Splitski institut: “Predstoji nam borba s vatrenjačama!”

Sve topliji Jadran nosi niz izazova, a jedan od njih je povećanje populacije vatrenjače, odnosno ribe lav, upozorio je splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo (IZOR).

Jadran je kao najsjevernije područje Mediterana dosad bio pošteđen ozbiljnijih invazija stranih vrsta riba, mada ne i drugih skupina organizama. Podsjetimo, Mediteran se zagrijava brže od svih svjetskih mora.

“Uvjeti potrebni za trajno naseljavanje stranih i invazivnih riba u naš ekosustav polako postaju realnost. Donedavno, niti jednu stranu vrstu ribe nismo zabilježili više od desetak puta i to ukupno, kroz duži niz godina. No ove godine zabilježili smo preko stotinu nalaza vatrenjače”, objašnjavaju iz Instituta.

“Riješiti je se nećemo”

Prisutnost vatrenjače ili ribe lav u početku je, navodi IZOR, bila sramežljiva.

“No ova je godina bila prekretnica. Naime, ove godine se značajno proširila po južnom i srednjem Jadranu, a tu će gotovo sigurno i ostati. Radi se o ribi koja je štetna za lokalne ekosustave zbog svoje izdašne ishrane autohtonim ribljim vrstama te iznimno brzog širenja. S obzirom da su ove godine bilježene uglavnom manje jedinke, za pretpostaviti je da je do njenog naseljavanja došlo transportom ličinki iz južnijih područja gdje su uspostavljene veće populacije ove ribe.”

Iz Instituta poručuju da kontrola populacije vatrenjača može doprinijeti očuvanje i oporavak populacija predatornih vrsta koje se hrane tom ribom, kao što su hobotnica ili kirnja, a za to je presudno smanjenje ljudskog utjecaja na morski ekosustav. 

“Ciljani izlov ove ribe također je opcija da se njen utjecaj, kroz kontrolu brojnosti na određenim područjima, umanji. Riješiti je se nećemo, no prilagoditi se možemo. Srećom, radi se o ribi koja ima gospodarski i gastronomski potencijal te se njezino meso smatra delikatesom.”

Oprez, riba lav

Budući da će broj ulova vatrenjače rasti, splitski Institut upozorava da ovim ribama treba oprezno pristupati. 

“Sve bodlje na njezinom tijelu su otrovne, a ubod izaziva izuzetno jaku bol uz mogućnost ozbiljnijih simptoma, stoga se u slučaju uboda preporučuje odlazak liječniku. Kao i kod drugih jadranskih riba otrovnica, otrov je termolabilan, što znači da se može neutralizirati toplinom. Najbolje je potopiti ubodeno mjesto neposredno nakon uboda u vodu temperature 40 – 45 °C tijekom 30 – 90 minuta, uz pažnju da ne dođe do opeklina.”

Kada smo u svibnju razgovarali s Jakovom Dulčićem sa spomenutog Instituta, kazao je da kupači nisu u opasnosti, budući da se vatrenjača ne pojavljuje na malim dubinama gdje se ljudi kupaju. Napomenuo je i da se meso vatrenjače može jesti ako se odstrane bodlje.

Pojasnio je i zašto se pojavljuju: cijeli Mediteran je u procesu tropikalizacije i meridionalizacije, što znači sve da je sve veća nazočnost tropskih elemenata faune u njemu, dok istodobno sve vrste koje vole toplije vode migriraju prema sjevernijim područjima.

“Uslijed klimatskih promjena dolazi sve više do povišenja temperature u površinskim i dubinskim slojevima mora. Upravo maloprije spomenute vrste su dva klasična primjera. Postoji više vektora unosa autohtonih organizama u novi okoliš. Jedan od njih je unos balastnim vodama, zatim imamo slučajeva bijega iz marikulturnih postrojenja, a najčešći način dolaska je aktivna migracija organizma ili unos morskim strujanjima”, tumači Dulčić.

Institut poziva na suradnju

Institut za oceanografiju i ribarstvo dugi niz godina prati pojavnost stranih vrsta. Provode istraživanja, surađuju s drugim institucijama, intervjuiraju ribare, prate društvene mreže i medijske objave. Kako navode, trude se podignuti svijest o ovoj temi, što često rezultira vrlo važnim dojavama opće populacije.

“Zahvaljujemo se svima koji su nalaze dojavili, javno ih objavili na društvenim mrežama te onima koji su nam po našem kontaktu dali više informacija o nalazima. Isto tako pozivamo da nam nastavite dojavljivati. U svakom slučaju, predstoji nam borba s vatrenjačama!”