Papa Lav XIV poziva na odlučniju borbu protiv klimatskih promjena

“Bog će nas pitati jesmo li se brinuli za svijet koji je stvorio na dobrobit svih nas i budućih generacija te jesmo li pazili na našu braću i sestre. Što će biti naš odgovor?”.

Riječi su to kojima je Papa Lav XIV završio svoj prvi govor o klimatskim promjenama. Papa je govorio na konferenciji koja je upriličena povodom desete obljetnice od objave enciklike Laudato si’, kojom se njegov prethodnik, pokojni Papa Franjo, snažno založio za zaštitu našeg planeta – “našeg zajedničkog doma” – od klimatskih promjena i okolišnih devastacija.

Papa Lav XIV svojim je govorom demonstrirao da, po pitanju odnosa prema klimi i okolišu, nastavlja putem koji je utabao Papa Franjo. Izrazio je zahvalnost svom prethodniku za njegovo zalaganje za klimu i okoliš, ističući da je enciklika Laudato si’ imala snažan odjek i velik utjecaj. Također, kritizirao je one koji negiraju realnost klimatskih promjena te sabotiraju pokušaje prilagodbe i prevencije daljnje štete.

>>> Papa Franjo – veliki borac za zaštitu klime i okoliša

“Neki su odabrali izrugivati se sve očitijoj znanosti o klimatskim promjenama, ismijavati one koji govore o globalnom zagrijavanju pa čak i okrivljivati siromašne za upravo onu stvar koja njima najviše šteti”, poručio je Papa Lav XIV.

U njegovim su riječima međunarodni mediji iščitali odgovor na nedavno obraćanje papinog sunarodnjaka, američkog predsjednika Donalda Trumpa, Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Trump je u tom govoru tvrdio da su klimatske promjene “prevara”. Prije samo tjedan dana papa je Trumpov režim kritizirao i zbog “nehumanog postupanja prema imigrantima” [1, 2].

Društvo treba izvršiti pritisak na političare

Govoreći o ljudskom odnosu prema Zemljinoj klimi i okolišu, papa je poručio i da “ne možemo voljeti Boga kojeg ne vidimo dok istovremeno njegova stvorenja, niti se možemo nazivati sljedbenicima Isusa Krista bez da dijelimo njegovo gledište na kreaciju te njegovu brigu za sve što je krhko i ranjeno”.

Papa Lav XIV pozvao je stoga sve članove društva da “izvrše pritisak na vlade kako bi razvile i primijenile rigoroznije regulative, procedure i nadzore” u svrhu borbe protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša.

Osvrćući se na predstojeću UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP30 te o zaštiti voda, papa je uputio apel svjetskim liderima: “Uslišite glasove Zemlje i siromašnih, obitelji, domorodačkih naroda, prisilnih migranata i vjernika diljem svijeta”.

Vrijeme za akciju je sad

Papin poziv na odlučniju klimatsku akciju dolazi u presudnom trenutku za svijet. Iako nas znanstvenici uvjeravaju da nemamo puno vremena da značajno srežemo emisije stakleničkih plinova (što prvenstveno znači napuštanje korištenja fosilnih goriva), svjetski lideri ne iskazuju razinu odlučnosti koja ulijeva povjerenje da će problem klimatskih promjena biti učinkovito riješen.

Demonstrirala je to nedavna Opća skupština UN-a, na kojoj mnogi veliki zagađivači nisu uopće objavili svoje klimatske ciljeve (na što su se obvezali Pariškim klimatskim sporazumom), dok su drugi izašli s brojkama koje su vrlo skromne i po mišljenju stručne javnosti ni blizu dovoljne da se ostvare ciljevi iz Pariškog sporazuma.

Drugi najveći svjetski zagađivač, Sjedinjene Američke Države, iz tog su se sporazuma Trumpovom odlukom drugi put povukle, institucionaliziravši poricanje klimatskih promjena kao službenu državnu politiku. To uključuje ukidanje sredstava za obnovljive izvore energije i znanstvena istraživanja te, naravno, poticanje još veće potrošnje fosilnih goriva.

Nedavni izvještaj otkriva da u tome nisu usamljeni: 19 zemalja koje proizvode najviše fosilnih goriva povećavaju proizvodnju te do 2030. godine namjeravaju proizvesti toliko ugljena, nafte i plina da će ograničavanje zagrijavanja ispod +1,5 stupnjeva s obzirom na predindustrijsko razdoblje postati nedostižan cilj.