Narednih 7 godina EU-a: Klima i okoliš u budućem proračunu

Čelnici zemalja članica Europske unije (EU) sastaju se danas u Briselu kako bi, među ostalim, razmotrili novi pregovarački okvir za proračun EU-a od 2028. do 2034. godine, koji je prošli tjedan predstavilo irsko predsjedništvo Vijeća EU-a.

Zaključci Europskog vijeća neće odrediti konačnu strukturu europskog proračuna, ali mogu postaviti političke smjernice za daljnje pregovore.

Europski proračun, odnosno višegodišnji financijski okvir, određuje koliko novca EU ima na raspolaganju tijekom (najčešće) sedam godina, na što će ga trošiti i kako rasporediti. Njime se ne određuju samo sredstva dostupna za pojedine politike – proračun je odraz političkih prioriteta Europske unije.

“Pregovarački okvir irskog predsjedništva trebao bi premostiti brojne razlike među državama članicama”, kazao je prilikom predstavljanja irski ministar europskih poslova i obrane Thomas Byrne, koordinator pregovora o višegodišnjem proračunu.

Irsko predsjedništvo predlaže proračun od 1,62 bilijuna eura. Proračun koji je Europska komisija (EK) predložila lani tako je “skresan” za 8 posto. Treba napomenuti da je prijedlog budućeg proračuna, unatoč smanjenju, i dalje oko 30 posto veći od aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira, na snazi do kraja 2027. godine.

Dio zemalja članica, međutim, traži štedljiviji proračun.

“Veličina novog prijedloga nije osnova za dogovor. Europski proračun mora biti pristupačan onima koji snose najveći teret njegovog financiranja”, izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz.

Proračun je prevelik, izjavio je švedski premijer Ulf Kristersson. Ne možemo prihvatiti ovakav prijedlog: kako je krenulo, ništa od dogovora do kraja godine, upozorio je nizozemski ministar financija.

Španjolska je 12. listopada u Madridu ugostila zemlje skupine “Prijatelji kohezije”, među kojima je i Hrvatska. Iako nije članica ove neformalne grupe, u Madridu im se pridružila i Francuska. Izrazili su žaljenje zbog proračunskih rezova koje predlaže irsko predsjedništvo te istaknuli podršku pregovaračkom okviru prethodnog, ciparskog predsjedništva.

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u četvrtak da je irski prijedlog “povoljan za Hrvatsku”.

Glavni izvjestitelji Europskog parlamenta za sljedeći višegodišnji financijski okvir odbacili su nacrt pregovaračkog stajališta koji se oblikuje u Vijeću EU-a.

“Europski parlament usvojio je svoje stajalište u travnju ove godine i naša je poruka ostala nepromijenjena: nećemo pristati na rezove koji slabe Europu”, njihovo je stajalište.

Rezovima nije zadovoljna ni Europska komisija.

Zašto se članice Europske unije ne slažu oko veličine i prioriteta budućeg proračuna? Hoće li Europska unija u sljedećem sedmogodišnjem proračunu osigurati dovoljno novca za zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena?

Proračunski prijepori među zemljama članicama

Europska komisija predstavila je u srpnju 2025. godine prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034. godine, čime su započeli pregovori o budućem sedmogodišnjem proračunu.

U travnju ove godine Europski parlament (EP) je predložio povećanje proračunskih sredstava za 10 posto (nešto više od 175 milijardi eura).

U lipnju je ciparsko predsjedništvo – tada predsjedavajuće Vijećem EU-a – predstavilo takozvanu pregovaračku kutiju (negobox, negotiating box), koja podrazumijeva za oko 2 posto manji proračun u odnosu na početni prijedlog Komisije.

U lipnju su takozvane “štedljive članice” (Austrija, Danska, Finska, Nizozemska, Njemačka i Švedska) zatražile smanjenje proračunskih rashoda. S druge strane, zemlje “Prijatelji kohezije” u rujnu su ocijenile da je dobra osnova za nastavak pregovora ciparski prijedlog. Osim Hrvatske, dio te neformalne skupine su i Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Italija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija te Španjolska; europski istok i jug.

