Europska unija želi znati koliko energije troši svaki AI data centar

Vlasnici podatkovnih centara namijenjenih treniranju i korištenju alata tzv. umjetne inteligencije (AI) skrivaju podatke o potrošnji energije i vode. Europska unija to namjerava promijeniti.

Podatkovni centri koji se grade u EU od iduće će godine morati imati sličnu oznaku kao i kućanski aparati: njihova energetska učinkovitost, potrošnja vode i korištenje obnovljive energije ocjenjivat će se na skali od A do G.

Ove oznake tek su prvi korak. Kasnije će se, kako je u intervjuu za Politico pojasnio povjerenik za energiju Dan Jørgensen, uvesti i minimalni standardi za performanse podatkovnih centara.

U priopćenju Europske komisije se tumači da EU namjerava utrostručiti svoje serverske kapacitete u narednih pet do sedam godina, ali istovremeno ne namjerava dopustiti da gradnja podatkovnih centara ugrozi europske klimatske ciljeve.

“Utrostručenje kapaciteta podatkovnih centara ne može značiti utrostručenje pritiska na naše elektroenergetske mreže, našu vodu i naše račune za struju. To počinje s transparentnošću, ocjenjivanjem podatkovnih centara s obzirom na njihov utjecaj na naš energetski sustav. Učinkoviti, fleksibilni, napajani obnovljivom energijom i uporabljujući otpadnu toplinu – tako podatkovni centri postaju korisni za energetsku tranziciju EU”, poručuje potpredsjednica Komisije Teresa Ribera, u čijem portfelju je “čista, pravedna i kompetitivna tranzicija”.

Ocjene koje će pokazivati energetsku učinkovitost, štedljivost resursa i korištenje obnovljive energije morat će imati svi podatkovni centri kapaciteta iznad 500 kW. Dakle, svi AI serveri, ali i značajan dio cloud infrastrukture.

Otpadna toplina

Poseban se naglasak stavlja na korištenje otpadne topline podatkovnih centara. “Korištenje samo polovice ukupne otpadne topline iz europskih podatkovnih centara dalo bi nam toplinsku energiju potrebnu za grijanje 4 milijuna kućanstava”, ističe se u priopćenju Europske komisije.

Korištenje otpadne topline za povećanje energetske učinkovitosti u elektroenergetskim je objektima dobro poznata stvar. Tako se povećava učinkovitost termoelektrana na fosilna goriva; otpadna toplina se “hvata” u vodi koja se isporučuje u vrelovodnu mrežu i može se koristiti za grijanje kućanstava, poslovnih objekata, plastenika… Istom metodom zagrebačka gradska vlast namjerava povećavati učinkovitost spalionice otpada, koju stoga žele graditi u partnerstvu s HEP-om, vlasnikom i operaterom zagrebačkog vrelovodnog sustava.

Europska unija sada taj princip očigledno namjerava primijeniti i na podatkovne centre. Kako troše puno struje, tako se AI serveri tijekom rada jako zagrijavanju pa je voda stoga potrebna za njihovo hlađenje. Kad se ta toplina otpušta u okoliš, u velikim podatkovnim centrima i njihovoj okolici se lokalna temperatura prosječno povećava za 2 stupnja Celzija.

“Kako bismo osigurali da digitalna transformacija zaista djeluje u korist našeg društva, moramo se pozabaviti rastućom potražnjom za energijom podatkovnih centara. Razumijevanje njihove potrošnje energije i resursa ključan je prvi korak prema njihovoj održivoj integraciji u naš energetski sustav. Digitalni suverenitet mora ići ruku pod ruku s energetskom odgovornošću”, kaže europski povjerenik za energiju Jørgensen.

Cijena “digitalne suverenosti”

Europska unija ranije je objavila da će poticati gradnju čipova i podatkovnih centara unutar EU kako bi osigurala digitalnu suverenost, tj. kako europske države, građani i poduzetnici ne bi morali ovisiti o američkoj digitalnoj infrastrukturi. U pitanju su energetski intenzivne industrije što može ugroziti europske klimatske tj. dekarbonizacijske ciljeve.

Vrlo jasno tome svjedočimo u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se AI infrastruktura primarno pogoni fosilnom energijom. Najveći data centri dolaze s plinskim turbinama, koje za dobivanje struje troše metan. Jørgensen u razgovoru za Politico kaže kako je cilj EU regulativnih mjera osigurati da se to u Europi ne dogodi.

“Ovim se moramo pozabaviti tako da podatkovni centri u budućnosti ne budu nešto što će naštetiti našim energetskim sustavima, a time i našoj konkurentnosti i sposobnosti dekarbonizacije te osiguravanja sigurnosti opskrbe za naše građane. […] Ako ne osiguramo da su ovi veliki potrošači energije zaista usklađeni s našim općim ciljevima, tada riskiramo podrivanje naše sposobnosti da ostvarimo vlastite ciljeve”, kaže Jørgensen.

Na podatkovne centre u EU je 2024. godine potrošeno 68 TWh električne energije. Prema prognozama Međunarodne energetske agencije, ta će se brojka do kraja desetljeća skoro pa udvostručiti. Godine 2030. će serverska infrastruktura trošiti oko 114 TWh, tj. činit će oko 3 posto ukupne potrošnje električne energije u EU.