Što je sve dogovoreno na COP29?

Nakon što su dva nacrta dogovora odbijena u proteklim danima, predstavnici država koji su se okupili na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Azerbajdžanu uspjeli su se usuglasiti oko pitanja financiranja troškova klimatske krize.

Razvijene države osigurat će 300 milijardi dolara godišnje u obliku bespovratnih sredstava i zajmova s niskim kamatama do 2035. godine kako bi pomogle siromašnim nacijama u prilagodbi na sve topliji svijet.

Države su također obećale poduzeti napore da se do sredine idućeg desetljeća financiranje poveća na 1,3 bilijuna dolara godišnje. Taj iznos bi, osim javnog novca, trebao dolaziti od privatnih investitora kao i iz potencijalnih novih izvora, kao što su mogući porezi na fosilna goriva koje tek treba dogovoriti.

Konsenzusom, postignutim u nedjelju oko tri sata ujutro po azerbajdžanskom vremenu i 33 sata nakon predviđenog kraja konferencije, nisu zadovoljne sve strane. Države u razvoju od ovogodišnje konferencije očekivale dogovor oko puno većeg iznosa budući da je, prema procjenama stručnjaka, Globalnom Jugu već sad potrebno barem 1,3 bilijuna dolara godišnje kako bi se pokrile štete od klimatskih katastrofa te ubrzala energetska tranzicija.

Postignuti dogovor tako su do sada kritizirali predstavnici Indije, Bolivije, Nigerije, Maršalovih otoka, Malavija i Kube te brojne organizacije za zaštitu okoliša.

Mohamed Adow iz organizacije Power Shift Africa, jedan od najglasnijih sudionika ovogodišnje konferencije, dogovor je ukratko nazvao katastrofom i izdajom. Nešto blaži bio je šef UN-ovog klimatskog tijela Simon Stiell koji je priznao da je sporazum daleko od savršenog te da nijedna država nije dobila sve što je htjela.

Je li moglo bolje?

Tijekom konferencije mogla su se čuti mišljenja kako ovogodišnji COP neće završiti ishodom koji očekuju siromašne nacije, najviše zbog toga što su proračuni bogatih zemalja previše opterećeni zbog inflacije, pandemije kovida-19 i rata u Ukrajini. Kako smo već pisali, brojni svjetski dužnosnici tako su ove godine odlučili preskočili COP. Među važnijim političarima koji se nisu pojavili bili su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, američki predsjednik Joe Biden, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz te kineski predsjednik Xi Jinping.

Od COP-a 29 nije se očekivalo previše i zbog činjenice da je domaćin bila zemlja koja ovisi o nafti i koja je pregovore iskoristila kako bi dogovarala nove poslove koji se odnose na fosilnu industriju.

Tako je u samoj završnici konferencije britanski The Guardian otkrio kako je delegat iz Saudijske Arabije, države koja dokazano već godinama potkopava klimatske konferencije, optužen za pokušaj mijenjanja službenog pregovaračkog teksta kojem je, iako nije trebao, imao pristup za uređivanje. Isti medij piše kako je ta država, uz dva bloka preko kojih djeluje (Arapska skupina i Istomišljenici zemalja u razvoju), pokušala umanjiti izglede za bilo kakav dogovor.

Utjecaj naftaških država, kao i naftaškog predsjedništva, može se prepoznati i u manjku ambicije da se u novom dogovoru ojača zaključak s prošlogodišnjeg COP-a 28, onaj koji se odnosi na postupno napuštanje fosilnih goriva.

Zemlje koje se oslanjaju na izvoz nafte i plina u pregovorima su sabotirale napredak oko pokušaja dodatnog elaboriranja te tranzicije. Predstavnik Saudijske Arabije rekao je tijekom pregovora kako Arapska skupina zemalja neće prihvatiti nikakav tekst koji cilja na određene sektore, kao što su fosilna goriva.

Nadalje, ni ovogodišnja klimatska konferencija nije prošla bez fosilnih lobista. Njih je, prema analizi organizacije Kick big polluters out (KBPO), bilo više od 1773. Brojka je to koja uvelike nadmašuje onu koja se odnosi na broj propusnica za izaslanike iz deset klimatski najugroženijih država (1033).

