Klima i okoliš u novom europskom proračunu: Što je na tanjuru?

Europska unija se posljednjih godina pokušava pozicionirati kao svjetski predvodnik u zaštiti klime i okoliša. Klimatske politike su, međutim, mrtvo slovo na papiru ako nisu praćene adekvatnim proračunskim izdvajanjima – hoće li neka javna politika biti uspješna ili ne, ovisi o tome je li za nju predviđena stavka u proračunu.

Pregovori o dugoročnom proračunu Europske unije najvažniji su zadatak svakog mandata Europske komisije. Dugoročni proračun naziva se i višegodišnji financijski okvir (VFO), a donosi se za razdoblje od sedam godina. Europska komisija zadužena je za sastavljanje prvog prijedloga dugoročnog proračuna, a o njemu se moraju usuglasiti i Vijeće Europske unije te Europski parlament. Prvi prijedlog novog proračuna očekuje se u srpnju ove godine, a pregovori o VFO su već u tijeku.

Baš kao što su pregovori o proračunu za period od 2021. do 2027. godine počeli 2018. godine, tako su trenutačno u tijeku pregovori za proračunsko razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Što kaže Europska komisija, a što Europski parlament? Ima li u novom proračunu mjesta za klimu i okoliš?

Što planira Komisija?

Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen je krajem veljače objavila Komunikaciju “Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru”.

“Zbog novih izazova i očekivanja u pogledu djelovanja EU-a treba preispitati funkcioniranje proračuna i prilagoditi ga budućim potrebama. Za postizanje slobodne, demokratske, snažne, sigurne, prosperitetne i konkurentne Europe potrebno je reformirati i pojačati proračun EU-a kako bi postao jednostavniji, fleksibilniji, usmjereniji i učinkovitiji”, stav je Komisije.

Pojednostavljivanje za Komisiju znači smanjenje birokracije za one koji primaju sredstva EU-a. Usmjereniji i učinkovitiji proračun, tumači Komisija, znači da “EU mora maksimalno povećati učinak svakog utrošenog eura i usmjeriti se na prioritete i ciljeve u područjima u kojima je djelovanje EU-a najpotrebnije”. Fleksibilnost se, pak, odnosi na brzinu reakcije, odnosno sposobnost odgovora na krize kao što su pandemija kovida-19 i ratovi.

Odgovor EU-a na pandemiju bio je plan za oporavak, nazvan NextGenerationEU, a vrijedan 800 milijardi eura. Osmišljen je da bi članicama EU-a pomogao da obnove gospodarstvo, ulože u zelenu energiju i digitalizaciju, stvore nova radna mjesta te ojačaju zdravstvo i obrazovanje.

Prvi je to put da je Europska unija zajednički posudila novac. NextGenerationEU čini više fondova, od kojih je najveći Mehanizam za oporavak i otpornost. Državama članicama sredstva se isplaćuju na temelju plana za oporavak i otpornost, a svaka članica izradila je svoj nacionalni plan. Sredstva se isplaćuju u fazama; država prije isplate svake sljedeće rate mora dokazati da je ispunila ranije zacrtane ciljeve, a strogo se kontrolira kako se sredstva koriste.

Europska komisija želi replicirati model “jedan nacionalni plan po državi” na sljedeći višegodišnji proračun EU-a, ali Europski parlament tome se oštro protivi.

Što želi Parlament?

Odbor za proračun EP-a je krajem travnja usvojio je izvještaj “Obnovljeni dugoročni proračun za Uniju u promjenjivom svijetu” u kojem iznose prioriteti i zahtjevi Parlamenta za proračunsko razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Zaključci su objedinjeni u rezoluciju koja je jučer izglasana u Europskom parlamentu s 317 glasova za, 206 protiv i 123 suzdržana.

“Želimo da sljedeći dugoročni proračun EU-a bude bolje opremljen za odgovor na današnje izazove, kako bi Europa mogla žurno djelovati u krizama, bolje zaštiti svoje građane i biti snažnija i konkurentnija. Želimo i odgovarajuću potporu za naše dugoročne prioritete, kao što su poljoprivreda i kohezija. Predlažemo odgovorno i opravdano povećanje sljedećeg VFO-a, čime bi se premašila zastarjela gornja granica BND-a od 1 %. Ako tražimo od EU-a da čini više, moramo osigurati mogućnosti za to. Europski parlament odobrit će samo onaj VFO koji otporan na buduće izazove, fleksibilan, djelotvoran te spreman za provedbu od 1. siječnja 2028. Stoga pozivamo na to da pregovori započnu odmah nakon prijedloga Komisije u srpnju”, kazao je suizvjestitelj Siegfried Mureşan ispred Europske pučke stranke (EPP).

