta nižim od maksimalno dopuštenih”.

Dodatno, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak poručio je u utorak da je voda za piće iz ličkih vodovoda “potpuno zdravstveno ispravna”.

“U ovom trenutku poruka je građanima koji koriste vodu za piće iz ličkih vodovoda da je voda potpuno sigurna i da nema nikakve opasnosti za njihovo zdravlje.”

Podsjetimo, USKOK je početkom kolovoza, na inzistiranje lokalnog stanovništva okupljenog u inicijativu “Gospić je naš dom”, objavio vještačenje Geotehničkog fakulteta prema kojem se utjecaj ilegalno odloženog plastičnog i infektivnog otpada kod nekadašnjeg PPK Velebit kod Gospića proširio izvan granica same lokacije. Stručnjaci su u tlu pronašli mikroplastiku i povišene koncentracije metala, a u podzemnim vodama PFAS spojeve. Upozorili su da bez provedbe sanacije postoji mogućnost daljnjeg širenja onečišćenja.

> > Teški metali, mikroplastika i PFAS: USKOK objavio nalaz o onečišćenju kod Gospića

Krajem srpnja je, također na inzistiranje lokalnog stanovništva, Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti objavio dio analiza sastava otpada zakopanog na području Gospića. Dokumenti pokazuju da se među ispitanim uzorcima nalazi i otpad klasificiran kao opasan, dok jedan objavljeni laboratorijski nalaz pokazuje prekoračenje granične vrijednosti za antimon.

> > Objavljene prve analize otpada iz Gospića: Među uzorcima i opasan otpad

Što su PFAS spojevi detektirani u analizama podzemnih voda, radi kojih je lički Zavod za javno zdravstvo izdao upozorenje? Kako se ovi spojevi reguliraju u Europskoj uniji? Koliko su PFAS-ovi prisutni u vodi za piće u Hrvatskoj? Mogu li se ukloniti iz okoliša?

Što su PFAS-ovi i zašto su “vječni”?

PFAS kemikalije predstavljaju skupina više od 4700 spojeva koji su razvijeni tridesetih godina prošlog stoljeća, a u industriji se koriste od pedesetih godina. Intenzivnije testiranje razina ovih tvari u okolišu počelo je, međutim, tek početkom novog milenija.

Stručni naziv glasi perfluorirane i polifluorirane alkilirane tvari, ali kolokvijalni govori puno više – “vječne kemikalije”.

Riječ je o skupini umjetnih kemikalija u širokoj upotrebi zbog kemijskih svojstava izuzetno korisnih u industrijskoj proizvodnji. Naime, PFAS kemikalije odbijaju vodu i nečistoću, otporne su na toplinu, ne prianjaju i, najvažnije, ne razgrađuju se. Zbog toga su dio velikog broja proizvoda: ambalaža, odjeća, kuhinjsko posuđe, pjena za gašenje požara i medicinska oprema samo su neki od njih.

“Vječne kemikalije” se, kao što sam naziv govori, ne razgrađuju, nego talože posvuda: u vodi, tlu, otpadu i živim organizmima. Ne bez posljedica – PFAS kemikalije mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema. Lista problema koje uzrokuje izloženost PFAS kemikalijama konstantno raste; povezuju se s bolestima jetre, štitnjače, ali i karcinomima, predstavljaju rizik za plodnost. Puni opseg načina na koji PFAS mogu štetiti ljudskom zdravlju još uvijek je nepoznat.

> > “Vječne kemikalije” su svuda, a cijena dekontaminacije je suludo visoka

Kako Europska unija regulira ove spojeve?

Prema Direktivi Europskog parlamenta i vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, dopuštene maksimalne razine PFAS-ova u vodi koju pijemo postavljene su na 0.5µg/l (500 ng/L) za ukupan broj svih PFAS spojeva, odnosno 0.1µg/l (100 ng/L) za zbroj dvadeset odabranih PFAS spojeva.