Velik dio, njih 480, došlo je iz industrije koja se odnosi na hvatanje i skladištenje ugljika (CCS), tehnologiju koju naftna industrija već dugo promovira kao sredstvo dekarbonizacije (dok u stvarnosti želi nastaviti business as usual). U stvarnosti, ta tehnologija nije ni blizu dovoljno učinkovita da bi mogla poslužiti kao alat za smanjenje zasićenosti Zemljine atmosfere stakleničkim plinovima.

Obećanja

Unatoč traljavom financijskom dogovoru, neke pozitivne stvari ipak jesu najavljene tijekom konferencije. Azerbajdžansko predsjedništvo COP29 kao svoje veliko postignuće navodi odluke koje omogućuju da Fond za gubitke i štete postane u potpunosti operativan od početka iduće godine. Pokretanje Fonda, kojem je do danas obećano 780 milijuna dolara, dogovoreno je još na COP27 koji se održao 2022. godine u Egiptu. Nedugo prije početka ovogodišnje konferencije izabrana je njegova upravljačka struktura.

Osim toga, više država obećalo je ambiciozne planove u svojim novim nacionalno određenim doprinosima (NDC), obvezama koje zemlje preuzimaju kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova. Doprinosi sadržavaju mjere i politike koje su potrebne kako bi se ostvarili ciljevi iz Pariškog sporazuma. Planovi se ažuriraju svakih pet godina, a rok za predaju novih istječe u veljači naredne godine.

Dvadeset pet zemalja te Europska unija pokrenuli su poziv na akciju No new coal, najavivši kako u svoje nove planove neće uključiti gradnju novih elektrana na ugljen. Nadalje, EU te još šest zemalja (Kanada, Čile, Gruzija, Meksiko, Norveška i Švicarska) priopćili su kako će njihovi planovi biti usklađeni sa zadržavanjem globalnog zagrijavanja ispod 1,5 °C te da će uključivati ciljeve u gotovo svim sektorima. Iako je rok za predaju vrlo blizu, svega tri zemlje (Ujedinjeno Kraljevstvo, Saudijska Arabija i Brazil) objavile su na konferenciji svoje nove, ažurirane planove. Jedan od boljih je onaj od UK-a, gdje je obećano smanjenje emisija stakleničkih plinova za 81 posto do 2035. godine u usporedbi s razinama iz 1990.

Ambiciozniji planovi su nužni, budući da je Svjetski institut za resurse upozorio kako oni sadašnji nisu dovoljni da se spriječi zagrijavanje ispod 1,5 °C, odnosno da nas po njima čeka zagrijavanje od 2,5 do 2,9 °C do kraja stoljeća.

Tržište ugljičnih kredita

Puno kontroverzi izazvao je dogovor oko pravila za novo tržište ugljičnih kredita, mehanizma koji državama i kompanijama omogućuje da financiraju zelene projekte na drugom kraju svijeta kako bi kompenzirali štetu koju proizvode svojim emisijama. Postizanje takvog sporazuma dogovoreno je na COP26 koji se održao u Glasgowu 2021. godine te je riječ o obvezi koja proizlazi iz članka 6. Pariškog sporazuma.

Nova pravila podrazumijevaju stvaranje globalnog tržišta pod nadzorom UN-a, koji će zajedno s državama odlučivati o predloženim projektima. Njima se također dopušta zemljama da trguju smanjenjem emisija kroz bilateralne i multilateralne sporazume.

Novo UN-ovo tržište morat će podrazumijevati mehanizam koji ima za cilj spriječiti autore projekata ugljičnog kreditiranja da svojim aktivnostima krše ljudska prava ili uzrokuju štetu okolišu. Naime, Mehanizam čistog razvoja (CDM),  prethodno UN-ovo tržište ugljičnih kredita uspostavljeno Protokolom iz Kyota, pratile su brojne optužbe za društvene i ekološke zloupotrebe. Više puta se ispostavilo da su provedbe takvih projekata pratili kršenje ljudskih prava i zagađenja okoliša te da su ih fosilne kompanije koristile za greenwashing. Okolišne organizacije već godinama upozoravaju da ugljični krediti, čija je korisnost upitna, ne smiju biti rješenje za klimatsku akciju.

