Opet ne radimo dovoljno da zaštitimo bioraznolikost
Globalni ciljevi za zaštitu bioraznolikosti do 2030. godine se neće ispuniti, pokazuje izvješće Programa za okoliš Ujedinjenih naroda. Izvješće je objavljeno uoči UN-ove konferencije o zaštiti bioraznolikosti COP17 koja se krajem mjeseca održava u Armeniji.
Skoro sve zemlje svijeta su se 2022. obvezale da će do kraja desetljeća zaštititi 30 posto kopnenog i morskog područja te obnoviti 30 posto razorenih ekosustava. Kako sada stvari stoje, taj cilj neće biti ispunjen.
Program za okoliš Ujedinjenih naroda objavio je izvještaj koji pokazuje da većina ciljeva predviđenih za 2030. neće biti ostvareno. Izvještaj je objavljen uoči UN-ove konferencije o bioraznolikosti COP17 koja se krajem mjeseca održava u Armeniji, prenosi Inside Climate News.
UN-ove konferencije o bioraznolikosti održavaju se svake dvije godine i pokrivaju tri glavna tematska područja: očuvanje prirode, održivo korištenje resursa te raspodjelu koristi ostvarene zahvaljujući genetskim resursima. Redovite konferencije o biodiverzitetu održavaju se od 1992. godine i služe kao podloga za međunarodne pregovore o zaštiti okoliša i očuvanju bioraznolikosti.
Kroz minula su desetljeća članice UN-a usvajale razne ciljeve za zaštitu okoliša i bioraznolikosti, ali nikad ih nisu uspijevale realizirati. Čini se da će se ista stvar ponoviti i s ciljevima koji bi trebali biti ispunjeni do 2030. godine.
“Dostupni dokazi ukazuju da postoje rupe u kolektivnom ostvarenom napretku i prepreke koje ometaju daljnji napredak. Ako se te rupe i prepreke hitno ne adresiraju, neće biti moguće ostvariti ciljeve za 2030. godinu, što dovodi u pitanje i ispunjenje ciljeva i vizije za 2050. godinu”, navodi se u UN-ovom izvještaju.
> > Mjere očuvanja učinkovito smanjuju globalni gubitak bioraznolikosti
30 puta više novca za devastaciju, nego za očuvanje
Kao najveće prepreke na putu prema očuvanju bioraznolikosti ističu se nedostatak financiranja za zaštitu okoliša te nedostatak političke volje za bavljenje ovim problemom. Čak i kad napredak postoji, on je prespor te neujednačen; neki dijelovi svijeta brže ispunjavaju preuzete ciljeve, neki drugi ne pokazuju skoro pa nikakvu namjeru da se aktivnije posvete zaštiti okoliša.
Najsporiji je napredak u adresiranju uzroka gubitka bioraznolikosti. Morski i vodeni ekosustavi slabije su zaštićeni od kopnenih. Osim sredstava za očuvanje prirode, nedostaje i kvalificiranog kadra, a pate multisektorska suradnja te transferi tehnologije i znanja. Svijet još uvijek nije u stanju dovoljno kvalitetno surađivati u svrhu dugoročnog očuvanja uvjeta za život na Zemlji.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je uoči COP-a 17 poručio državama članicama kako “i dalje troše novac na pogrešne stvari”. Državne subvencije koje potiču potrošnju fosilnih goriva usporedio je sa samoubojstvom. Poručio je da fosilna goriva “kuhaju naš planet i predstavljaju pošast za bioraznolikost”.
Kada su se obvezali da će bolje štititi prirodu i okoliš, države članice UN-a su, među ostalim, obećale da će trošiti manje novca na poticanje ekstrakcije fosilnih goriva i okolišno intenzivnu poljoprivredu.
Ta se obećanja nisu ispunila. Štoviše, prema UN-ovoj analizi, za svaki dolar uložen u zaštitu i obnovu prirode, 30 dolara se ulaže u aktivnosti koje je devastiraju. Godišnje se za javne potpore koje imaju štetan okolišni učinak ukupno izdvaja 2,6 bilijuna dolara.
> > Priroda se može oporaviti, ali samo ako promijenimo sustav koji je uništava
Rat protiv prirode
“Priroda ne može bujati samo na dobrim namjerama”, poručuje glavni tajnik UN-a, ponavljajući svoje redovite pozive na odlučniju akciju za zaštitu Zemljine klime i okoliša. Govoreći o UN-ovom izvještaju koji pokazuje da svijet ozbiljno kaska za ciljevima koje navodno želi ispuniti od 2030. godine, Guterres ističe da ima i dobrih vijesti, samo ih nema dovoljno.
Ako se na ispunjavanju ciljeva za zaštitu bioraznolikosti nastavi raditi sadašnjim tempom, do kraja desetljeća moglo bi biti zaštićeno oko 27 posto kopnenih područja, ali samo 12 posto morskih područja. Cilj o obnovi 30 posto degradiranih ekosustava nije ni blizu ispunjenja.
“Napredak postoji, ali je nedovoljan. Daleko smo od onoga što je potrebno”, kaže Guterres, ističući da “rat protiv prirode još nije završio”.
Kaskanje za ciljevima zaštite prirode najbolje ilustrira financijska bilanca. Bilo je planirano da će se do 2025. u zaštitu bioraznolikosti na globalnoj razini godišnje ulagati 20 milijardi dolara. Svijet se nije niti približio toj brojci; u četverogodišnjem razdoblju od početka 2020. do kraja 2023. je ukupno uloženo 18 milijardi, pokazuje analiza Carbon Briefa.
> > Narednih 7 godina EU-a: Klima i okoliš u budućem proračunu