Razlike među državama članicama proizlaze iz njihovih različitih financijskih interesa i polazišnih točaka, razvojnih potreba i pogleda na prioritete Europske unije. Neke zemlje u zajednički proračun uplaćuju više nego što iz njega izravno dobivaju, druge se uvelike oslanjaju na europska sredstva za razvoj infrastrukture, poljoprivredu i smanjivanje razvojnih razlika među regijama.

Zemlje koje zagovaraju “štedljiviji” proračun traže ograničavanje zajedničkih rashoda i učinkovitije korištenje sredstava, uz veća ulaganja u konkurentnost, sigurnost i obranu. S druge strane, “Prijatelji kohezije” ističu važnost očuvanja sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, koje smatraju ključnima za gospodarski i društveni razvoj manje razvijenih dijelova Unije. Žele zadržati značajnu ulogu zemalja članica u određivanju razvojnih prioriteta i raspodjeli sredstava.

Irsko predsjedništvo Vijeća EU-a je 10. listopada predstavilo novu verziju pregovaračkog okvira, kojom je predloženi proračun smanjen na 1,62 bilijuna eura u stalnim cijenama iz 2025. godine, odnosno za 141 milijardu eura u odnosu na prijedlog Komisije (dakle, oko 8 posto). Sredstva za konkurentnost, istraživanje i obranu smanjena su za 13 posto, za vanjsku politiku i međunarodnu suradnju za 17 posto, a izdvajanja za administraciju EU-a smanjena su za gotovo 9 posto. Izdvajanja za poljoprivredu i koheziju smanjena su za oko tri posto.

O tome će raspravljati premijeri i predsjednici zemalja članica na sastanku Europskog vijeća.

“Mi, kao Prijatelji kohezije, želimo da tradicionalne politike ostanu čvrste i kvalitetno zastupljene u nacionalnim omotnicama”, izjavio je hrvatski premijer u četvrtak.

Hrvatska, osim što se zauzima za očuvanje sredstava za poljoprivredu i koheziju, želi da se osigura i dovoljno sredstava za konkurentnost i za program Globalna Europa, kazao je također Andrej Plenković. Riječ je o programu poznatom i kao Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.

Osim za koheziju i poljoprivredu, budući europski proračun mora osigurati dovoljno sredstava i za klimatsku te digitalnu tranziciju, poručila je Hrvatska kao potpisnica zajedničke deklaracije skupine “Prijatelji kohezije” iz svibnja ove godine.

> > Povjerenik za klimu: Prilagodba mora postati EU prioritet

Što predviđa Komisijin prijedlog, a što irski pregovarački okvir?

Inicijalnim prijedlogom Europske komisije, kako smo pisali, oko 865 milijardi eura namijenjeno je Fondu za nacionalne i regionalne partnerske planove (NRPP), koji objedinjuje sredstva za kohezijsku politiku, poljoprivredu, ribarstvo i druge politike koje provode zemlje članice i regije. Riječ je o novom proračunskom modelu, koji je Komisija preslikala iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Europski fond za konkurentnost, vrijedan 409 milijardi eura, trebao bi podupirati razvoj i primjenu novih tehnologija, uključujući zelene tehnologije i dekarbonizaciju, ali i ulaganja u zdravlje, biotehnologiju, obranu i svemir. Za istraživanje i inovacije predviđen je zaseban program Obzor Europa, vrijedan 175 milijardi eura.

Za vanjskopolitičke aktivnosti, razvojnu i humanitarnu pomoć te suradnju sa zemljama izvan EU-a Komisija je predložila instrument Globalna Europa, vrijedan oko 200 milijardi eura. Prijedlog uključuje i mogućnost mobilizacije do 100 milijardi eura potpore Ukrajini u razdoblju od 2028. do 2034. godine.

