Europska unija odustaje od ključnog klimatskog cilja?
Europska unija bi do 2040. trebala smanjiti emisije stakleničkih plinova za 90 posto s obzirom na razine iz 1990. godine. Sve je više otpora prema tom planu pa Europska komisija razmatra načine za razvodnjavanje klimatskih ciljeva, tj. pokušava izaći u susret željama velikih zagađivača.
Europska komisija radi na ublažavanju dugoročnih klimatskih ciljeva Europske unije, objavio je Politico pozivajući se na anonimne izvore koji sudjeluju u tim razgovorima.
Povjerenik Europske komisije za klimu, nultu neto stopu emisija i čisti rast Wopke Hoekstra navodno je dobio u zadatak da razvodni klimatske ciljeve EU do 2040. godine. Ranije je Europska komisija planirala postaviti pravno obvezujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU za 90 posto do 2040. godine, ali sada pokušavaju pronaći način da se izvuku iz te obveze.
Desničari protiv klimatskih politika
Nije još točno jasno na koji bi se način to trebalo postići. Izvori Politica tvrde kako se razmišlja o nekoliko birokratskih mehanizama koji bi mogli poslužiti za ublažavanje klimatskih ciljeva, čime se izlazi u susret glasovima koji smatraju da klimatske promjene trenutno, dok se EU suočava s ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama iz Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, ne mogu biti europski prioritet.
Takav stav prvenstveno imaju zastupnici najveće europske stranačke obitelji, Europske pučke stranke, kojoj pripada i hrvatski HDZ. Klimatskim politikama se, naravno, otvoreno protive i tri grupacije ekstremne desnice: Europski konzervativci i reformisti (u čijem članstvu je hrvatski Domino, tj. njihov jedini eurozastupnik Stephen Bartulica), Patrioti za Europu te Europa suverenih nacija. S druge strane debate su Socijalisti i Demokrati (u čijem članstvu je SDP) te Zeleni (koje u Hrvatskoj predstavlja stranka Možemo).
Povjerenik za klimu Hoekstra priprema teren za usvajanje klimatskih ciljeva do 2040. godine, što uključuje pokušaj pronalaska rješenja koje bi mogli podržati i zastupnici koji smatraju da je trenutno bitnije poticati konkurentnost europskog gospodarstva i ulagati u obranu Europe, nego se baviti prevencijom klimatske štete.
Izgledno je da će EU na papiru i dalje usvojiti cilj smanjenja emisija za 90 posto do 2040. godine (s obzirom na razine iz 1990.), ali će europske tvrtke dobiti mogućnost da emisije u EU nadomjeste smanjenjima emisija izvan Unije, kroz modernizaciju poslovanja, ulaganje u sadnju šuma ili u tehnologiju za hvatanje i pohranu ugljika iz zraka (CCS).
Sve to bi se moglo pokazati prilično problematičnim; dosad se tzv. offsetanje emisija sadnjom šuma često razotkrivalo kao obmana koja zapravo nimalo ne doprinosi klimatskim ciljevima [1, 2], a CCS tehnologija, koju žestoko zagovaraju propagandisti industrije fosilnih goriva, nije ni blizu dovoljno razvijena da bi mogla imati značajniji dekarbonizacijski učinak.
Sam Van Den Plas, direktor za javne politike u organizaciji Carbon Market Watch, za Politico kaže da su u pitanju “vrlo opasni prijedlozi”. Njegovo mišljenje je da se radi o skretanju pozornosti s činjenice da smanjenje emisija stakleničkih plinova ne može čekati. To je uostalom pokazala i nedavna analiza OECD-a i UN-a, koja pokazuje da će BDP po glavi stanovnika u razvijenim državama biti znatno veći ako provedemo zelenu tranziciju, nego ako budemo odugovlačili s politikama kojima se pokušavaju smanjiti emisije.
Ovisit će o Njemačkoj
Neke se europske države već otvoreno protive cilju smanjivanja emisija za 90 posto do 2040. Pobunu predvodi talijanska vlast kojoj je na čelu ekstremna desnica: stranka Braća Italije predvođena Giorgijom Meloni. Međutim, očekuje se da će konačna odluka ovisiti prvenstveno o Njemačkoj, koja je još uvijek najbogatija i najutjecajnija članica Unije.
Nakon izbora održanih krajem veljače, na kojima je očekivano pobijedio demokršćanski CDU, traju pregovori o formiranju nove njemačke vlasti. Već je praktički dogovoreno da se na vlast vraća “velika koalicija” demokršćana i socijaldemokrata, ali o uvjetima koalicijskog sporazuma još uvijek se pregovara.
Socijaldemokratski SPD pokušava u koalicijski ugovor ubaciti i obvezu o smanjenju emisija za 90 posto do 2040. Demokršćani se o tome još nisu izjasnili.
Njemački CDU je, podsjetimo, najvažnija sastavnica Europske pučke stranke pa time i najutjecajnija politička stranka u EU. Iz njihovih redova dolaze predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, kao i predsjednik EPP-ove grupacije u Europskom parlamentu Manfred Weber.