Brzo usvajanje pravila za novo tržište ugljičnih kredita naišlo je na brojne kritike. Naime, ona nisu usvojena za vrijeme konferencije, već mjesec dana prije njenog početka. UN-ovo nadzorno tijelo za nadgledanje ugljičnog kreditiranja nakon nekoliko dana rasprave izravno je usvojilo nove smjernice kao standarde, umjesto da ih proslijedi kao prijedlog oko kojeg treba pregovarati na samoj konferenciji u studenom. Vladinim je pregovaračima na COP29 predstavljen cjeloviti dokument koji su mogli ili odbaciti ili prihvatiti u cijelosti, što je na kraju i učinjeno [Climate Home News].

Mala je vjerojatnost da će se nova pravila početi primjenjivati ubrzo; odbori koji djeluju unutar UN-ovog nadzornog tijela tek trebaju razviti i odobriti niz alata koje će autori projekata kredita za ugljik morati primijeniti kako bi pokazali da su oni vjerodostojni i ne stvaraju nenamjernu štetu.

Ekološke organizacije već su prvi dan COP29 reagirale te izrazile svoju zabrinutost oko ovog sporazuma, a njima su se pridružile i organizacije s Globalnog Juga, djela svijeta gdje se najčešće realiziraju projekti ugljičnih kredita.

“Dogovor otvara vrata za globalno tržište ugljika koje će imati razorne učinke na zajednice na Globalnom Jugu, na autohtone narode i prije svega na male farmere. Tržišta ugljika nisu financiranje klimatskih promjena i ne možemo prihvatiti da se ove neokolonijalne sheme, umjesto plaćanja klimatskog duga zemljama u razvoju, podupiru kao uspjeh COP29”, rekla je Lise Masson iz organizacije Friends of the Earth.

Uključivanje žena

Unatoč opstruiranju nekoliko konzervativnijih država, delegati su se uspjeli složiti oko proširenja deset godina starog akcijskog plana koji se odnosi na uključivanje žena u klimatsku akciju. Novi plan trebao bi se razviti i usvojiti do iduće konferencije koja će se dogodine održati u Brazilu.

Naime, države su na ovogodišnjem klimatskom samitu trebale ažurirati plan kako bi osigurale da svaka klimatska akcija uzima u obzir iskustva žena te usmjerava više novca njima. Tako nešto je nužno budući da će se do 2050. godine, kako procjenjuje UN, gotovo 240 milijuna žena i djevojčica suočiti s nedostatkom hrane uzrokovanim klimatskim promjenama u usporedbi sa 131 milijunom muškaraca i dječaka. Isto tako, svega 0,01 posto financiranja na globalnoj razini odlazi na projekte klimatskih promjena koji također vode računa o ženama.

Kako je doznao BBC, Vatikan je tijekom konferencije blokirao raspravu o pravima žena na summitu UN-a o klimi, nakon svađe oko pitanja prava homoseksualnih i transrodnih osoba, a pridružile su mu se i Saudijska Arabija, Rusija, Iran i Egipat. Te države ne žele da se u planu spominje termin “rod”, a i inače su sklone promoviranju teorije zavjere o “rodnoj ideologiji”.

Zahra Hdidou, viša savjetnica za klimu u organizaciji Action Aid, kaže kako dio problema leži u činjenici da su žene slabo zastupljene u pregovorima na klimatskim konferencijama. Prošle godine činile su svega 36 posto pregovarača. “Naši su glasovi često isključeni iz pregovaračkih soba, što znači da ćemo dobiti ishode koji ne odražavaju stvarnost života žena u klimatski pogođenim područjima”, rekla je.

Unatoč opstrukcijama konzervativnih sudionika, nove odredbe vezane za uključivanje žena su usvojene par sati prije nego što su se delegati dogovorili oko konačnog financijskog cilja, što je rezultiralo velikim pljeskom u dvorani.

Problem metana

Par dana prije kraja konferencije, predsjedništvo COP29 usvojilo je Deklaraciju o smanjenju metana iz organskog otpada koju je u startu podržalo 30 zemalja koje su zajedno odgovorne za 47 posto globalnih emisija iz tog izvora. Potpisnici se obvezuju na pokretanje konkretnih politika u svojim nacionalnim klimatskim planovima.