Ostali instrumenti uključuju Erasmus+ i AgoraEU, namijenjene obrazovanju, mobilnosti, kulturi, medijima i demokratskim vrijednostima, te mehanizme za financiranje sigurnosti i odgovora na krizne situacije.

“Ukupni cilj potrošnje za klimatsku politiku i zaštitu okoliša od barem 35 % ukupnog iznosa proračunskih sredstava pomoći će da se potpora usmjeri na ciljeve europskog zelenog plana. Okvir uspješnosti sadržavat će jedinstven i proporcionalan skup pravila za provedbu načela nenanošenja bitne štete u programima EU-a”, stoji u prijedlogu Komisije.

Irski pregovarački okvir zadržava prijedlog Komisije da bi najmanje 35 posto rashoda budućeg proračuna EU-a trebalo podupirati klimatske i okolišne ciljeve. Također navodi da proračunska potrošnja treba biti usklađena s ciljevima Pariškog sporazuma, klimatskim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine te postizanjem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine.

Zadržava i model Fonda za nacionalne i regionalne partnerske planove, s tim da predviđa zadržavanje nacionalnih omotnica za koheziju, poljoprivredu i ribarstvo. To znači da bi iznosi sredstava za te politike unutar nacionalnih i regionalnih partnerskih planova i dalje bili unaprijed određeni, umjesto da sredstva budu potpuno slobodna za preraspodjelu među različitim prioritetima.

> > Što novi europski proračun donosi za klimu i okoliš?

Što se događa s financiranjem klime i okoliša?

Sredstva za klimatske i okolišne mjere nisu zaštićena na isti način kao sredstva za pojedine tradicionalne politike EU-a.

Irski pregovarački okvir zadržava nacionalne omotnice za koheziju, poljoprivredu i ribarstvo, ali to ne jamči da će unutar tih politika biti osigurani određeni iznosi za zaštitu prirode, bioraznolikosti i prilagodbu klimatskim promjenama.

U novoj proračunskoj strukturi više nema zasebne kategorije “Prirodni resursi i okoliš”, kakva postoji u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru. Istodobno, program LIFE, koji je dosad bio zaseban izvor financiranja projekata zaštite prirode i bioraznolikosti, klimatske prilagodbe i okolišnih inovacija, nije naveden kao samostalan program u predloženoj strukturi budućeg proračuna.

To ne znači da se aktivnosti koje je LIFE financirao nužno obustavljaju. Međutim, upitno je kroz koje će se instrumente ubuduće financirati te hoće li organizacije, lokalne i regionalne vlasti te drugi korisnici zadržati jednako izravan pristup sredstvima za zaštitu prirode i klime. Dodatno, cilj prema kojem bi najmanje 35 posto rashoda budućeg proračuna trebalo podupirati klimatske i okolišne ciljeve ne jamči određeni iznos za pojedine politike ni kontinuitet postojećih programa.

Na moguće posljedice novog proračunskog modela za klimu i okoliš upozorava i studija Europskog parlamenta iz ožujka ove godine, izrađena na zahtjev Odbora za okoliš, klimu i sigurnost hrane (ENVI). Analizirajući prijedlog Komisije, autori upozoravaju da bi uključivanje okolišnih i klimatskih ciljeva u šire financijske instrumente moglo smanjiti vidljivost namjenskog financiranja zaštite okoliša i oslabiti ciljanu potporu bioraznolikosti i obnovi prirode.

“Europska komisija predlaže jedinstveni cilj prema kojem bi se 35 posto rashoda proračuna EU-a trebalo usmjeravati na klimatske i okolišne ciljeve. Iako se time zadržava opredijeljenost na visokoj političkoj razini za ostvarivanje okolišnih ciljeva, objedinjavanje klime i okoliša u okviru jednog cilja izaziva zabrinutost da bi zaštita bioraznolikosti i ekosustava mogla biti potisnuta u drugi plan u korist ulaganja povezanih s klimom, osobito ako se ne osiguraju namjenski zaštićena sredstva za te svrhe”, stoji u studiji.

> > Više od 90 posto europskih poduzetnika podržava zelenu tranziciju