HŽ Cargo jedva preživljava. Je li ga moguće spasiti?

Vlada je prije više od dvije i pol godine donijela odluku o početku procesa privatizacije HŽ Carga, državne tvrtke za prijevoz tereta željeznicom, ali taj se postupak poprilično odužio i pitanje je kada će biti dovršen.

Prvotno se očekivalo, kako je najavljivao i sam Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, kako će strateškog partnera HŽ Cargo dobiti do kraja 2023. godine. To se prolongiralo na kraj 2024. godine, a potom i lipanj tekuće godine. No, 2025. se polako bliži kraju, a HŽ Cargo još ne zna tko će i pod kojim uvjetima ući u njegovo vlasništvo.

Državna kompanija za prijevoz tereta željeznicom je monopolističku poziciju izgubila s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Od tada raste broj tvrtki koje se u Hrvatskoj registriraju za prijevoz tereta željeznicom.

>>> Kako napreduje “renesansa željeznice” u Hrvatskoj

U prošloj godini tako je bilo registrirano 18 tvrtki za prijevoz tereta željeznicom, a ugovore s HŽ Infrastrukturom imalo je 17 kompanija, što znači da su one nekakav teret doista i prevezle. U međuvremenu su registrirane još dvije kompanije pa se, barem na papiru, prijevozom tereta željeznicom u Hrvatskoj bavi 20 firmi.

Aktualni pokušaj privatizacije HŽ Carga je drugi pokušaj spašavanja te kompanije odnosno njene modernizacije priljevom svježeg novca. Koalicijska vlada SDP-a pokušala je HŽ Cargu pronaći strateškog partnera još s liberalizacijom tržišta 2013. godine. Jedini zainteresirani ulagač tada je bila rumunjska Grampet grupa u vlasništvu tamošnjeg tajkuna Gruia Stoice.

Početkom 2014. godine odustalo se od prodaje 75 posto udjela HŽ Carga  jer rumunjska tvrtka nije ispunila tražene uvjete, a i njen je vlasnik uhićen zbog korupcije.

Kako se rasplinuo monopol

U tim prvim godinama liberalizacije tržišta prijevoza tereta željeznicom, HŽ Cargo je uspijevao zadržati vodeću poziciju unatoč zastarjelom voznom parku [poslovna izvješća HŽ Infrastrukture, upravitelja željezničkom infrastrukturom].

Još 2015. godine državna je kompanija imala 99 posto udjela na tržištu. No, već 2016. gubi značajan dio tržišnog kolača i njen udio pada na 85 posto, odnosno na 76 posto u 2017. godini. Silazna putanja za HŽ Cargo nastavila se do danas pa je lani, što su zadnji službeni podaci, udio državne kompanije pao na ispod 50 posto.

Točnije, HŽ Cargo je u 2024. godini ostvario 48,8 posto ukupnog teretnog prometa na domaćoj željezničkoj mreži, mjereno u vlak-kilometrima (što je mjerna jedinica koja označava broj kilometara prijeđenih nekim vlakom). Iako je pojedinačno i dalje vodeći teretni prijevoznik, njegov udio nastavlja trend smanjenja u odnosu na prethodne godine.

Preostalih 51,2 posto teretnog prometa raspoređeno je među 17 aktivnih privatnih željezničkih prijevoznika. Najveći udio unutar ove skupine ostvarili su Enna Transport (15 posto) i Rail Cargo Carrier-Croatia (10 posto), a slijede ih Transagent Rail, Rail & Sea, Slovenske železnice – Tovorni promet, Train Hungary Magánvasút Ipari Kft te Pružne građevine, dok su ostali prijevoznici pojedinačno imali neznatan udio na tržištu.

Lokomotive stare pola stoljeća

Prijevoz željeznicom proizvodi manje emisija ugljičnog dioksida od cestovnog i zračnog prijevoza, stoga je i kada je u pitanju prijevoz tereta ekološki isplativiji te nerijetko i financijski prihvatljiviji. No da bi prijevoznik opstao na tržištu, u njegovu flotu treba ulagati.

HŽ Cargo je na kraju 2024. godine u svojoj floti imao 123 lokomotive prosječne starosti 46 godina. Od tog ukupnog broja radno aktivne su 63 lokomotive, dok ih je 17 neaktivno. S takvim vučnim parkom teško je biti konkurentan pa od 2020. godine HŽ Cargo unajmljuje lokomotive.

“Zbog potrebe za novim i modernijim višesustavnim lokomotivama s kojima možemo odgovoriti na zahtjeve tržišta, odnosno prevesti veću količinu tereta s manjim brojem vlakova i lokomotiva, HŽ Cargo još od rujna 2020. godine uzima u najam lokomotive serije 6193 Siemens Vectron. Te su se lokomotive pokazale pouzdanima i bez njih nije moguće biti konkurentan na tržištu koje zahtijeva sve veći broj teških vlakova”, navodi se u Poslovnom izvješću HŽ Carga za 2024. godinu.

