Lavina u Nepalu i Tibetu: Još jedna katastrofa zbog klimatskih promjena

Više stotina mrtvih, više od tisuću nestalih, razorena sela i ogromna infrastrukturna šteta.

Rezime je to ogromnih poplava koje su ovoga tjedna pogodile Nepal i kineski Tibet. Najprije se mislilo da je katastrofu uzrokovao potres visoko u Himalajama. Onda se utvrdilo da je ipak u pitanju bila lavina.

Počelo je odlamanjem velikog komada ledenjaka u nepalskom nacionalnom parku Langtang. Divovski je komad leda pao s velike visine i u tlo udario takvom silinom da su ga seizmografi registrirali kao potres.

Udar je potaknuo lavinu. Voda, blato, led i stijene skotrljali su se dolinom, niz korita rijeka Lhende Khola, Bhote Koshi i Trishuli. Poplavna je lavina pomela sve na svom putu.

Katastrofa zbog topljenja leda

Satelitske snimke pokazuju da se ledenjak odlomio na nadmorskoj visini od oko 5200 metara te se srušio u dolinu s visine od oko 1200 metara, napisao je na Blueskyju Daniel Shugar, geomorfolog s kanadskog Sveučilišta u Calgaryju, specijaliziran za proučavanje ledenjaka.

U tjednima i mjesecima koji slijede znanstvenici će ispitivati kako je i zašto došlo do odlamanja ledenjaka. Međutim, jasno je da će odgovor uključivati klimatske promjene.

“Nije pretjerano pomisliti da svjedočimo jednoj od strašnih posljedica klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Uspoređujući satelitske snimke od jučer i danas, čini se da su ledenjaci u blizini u posljednja 24 sata izgubili prilično snijega. Pretpostavljam da su topljenje snijega, a i topljenje leda samog ledenjaka, unijeli velike količine tekuće vode u ledenjak, koja je procurila do njegove podloge i podmazala je. To je bilo dovoljno da se uruši”, kaže Shugar za The New Scientist.

> > Mučno ljeto 2026.: Sve je to zbog klimatskih promjena

Postaje sve gore

Andrew Mackintosh, glaciolog s australskog Sveučilišta Monash, za The Guardian ističe kako su ovakvi događaji vrlo rijetki pa još ne postoji obilje podataka o povezanosti odlamanja ledenjaka s klimatskim promjenama. Ipak, znanstvenici smatraju kako se s vrlo visokom razinom sigurnosti može reći da postoji veza između urušavanja ledenjaka i klimatskih promjena.

“Znamo da pod toplijom klimom dolazi do otapanja planinskog permafrosta, a on je kao ljepilo koje drži stijene i ponekad susjedne ledenjake povezanima na vrlo strmim padinama”, kaže Mackintosh.

Njegov kolega sa Sveučilišta Monash, stručnjak za geomorfologiju ledenjaka Levan Tielidze, u članku napisanom za The Conversation pojašnjava da su ledenjaci u Himalajama posebno ugroženi upravo zbog topljenja permafrosta, stoljećima neprekidno zaleđenog tla koje se zbog klimatskih promjena počinje sve brže otapati.

“Prerano je za reći što je točan uzrok. Ali znamo da velike ledene zalihe Himalaje – poznate kao “treći pol” jer sadrže najveću količinu snijega i leda nakon Arktika i Antartike – više nisu sigurne”, piše Tielidze.

Otprije je poznato da se područje Himalaja, najvišeg svjetskog planinskog lanca koji se prostire kroz Pakistan, Nepal, Butan, Indiju i Kinu, zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Taj rast temperature i ranije je izazivao lavine u planinama.

Ujedinjeni narodi su 2023. upozorili da su nepalske planine zbog globalnog zagrijavanja u zadnjih 30 godina izgubile trećinu svog ledenog pokrova. Istraživanja znanstvenika pokazuju da se gubitak leda u Himalajama značajno ubrzava.