AI i klimatska kriza – magično rješenje ili put u katastrofu?

Mišljenja stručnjaka oko tehnologije strojnog učenja (tzv. AI) dosljedno su podijeljena: neki vjeruju da će donijeti neslućeni napredak, drugi strahuju da će nas uvesti u katastrofu. Slična nesuglasja pojavljuju se i kad se o AI-ju razmišlja iz aspekta klimatske krize.

Naime, radi se o tehnologiji koja troši ogromne količine električne energije. Ako će ta energija biti proizvedena iz fosilnih goriva, “AI revolucija” mogla bi znatno doprinijeti globalnom zagrijavanju. Međutim, postoje i naznake da bi AI mogao biti ključni alat za rješavanje problema koje pred čovječanstvo stavlja klimatska kriza.

>>> Kako AI tehnologija doprinosi ubrzanom zagrijavanju Zemlje

U nedavnom izvještaju Međunarodne energetske agencije (IEA) ističe se da su podatkovni centri već odgovorni za oko 1,5 posto globalne potrošnje električne energije. Do kraja desetljeća to će znatno rasti; prema nekim procjenama dvostruko, prema nekim drugim četverostruko.

Trenutačno je AI tehnologija odgovorna za oko 0,6 posto ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova. Međutim, malo tko može sa sigurnošću reći hoće li taj udio u budućnosti rast ili padati, odnosno koliko će rasti ili padati.

>>> Može li DeepSeek smanjiti potrošnju energije AI tehnologije?

Sasvim je, naime, nedvojbeno da će AI već u bliskoj budućnosti trošiti znatno više električne energije nego danas. Puno je teže, međutim, predviđati na koje će načine AI tehnologija transformirati energetsku industriju.

Međunarodna energetska agencija tvrdi kako AI tehnologija ima potencijal da optimizira proizvodne procese u industriji fosilnih goriva, kako bi ih učinila ekološki prihvatljivijima. Može pomoći i s balansiranjem sve kompleksnijih elektroenergetskih mreža, čime bi se mogla uštedjeti određena količina električne energije, kao i svih resursa koji su potrebni za proizvodnju, transport i pohranu električne energije. AI tehnologija se potencijalno može koristiti i za povećavanje energetske učinkovitosti u stambenim i poslovnim zgradama.

Nedavno istraživanje tima znanstvenika iz Europe i SAD-a otkriva i dodatne potencijalne koristi od AI-ja u borbi protiv klimatske krize. AI chatbotovi bi, tvrde istraživači u predobjavi studije (što znači da njihov rad tek trebaju revidirati nezavisni stručnjaci) mogli znatno smanjiti skepticizam prema klimatskim promjenama, tj. povećati otpornost građanstva na klimatske dezinformacije. Sudionici istraživanja koji su iskazivali skepsu prema znanstvenom konsenzusu oko klimatskih promjena su nakon razgovora s AI-jem često mijenjali mišljenje.

Milijardere nije briga odakle energija dolazi

Međutim, dok su svi nabrojani benefiti još uvijek potencijalni, rizici koje sa sobom donosi AI tehnologija već sad su vrlo stvarni. Glavni među njima vjerojatno predstavlja činjenica da tvrtke koje razvijaju AI tehnologiju zapravo nije briga odakle će dolaziti energija koja im je potrebna, tj. koliko će ta energija biti čita.

Vrlo je to jasno pred Odborom za energetiku i trgovinu američkog parlamenta izgovorio bivši izvršni direktor Googlea, milijarder Eric Schmidt.

“Ono što trebamo od vas je energija u svim oblicima, obnovljiva, ne-obnovljiva, štogod. Treba nam da bude dostupna i to brzo”, kazao je Schmidt američkim zakonodavcima, naglasivši kako Sjedinjene Američke Države u AI utrci s Kinom nemaju dovoljno vremena da bi se brinuli oko klimatskog utjecaja ove tehnologije.

Njegove riječi s oduševljenjem je dočekala industrija fosilnih goriva. Najveće svjetske fosilne tvrtke, kao što smo pisali u serijalu o povijesti negiranja klimatske krize, već barem pola stoljeća znaju da njihovi postupci podižu prosječnu temperaturu na Zemlji i da će to imati katastrofalne posljedice, ali odlučili su da su im korporativni profiti važniji od dobrobiti čovječanstva.

Najava da bi AI tehnologija mogla trebati značajne količine fosilnih energenata stoga za njih predstavlja šansu da produlje razdoblje u kojem će zarađivati od zagađivanja okoliša i destabilizacije Zemljinog klimatskog sustava. Naime, recentni podaci Međunarodne energetske agencije pokazuju da će potražnja za fosilnim gorivima početi padati prije kraja desetljeća. Glad za energijom AI kompanija pruža im šansu da se taj pad potražnje odgodi barem za koju godinu.

Već sada se pokazuje da AI tehnologija povećava potražnju za zemnim plinom, ali i ugljenom, najprljavijim i najskupljim fosilnim energentom (kad je u pitanju proizvodnja električne energije). Sasha Luccioni, informatičarka specijalizirana za utjecaj AI-ja na klimatske promjene, u razgovoru za Vox objašnjava zašto:

“Podatkovni centri troše veliku količinu energije za rad, osobito oni hiperskalarni na kojima se najčešće pokreće umjetna inteligencija. Uz to, moraju imati pouzdane izvore energije. Zbog toga se često grade na mjestima gdje su dostupni neobnovljivi izvori energije, poput električne energije proizvedene iz prirodnog plina ili ugljena – gdje jednostavno pritisnete prekidač i energija je odmah dostupna. S energijom iz sunca ili vjetra to je teže, jer često ovise o vremenskim uvjetima i sličnim faktorima. Zbog toga smo svjedoci toga da se veliki podatkovni centri grade u područjima gdje je elektroenergetska mreža relativno ugljično intenzivna.”