U najmu je šest Siemensovih lokomotiva, a kako doznajemo, cijena dnevnog najma lokomotive kreće se od 1,5 do 1,6 tisuća eura.

Flota vagona u vlasništvu državnog cargo prijevoznika nešto je mlađe prosječne starosti. Ukupno 2,9 tisuća vagona prosječno je staro 40 godina. Starost vučnih vozila i vagona proizvodi dodatne troškove zbog njihova održavanja, ali i prilagodbe strožim propisima o razini buke.

“Pojavom novih serija vagona na tržištu, prvenstveno vagona za prijevoz žitarica, koji imaju veći kapacitet, manju vlastitu masu i duljinu, HŽ Cargo izgubio je na konkurentnosti”, priznaje ta kompanija navodeći kako drugi operateri s novim i modernijim vagonima “mogu ponuditi prijevoz veće količine tereta za istu ili manju cijenu od HŽ Carga”.

Krije se tko su zainteresirani kupci

Potencijalni strateški partner HŽ Carga, prema vladinoj odluci iz veljače 2023. godine, trebao bi povećati tržišni udio HŽ Carga kao i povećati opseg poslovanja u domaćem i međunarodnom željezničkom prometu “s ciljem ostvarivanja snažne potpore daljnjem razvoju željezničkog teretnog potencijala u Republici Hrvatskoj”.

Osim toga, od tvrtke koja će ući u vlasničku strukturu HŽ Carga očekuje se dokapitalizacija društva kao i sudjelovanje u obnovi flote vagona i lokomotiva te poticanje daljnjeg razvoja poduzeća OV – Održavanje vagona, tvrtke kćeri HŽ Carga.

Postupak pronalaska strateškog partnera je dakle pokrenut u veljači 2023. te se očekivalo da će potencijalni ulagač biti poznat do kraja godine. Cijeli postupak u rukama je Povjerenstva za provedbu postupka i predlaganje odabira strateškog partnera društva HŽ Cargo. Povjerenstvo je u lipnju 2023. odabralo savjetnike, odnosno zajednicu ponuditelja koja treba voditi cijeli postupak, ali nikada nije objavljeno tko su članovi tog savjetodavnog tijela.

Savjetnici su do kraja 2023. godine obavili dubinsko snimanje (pravno, financijsko, porezno, kadrovsko, tržišno) i pripremili prvi dio dokumentacije koju je potrebno uputiti svim zainteresiranim partnerima. Lani je pripremljena dokumentacija upućena zainteresiranim ulagačima koji su, pak, uzvratili s pet neobvezujućih pisama namjere.

Iako nikada nije objavljeno tko je uputio neobvezujuće ponude za kupnju HŽ Carga, u javnosti se navodilo da je jedan od zainteresiranih kupaca i Grampet grupa koja je HŽ Cargo pokušala kupiti i 2013. godine [1, 2]. Lani je ta kompanija u vlasništvu rumunjskog tajkuna Gruie Stoice u hrvatskoj osnovala tvrtku Grampet Rail d.o.o. za željeznički prijevoz tereta. No Rumunji su, prema našim informacijama, odustali od preuzimanja HŽ Carga.

U igri dvije europske tvrtke

Od pet zainteresiranih ulagača u igri u ostala dva. To nam u odgovoru na upit potvrđuje i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

“U tijeku je finalna faza procesa odabira strateškog partnera za HŽ Cargo s ciljem modernizacije i osiguravanja dugoročno održivog poslovanja kompanije u Hrvatskoj i regiji, u sklopu koje se vode razgovori s dva renomirana ponuditelja iz sektora željezničkog prijevoza robe”, odgovorili su na naš upit iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Kratko dodaju i kako će “o daljnjem nastavku procesa javnost biti pravovremeno obaviještena”.

Dakle, od pet zainteresiranih kupaca priča je spala na dva, a kako će se proces dalje razvijati te kada će i pod kojim uvjetima biti odabran kupac, nije poznato. Nije poznato ni koliki bi udio HŽ Carga pripao strateškom partneru. Primjerice, kada se 2013. godine razgovaralo s Gruicom, u igri je bilo preuzimanje 75 posto HŽ Carga i cijeli postupak je, za razliku od aktualnog, bio transparentan.

Kako službeno nije objavljeno kojih je pet kompanija poslalo neobvezujuće ponude za kupnju HŽ Carga, tako nije poznato ni s koje dvije kompanije se, kako ministarstvo navodi, vode razgovori. Ne zna se i jesu li te kompanije predale obvezujuće ponude, koje su, prema našim informacijama, trebale biti dostavljene do kraja kolovoza.

Slovenske željeznice, odnosno SŽ Tovorni promet jedina je kompanija koja je otvoreno govorila o zainteresiranosti za kupnju HŽ Carga [1, 2]. Zapravo, za kupnju je zainteresirana češka tvrtka EP Logistic članica češke EPH grupe. Ta češka kompanija je od 2022. godine, uz Slovenske željeznice, suvlasnik SŽ Tovornog prometa.