Suizvjestiteljica Carla Tavares je ispred Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) istaknula potrebu za većim ulaganjima koja će potaknuti “stratešku autonomiju, gospodarsku otpornost i zelene ciljeve, a da pritom nitko ne bude zapostavljen”. U svjetlu povlačenja SAD-a iz svoje globalne uloge, navodi se u rezoluciji, stav je Parlamenta da će se potrošnja “morati usmjeriti na rat Rusije protiv Ukrajine, zahtjevne gospodarske i socijalne okolnosti, jaz u konkurentnosti te pogoršanje klimatske krize i krize bioraznolikosti”.

Parlament prije svega odbacuje ideju Komisije o ponavljanju modela “jedan nacionalni plan po državi članici” iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Umjesto toga, pozivaju na “uspostavu strukture koja osigurava transparentnost i parlamentarnu odgovornost te uključuje regionalne i lokalne vlasti i sve relevantne aktere”.

Kako je Siegfried Mureşan, glavni pregovarač EP-a za pitanja VFO-a, izjavio lani, model koji Komisija predlaže je pogrešan. Građani bi, kazao je, mogli biti kažnjeni zbog neuspjeha svojih vlada u provedbi reformi, a centralizacija proračuna mogla bi smanjiti ulogu regionalnih i lokalnih vlasti. Mureșan je upozorio i na povećani rizik od zloupotrebe na nacionalnoj razini.

Komisija, pojasnili smo na početku, zamišlja jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji europski proračun. Parlament se slaže da novi dugoročni proračun mora smanjiti nepotrebnu birokraciju i biti transparentniji, ali Europska komisija “ne smije imati veću moć bez demokratskog nadzora od strane Europskog parlamenta”.

Parlament se slaže da proračun mora biti fleksibilan i omogućiti brz odgovor na krize, “uz posebne instrumente za pomoć u slučaju katastrofe i nepredviđenih izazova”. Kad je riječ o obrani i sigurnosti, zastupnici i zastupnice smatraju da ulaganja u obranu trebaju rasti, ali upozoravaju da to ne smije ugroziti socijalne i klimatske prioritete i ciljeve.

Isto tako, otplata duga nastalog za potrebe pokretanja NextGenerationEU ne smije ugroziti financiranje ključnih EU prioriteta, ističe EP.

Što kažu okolišne organizacije?

Prema riječima okolišne organizacije WWF EU, Europski parlament je u izvještaju prepoznao da su potrebna veća sredstva za suočavanje s klimatskom krizom i krizom bioraznolikosti, ali klimatski ciljevi i ciljevi za bioraznolikost i dalje nisu dovoljno ambiciozni.

WWF pozdravlja kritiku parlamenta na prijedlog Komisije “jedan nacionalni plan po državi članici”, kao i stav da povećanje sredstava za nove prioritete poput obrane i sigurnosti ne smije biti na štetu klimatskih i ekoloških ulaganja.

Pozdravljaju i poziv Komisiji za ukidanje subvencija koje štete klimi i okolišu iz sljedećeg višegodišnjeg proračuna.

Nedavno izvješće WWF-a pokazalo da države članice i dalje usmjeravaju milijarde eura svake godine iz proračuna EU-a u poljoprivredne subvencije koje štete klimi i bioraznolikosti.

U vremenima ograničenih financijskih mogućnosti, ističu, preusmjeravanje tih sredstava moglo bi popuniti financijske rupe za zaštitu prirode i postizanje klimatskih ciljeva Europske unije.

> > Klimatski ciljevi Europske unije – jučer, danas, sutra

Što slijedi?

Dio otpora Europskog parlamenta prema modelu “jedan nacionalni plan po državi članici” potencijalno leži u činjenici da se nacionalni planovi dogovaraju između država članica i Europske komisije, bez izravnog utjecaja Parlamenta. U tom modelu Komisija provodi isplate, kao i kontrole nad trošenjem sredstava. Drugim riječima, u tom modelu uloga Parlamenta svedena je na savjetodavnu i političku, a operativnu ulogu preuzima Komisija.

Očekuje se da će Europska komisija svoj prijedlog predstaviti u srpnju. Pregovori o novom višegodišnjem proračunu, dakle, tek slijede.

> > Europska unija odustaje od ključnog klimatskog cilja?