Katolički biskupi Globalnog juga traže “prekid s kapitalizmom”
Katolički biskupi s tri kontinenta koje nastanjuje siromašniji dio svjetske populacije uputili su zajedničku listu zahtjeva za odlučnu klimatsku akciju. Traže da bogate zemlje Globalnog sjevera prikupe novac za borbu protiv klimatske krize oporezujući one koji su se na njoj obogatili te poručuju da je kapitalistička pohlepa izazvala klimatsku krizu pa rješenje treba tražiti u radikalnoj društvenoj transformaciji.
Katolički biskupi iz Afrike, Azije, Latinske Amerike i Kariba u zajedničkoj izjavi traže od svjetskih političkih lidera da krenu u odlučnu borbu protiv klimatskih promjena. To je prvi put da biskupi iz zemalja tzv. Globalnog juga, dakle siromašnijeg dijela svijeta, zajednički istupaju u javnost.
Izjavu su zajedno izradile biskupske konferencije i vijeća iz zemalja Globalnog juga u kojima živi 821 milijun katoličkih vjernika. U njihovom “Pozivu na klimatsku pravdu i zajednički dom”, upućenom prvenstveno političarima koji će sudjelovati u predstojećoj klimatskoj konferenciji COP30 u Brazilu, zahtijeva se radikalna klimatska akcija.
“Odbijamo lažna rješenja poput ‘zelenog’ kapitalizma, tehnokracije, komodifikacije prirode i ekstraktivizma, koji samo održavaju eksploataciju i nepravdu”, pišu biskupi iz zemalja Globalnog juga.
Tri zahtjeva
Katolički biskupi iznose i tri jasna zahtjeva, koja citiramo u cijelosti:
“Pravičnost: Bogate nacije moraju otplatiti svoj ekološki dug poštenim klimatskim financiranjem koje neće dodatno zadužiti Globalni jug, kako bi se nadoknadili gubici i štete u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i Karibima te Oceaniji.
Pravda: Promovirajte ekonomski odrast i postupno napustite fosilna goriva, obustavljajući sva ulaganja u novu infrastrukturu i prikladno oporezujući one koji su profitirali, uvodeći tako novu eru vladavine koja uključuje i na prvo mjesto stavlja zajednice najviše pogođene klimatskom i okolišnom krizom.
Zaštita: Zaštitite domorodačke narode, ekosustave i osiromašene zajednice; prepoznajte povećanu ranjivost žena, djevojčica i novih generacija; shvatite klimatske migracije kao pitanje pravde i ljudskih prava.”
Biskupi zahtijevaju da države usvoje ambiciozne nacionalno utvrđene doprinose (planove smanjenja emisija stakleničkih plinova na čije donošenje su se obvezale zemlje potpisnice Pariškog klimatskog sporazuma, op.a.) “čiji će razmjeri ispravno odražavati hitnost klimatske krize” te da “svijetu kažu kako će točno provesti zajedničke odluke donesene na prijašnjim COP-ovima, uključujući društveno pravednu energetsku tranziciju”.
Tko uništava Zemlju
Njihova izjava sadrži i poglavlje naslovljeno “Tko uništava Zemlju i tko nudi lažna rješenja?”. U njemu biskupi Globalnog juga vrlo direktno prozivaju krupne kapitaliste kao krivce za izazivanje klimatske krize, prvenstveno industriju fosilnih goriva i bankare koji kreditiraju njihove projekte. Protive se tretiranju prirode kao tržišnog resursa, a prozivaju i korporacije koje se bogate od zelene tranzicije rudarenjem zemnih metala u zemljama Globalnog juga, ostavljajući iza sebe ekološku devastaciju koja dodatno ugrožava ranjive zajednice.
Zelena ekonomija, prema izjavi katoličkih biskupa Globalnog juga, treba predstavljati “prekid s kapitalizmom”, umjesto da nudi nove načine eksploatacije i koncentracije ekonomske moći u rukama malobrojne elite.
“Podržavamo razvoj i primjenu etičkih, decentraliziranih i prikladnih tehnologija za održivi razvoj”, poručuju biskupi pa kao svijetli primjer takvog tehnološkog razvoja ističu decentraliziranu proizvodnju obnovljive energije u energetskim zadrugama.
Katolička crkva protiv klimatske krize
“Fosilna goriva pripadaju prošlosti; budućnost mora biti napajana čistom, obnovljivom energijom. Globalni jug, uključujući zajednice diljem pacifičke Azije, posjeduje mudrost i iskustvo potrebno da osigura pravednost ove tranzicije za svih”, poručio je povodom objave zajedničke izjave biskup Allwyn D’Silva, predsjednik Ureda za ljudski razvoj Saveza azijskih biskupskih konferencija.
“Globalni jug pokazuje Globalnom sjeveru kako stvarno vodstvo izgleda. Dok vidimo kako mnoge države napuštaju svoje klimatske ciljeve, Katolička crkva se zalaže za stvarna, pravedna rješenja za klimatsku krizu”, kaže Lorna Gold, izvršna direktorica Pokreta Laudato Si’, globalne mreže katolika za klimatsku i ekološku pravdu.
Ime ovog pokreta inspirirano je enciklikom Laudato Si’, koju je pokojni papa Franjo uputio 2015. godine. U njoj je papa pozvao na odlučnu klimatsku akciju i brigu za naš zajednički dom. Papa Franjo tijekom svog se pontifikata dosljedno zalagao za nužnost odlučnije borbe protiv klimatske krize, a sličnim putem nastavlja i njegov nasljednik, papa Lav XIV, koji je u nedavnoj poruci obilato citirao encikliku Laudato Si’, suprotstavivši se pohlepi koja razara okoliš, zagađuje zrak i uzrokuje gubitak bioraznolikosti. Upozorio je da prirodni okoliš ne smije postati bojište za resurse, poput vode i zemnih metala.
“Crkva Globalnog juga podiže svoj glas za klimatsku pravdu i brigu za naš zajednički dom. […] To je glas mnogih u obranu ljudskih prava i čitave kreacije, koji se odriče lažnih rješenja zelenog kapitalizma, neutažive financijalizacije prirode i nasilja izazvanog ogromnim rudarskim projektima i energetskim transakcijama. Sve to se čini u ime modela razvoja koji koristi samo malom udjelu svjetske populacije dok se milijuni osuđuju na patnju”, poručio je brazilski biskup Vicente de Paula Ferreira, u čijoj će se domovini održati ovogodišnji COP, redovita godišnja klimatska konferencija na kojoj se svjetski lideri (dosad mahom neuspješno) pokušavaju dogovoriti oko zajedničke klimatske akcije.