Druga zainteresirana kompanija je slovački Railtrans International (RTI), iza koje se, prema tvrdnjama naših izvora, krije ruski kapital.

Čudno partnerstvo

Prema poslovnim izvještajima HŽ Carga, RTI je lani bio jedan od njihovih najvećih kupaca (uz slovački Budmar South, srpske FCG Leget Container Terminal i Eutolog System te talijanski Fetest). Prije 2024. godine slovački RTI se ne spominje u poslovnim izvještajima HŽ Carga.

Te 2024. godine, u kojoj je RTI bio jedan od najvećih kupaca HŽ Carga, te su dvije kompanije svoju suradnju produbile osnivanjem društva Cargo Rail Europe Transport d.o.o (CRET) sa sjedištem u Zagrebu.

“CRET su osnovali društvo Railtrans International, a.s. iz Slovačke te HŽ Cargo d.o.o. kao manjinski partner. Riječ je o holding društvu koje je zamišljeno kao platforma za buduće stjecanje udjela u poduzećima u regiji”, stoji u izvještaju o poslovanju HŽ Carga za 2024. godinu.

Dakle, RTI i HŽ Cargo su u trenutku kada su se već trebali znati zainteresirani kupci za HŽ Cargo osnovali zajedničko poduzeće koje bi trebalo “loviti” udjele u tvrtkama u regiji. Međutim, lovina je očito i sam HŽ Cargo.

To novoosnovano poduzeće CRET sjedište ima na istoj adresi kao i HŽ Cargo –  u ulici Vjekoslava Heinzela 51. Prema upisu u sudski registar iz rujna 2024. godine, direktor HŽ Carga Dragan Marčinko jedan je od trojice direktora u novoosnovanom društvu. Osim njega, CRET vode i slovački državljani Alexandra Broszova te Roman Rapant.

HŽ Cargo je, dakle, u rujnu 2024. godine osnovao zajedničku tvrtku s poduzećem koje je već tada trebalo iskazati interes za kupnju samog HŽ Carga. Pritom je direktor HŽ Carga postao i jedan od troje direktora novoosnovanog poduzeća.

Ništa ne bi bilo čudno da partner državnom cargo prijevozniku u toj poslovnoj priči nije tvrtka koja je zainteresirana za njegovu kupnju. Takva konstelacija odnosa upalila je alarm unutar HŽ Carga zbog sumnji na sukob interesa i moguće pogodovanje te se pod pritiscima unutar firme Marčinko povukao s upravljačke funkcije u CRET-u. Prema zapisima iz sudskog registra, Marčinka je u CRET-u u veljači ove godine zamijenio Tin Simonić, direktor prodaje u HŽ Cargu, a ta je promjena provedena u lipnju.

Ponovo u minusu

U zanimljivim se okolnostima, dakle, odvija postupak odabira budućeg strateškog partnera HŽ Carga, kompanije koja je 2023. poslovnu godinu, prvi put od liberalizacije tržišta, završila u plusu. Pozitivnom poslovnom rezultatu pridonijela je i rasprodaja svega što kompaniji nije nužno za poslovanje, odnosno neaktivne imovine.

Ta je rasprodaja nastavljena i u 2024. godini, ali s nešto usporenije pa su, primjerice, prihodi od prodaje neaktivnih vagona prije dvije godine iznosili 19,93 milijuna eura, a lani 2,7 milijuna eura.

Kada je država 2023. godine krenula u prodaju HŽ Carga kompanija je, dakle, prvi put u desetogodišnjem razdoblju ostvarila dobit, nešto veću od dva milijuna eura. Lani je, pak, dobit bila skromnija i iznosila je 260 tisuća eura.

Pokazatelji za tekuću 2025. godinu nisu sjajni i očekuje se ponovni povratak u zonu gubitka. Trenutačne procjene kazuju kako bi na razini godine gubitak mogao kretati oko 10 milijuna eura. Kompanija naprosto više nema “robe” za prodaju.

Sa zastarjelom flotom i pogonom koji zapošljava preko 900 radnika, HŽ Cargo teško hvata korak s privatnim prijevoznicima, a značajno opterećenje predstavlja i prijevoz izuzetno zahtjevnom Ličkom prugom, na kojoj se prijevoz obavlja s gubitkom.

Danas je, dakle, HŽ Cargu nepovoljniji trenutak za pronalazak strateškog partnera, jer se tvrtka više ne može hvaliti sjajnim rezultatima kao prije dvije godine. Potencijalnim ulagačima to je, naravno, bolja situacija.

Za neki drugi oblik spašavanja HŽ Carga, primjerice putem javnog ulaganja u modernizaciju, država nije pokazala interes. Pitanje je stoga samo zbog čega je odužila postupak potrage za strateškim ulagačem i dozvolila da državni cargo prijevoznik ponovo skrene s tračnica.