Ekstremne vrućine mijenjaju nogomet
Odigravanje nogometnih utakmica u ljetnim terminima zbog sve učestalijih ekstremnih vrućina postaje opasno. To bi moglo doći do izražaja već na Svjetskom prvenstvu koje će se iduće godine igrati u SAD-u, Meksiku i Kanadi.
Nogometaši koji će dogodine u Sjevernoj Americi sudjelovati na Svjetskom prvenstvu mogli bi igrati u uvjetima ekstremnih temperatura. Od ukupno 16 gradova u kojima će se igrati utakmice, njih deset je izloženo visokom riziku od toplinskog stresa.
Pokazuje to analiza organizacija Football for future i Common Goal koja, osim za prvenstvo dogodine, analizira rizike i za buduća izdanja – ono koje će se 2030. odvijati u Španjolskoj, Maroku i Portugalu te ono 2034. godine kojem će domaćin biti Saudijska Arabija.
Izvješće donosi procjenu klimatskog rizika usklađenu s kriterijima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) a u njemu se također poziva nogometnu industriju da se obveže na neto nulte emisije do 2040. godine te da objavi vjerodostojne planove dekarbonizacije.
“Ova studija jasno pokazuje jednu stvar: nogomet je pod prijetnjom. Ekstremne vrućine, poplave, suša i šumski požari već smanjuju mogućnost igranja na terenu i na elitnoj i na lokalnoj razini. Manje sigurnih dana treninga, veći zdravstveni rizici i pad sudjelovanja mladih. To nisu budući rizici – oni se odvijaju sada”, naglašava se u studiji.
Sport u doba vrućina
Kako to na terenu izgleda, možda najbolje opisuje primjer ovogodišnjeg Svjetskog klupskog prvenstva u SAD-u, turnira kojeg su obilježile ekstremna vrućina i grmljavinske oluje.
Igrači koji su sudjelovali u natjecanju opisali su uvjete u kojima moraju igrati kao nemoguće. Međunarodna nogometna organizacija (FIFA) tim je povodom uvela mjere poput pauza za hidrataciju, zasjenjenih klupa i ventilatora na terenu, a zamjenski su igrači utakmice gledali iz klimatiziranih svlačionica.
“Nemoguće je, užasno je vruće. Boljeli su me prsti na nogama, čak su me i nokti na nogama boljeli, nisam mogao stati ni krenuti“, rekao je za AP nogometaš Marcos Llorente iz Atletica nakon utakmice protiv Paris Saint-Germaina.
Slične su muke imali i sportaši koji su sudjelovali na prošlogodišnjim Olimpijskim igrama u Parizu, o čemu smo pisali u ovom tekstu.
Autori nedavno objavljenog izvješća navode kako se takvi problemi mogu očekivati i na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2026. Naime, ukupno 14 od 16 stadiona SP-a koje će se igrati u SAD-u, Kanadi i Meksiku već sad premašuje sigurnosne pragove za najmanje tri glavne klimatske opasnosti – ekstremne vrućine, kiše te poplave.
Trinaest ih već svakog ljeta ima barem jedan dan koji prelazi FIFA-in prag za pauze za piće od 32 °C temperature vlažnog termometra (WGBT) – međunarodno priznatog indeksa koji se koristi za mjerenje ljudskog toplinskog stresa na izravnoj sunčevoj svjetlosti. Temperature u Atlanti, Dallasu, Houstonu, Kansas Cityju, Miamiju i Monterreyju premašivale su tu granicu više od dva mjeseca u godini.
Svjetsko prvenstvo se pritom odigrava tijekom ljeta. Planirano je da počne 11. lipnja i traje do 19. srpnja 2026.
“Malo je vjerojatno da će budući turniri u Sjevernoj Americi slijediti isti model kao 2026. godine, s tradicionalnim ljetnim rasporedom, sadašnjim infrastrukturnim standardima i minimalnim klimatskim protokolima. Ovo nisu daleke hipoteze, već predvidljivi događaji temeljeni na trenutačnim klimatskim putanjama i naglašavaju potrebu za hitnim, koordiniranim planiranjem”, navode autori.
Sve gore i gore
Prognoze su još pesimističnije za period do sredine stoljeća. Predviđa se da će se gotovo 90 posto stadiona na kojima će se dogodine igrati svjetsko prvenstvo (njih 14 od 16) do 2050. godine suočiti s ekstremnim toplinskim uvjetima koji će, bez potrebne adaptacije, odigravanje utakmica učiniti nesigurnim. Također se procjenjuje da će štete uzrokovane poplavama na istim tim stadionima porasti s 11 milijuna dolara godišnje u 2025. na preko 15,5 milijuna dolara do 2050.
Analiza je uključila i 18 terena za amaterski nogomet na kojima su odrasle nogometne legende poput Lionela Messija, Mohameda Salaha i Williama Troost-Ekonga.
Svaki analizirani teren za amaterske sportove već sad prekoračuje tri glavna praga klimatskog rizika, s tim da će se uvjeti dodatno pogoršati do 2050. Pritom su najpogođenije lokacije za amaterske spotove koje se nalaze na Globalnom jugu, a koje se suočavaju u prosjeku sa sedam puta više toplinskih dana nego lokacije na Globalnom sjeveru, bez da imaju potrebna sredstva za prilagodbu.
Ugljični otisak nogometa
Nogometna industrija već trpi posljedice klimatskih promjena, no ona im istovremeno i doprinosi. Rad stadiona, putovanja navijača te izrada dresova također ostavljaju ugljični otisak koji je, kada se u računicu uključe milijarde navijača, tisuće klubova i stotine turnira na globalnoj razini, poprilično značajan.
Jedna analiza tako navodi da nogometna industrija godišnje proizvede oko 66 milijuna tona CO2, što je ekvivalentno godišnjim emisijama Austrije.
Pritom gotovo 75 posto ugljičnog otiska samog nogometa proizlazi iz sponzorstava s industrijama koje zagađuju okoliš poput nafte, plina, zrakoplovnih kompanija i brze hrane. Drugi veliki izvori emisija uključuju putovanja navijača i izgradnju stadiona za velike turnire. Procjena je da jedna utakmica Svjetskog prvenstva emitira između 44.000 i 72.000 tona CO2.
Sami navijačima je, pak, do klime stalno značajno više nego sponzorima. Više od 90 posto anketiranih navijača u tri zemlje domaćina u Sjevernoj Americi, koji su sudjelovali u analizi, izjavilo je kako žele da Svjetsko prvenstvo 2026. bude uzor održivosti.