Upotreba dijela tvari iz ove skupine već je neko vrijeme zabranjena na području Europske unije. Među dvije najštetnije vrste ubrajaju se PFOS (perfluorooctane sulfonic acid) i PFOA (perfluorooctanoic acid), koje se uglavnom koriste u tekstilnoj i automobilskoj industriji te proizvodnji tepiha, papira i vatrogasne pjene. PFOS je u EU-u zabranjen još od 2006, a PFOA od 2020. godine.

Europska unija krenula je prošle godine s konkretnijim akcijama sprječavanja većeg zagađenja, od kojih je prva u obliku nove regulative stupila na snagu početkom ove godine. Države članice od siječnja imaju obavezu praćenja koncentracija PFAS u vodi za piće te su dužne osigurati da se te razine kreću ispod limita koje je izglasala EU.  Od kolovoza ove godine na snagu će stupiti zabrana pakiranja za hranu koja sadrže PFAS u koncentracijama iznad dopuštenih limita.

Koliko su PFAS-ovi prisutni u vodi za piće u Hrvatskoj?

U lipnju smo relevantne državne institucije pitali na koji je način implementirana europska regulativa koja je u siječnju stupila na snagu i što pokazuju dosadašnja mjerenja.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo odgovorili su nam da se redovno praćenje PFAS-a provodi od 2026. godine kroz državni monitoring vode za ljudsku potrošnju. Monitoring obuhvaća javne i lokalne vodoopskrbne sustave koji opskrbljuju više od 50 stanovnika, no ne uključuje privatne bunare. Lokacije uzorkovanja su uglavnom slavine na mjestu potrošnje u pojedinim objektima koje izaberu županijski zavodi za javno zdravstvo.

Preliminarni rezultati, poručili su, “ukazuju da su koncentracije PFAS-a na većini lokacija ispod granice kvantifikacije, a na rijetkim lokacijama gdje su pronađeni utvrđeni su u niskim koncentracijama daleko ispod vrijednosti maksimalno dopuštenih koncentracija”.

Detaljne dosadašnje rezultate monitoringa u 2026. godini od HZJZ-a, međutim, nismo mogli dobiti, već su nam poručili da će oni postati javni tek u lipnju 2027. godine.

> > Hrvatske rijeke, jezera i hrana opasno zagađeni “vječnim kemikalijama”

Mogu li se PFAS-ovi ukloniti iz okoliša?

Ukloniti PFAS spojeve iz okoliša je izuzetno zahtjevno, odnosno moguće je samo putem iznimno visokih temperatura.

Na službenim stranicama Europske komisije navedena je procjena da će troškovi ovog tipa zagađenja, ako se na istoj razini nastavi do 2050. godine, doseći 440 milijardi eura.

Samo bi tretman zagađene vode koštao više od bilijun eura.

Što dalje?

Novo testiranje vode iz gospićkog vodoopskrbnog sustava na PFAS spojeve provedeno je jučer, a rezultati bi, prema najavi ravnatelja HZJZ-a, trebali biti objavljeni sutra.

Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić iz redova stranke Možemo! sazvala je za petak, 14. kolovoza sjednicu tog Odbora u Gospiću. Na sjednici bi se trebalo raspravljati o nezakonitom odlaganju opasnog otpada te kontaminaciji tla i podzemnih voda.

Predsjednica Odbora traži da se utvrdi lanac odgovornosti od najviših do najnižih sudionika te ”maksimalne zakonske kazne zatvora” zbog teškog ugrožavanja zdravlja ljudi.

“Stanovnici Gospića i okolice te cijele Hrvatske moraju dobiti informacije o procjeni rizika za zdravlje, o području potencijalne izloženosti i relevantnim putevima širenja onečišćenja, planiranim aktivnostima zaštite zdravlja te o planiranom tipu i vremenu sanacije”, poručila je.

Na sjednicu su pozvane ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Radojčić je predložila i da se nakon tematske sjednice održi javno saslušanje, na koje su također pozvane dvije ministrice, kao i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen, zamjenik glavnog državnog inspektora Ivan Samac, župan Ličko-senjske županije Ernest Petry i gradonačelnik Gospića Darko Milinović.