Deklaracija se nadovezuje na dogovor naziva Global methan pledge (GMP) koji je pokrenut na COP26 u Glasgowu 2021. godine i koji postavlja globalni cilj smanjenja emisija metana za najmanje 30 posto ispod razine iz 2020. do kraja desetljeća. Dogovor je važan jer svijet nije na najboljem putu za smanjenje emisija tog plina čija je koncentracija danas više od dva i pol puta veća nego u predindustrijsko doba, i koji puno više zagrijava atmosferu nego CO2.

Martina Otto, voditeljica UN-ovog programa za okoliš, prilikom usvajanja deklaracije objasnila je zašto ona važna.

“S obzirom na to da više od 50 posto miješanog komunalnog otpada čini organski otpad koji emitira metan, a gotovo trećina sve proizvedene hrane se izgubi ili baci svake godine, ova će deklaracija pomoći u povećanju ambicija u prevenciji, odvojenom prikupljanju i boljem upravljanju organskim otpadom”, rekla je.

Nadalje, Europska komisija pokrenula je u Bakuu novi Plan partnerstva za smanjenje emisije metana kako bi potaknula smanjenje emisija povezanih s fosilnom energijom. Plan podrazumijeva smjernice za suradnju između zemalja uvoznica i izvoznica fosilnih goriva. Dodatni je cilj potaknuti tvrtke u poboljšanju njihovih sustava praćenja te izvješćivanja o emisijama.

Dodatne inicijative

Predstavnici država uspjeli su se dogovoriti i oko niza drugih pitanja koja su bitna za prilagodbu klimatskoj krizi te energetsku tranziciju. Usvojene inicijative i deklaracije znače da će navedene teme u narednim konferencijama dobiti puno više pažnje.

Dogovoreno je kako bi države trebale raditi na povećanju globalnog kapaciteta skladištenja energije tako da on dosegne 1500 gigavata do 2030., što je šest puta više nego 2022. Dogovor uključuje i povećanje ulaganja u energetske mreže; do 2040. godine trebalo bi se obnoviti više od 80 milijuna kilometara. Usvajanjem Deklaracije za vodik, predsjedništvo COP-a pozvalo je javni i privatni sektor na rješavanje financijskih i regulatornih prepreka kako bi se ojačalo globalno tržište vodika.

Deklaracijom o vodi države se pozivaju da integriraju mjere ublažavanja i prilagodbe povezane s vodom u svoje NDC-ove te nacionalne klimatske politike. Deklaracija o zelenoj digitalnoj akciji naglasak stavlja na smanjenja emisija u sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije te povećanje dostupnosti zelenih digitalnih tehnologija.

Deklaracija za otporne i zdrave gradove, koju je podržalo više od 160 gradova i država, poziva na povećan angažman oko pitanja zdravih gradova, urbanog održivog prometa i rješenja koja se temelje na prirodi, kao i na financiranje takvih projekata. Usvojena Deklaracija o poboljšanoj klimatskoj akciji u turizmu ima za cilj potaknuti djelovanje unutar globalnog turističkog sektora koji je odgovoran za 8,8 posto emisija. Uz deklaraciju, dogovoren je i koordinacijski mehanizam koji bi trebao osigurati kontinuitet raspravljanja o turizmu u narednim UN-ovim klimatskim konferencijama.

Pokrenuta je i inicijativa koja stavlja naglasak na jačanje otpornosti ljudi na klimatske promjene kroz ulaganje u obrazovanje te jačanje ekološke pismenosti kroz obrazovne standarde.

Predsjedništvo COP29 u partnerstvu s Organizacijom Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) iznjedrilo je i klimatsku inicijativu za poljoprivrednike naziva Baku Harmoniya. Riječ je o platformi koja bi u budućnosti trebala okupiti sve klimatske inicijative u području hrane i poljoprivrede te raditi na kreiranju politika koje se odnose na osnaživanje poljoprivrednika i ruralnih zajednica.

Osim navedenih deklaracija, uspostavljena je i Globalna platforma za transparentnost koja bi trebala dati potporu zemljama u razvoju u pripremi i podnošenju dvogodišnjih izvješća o transparentnosti te u mobiliziranju resursa.