Europski parlament brani okolišne organizacije od desničara koji im žele oduzeti pristup EU fondovima

Čini se da je napokon došao kraj višemjesečnim napadima desnih europarlamentaraca na nevladine organizacije (NVO) – ili se barem organizacije tome nadaju.

Naime, dio civilnog sektora koji se bavi zaštitom klime i okoliša zadnjih je mjeseci na udaru dijela desnih zastupnika u Europskom parlamentu. Optuženi su za netransparentno trošenje sredstava iz europskih fondova te im pokušali onemogućiti budući pristup europskom proračunskom novcu. Međutim, pokazalo se da za to nemaju podršku u Europskom parlamentu.

Nevladine organizacije su europska sredstva primile i iskoristile u skladu s Ugovorima Europske unije i Uredbom o programu LIFE, zaključak je Europskog parlamenta (EP) o izvještaju Odbora za proračunski nadzor (Committee on Budgetary Control, CONT) u srijedu tijekom plenarnog zasjedanja u Strasbourgu.

Međutim, ako se konzervativne europarlamentarce pita, bitka je daleko od završene.

Skandal koji to nije bio

Radi se o potpuno fabriciranom skandalu, tvrde europske nevladine organizacije. Pozdravljaju rezultate glasanja u Parlamentu i ističu da je Odbor za proračunski nadzor u srijedu samo potvrdio ono što civilno društvo tvrdi već mjesecima.

Ključni trenutak, navode organizacije, bio je usvajanje Amandmana 12, čime je poslana jasna poruka da su europski sporazumi o dodijeljenim sredstvima legalni, kao i da su njihove zagovaračke aktivnosti zakonite, ali i nužne za europsku demokraciju.

Izglasani amandman, naime, sadrži obrazloženje Povjerenika Europske komisije za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu Piotra Serafina:

“Komisija nije naložila niti zahtijevala od nevladinih organizacija da lobiraju kod zastupnika u Europskom parlamentu. Organizacije samostalno predlažu svoj program rada u područjima politike navedenima u Uredbi o programu LIFE, kao odgovor na poziv na podnošenje prijedloga koji objavljuje Komisija. Poziv na podnošenje prijedloga ne zahtijeva nikakve aktivnosti lobiranja prema zastupnicima u Europskom parlamentu ili drugim dionicima. Program rada se zatim prilaže ugovoru o dodjeli operativne potpore koji potpisuju Komisija i NVO. NVO ima ugovornu obvezu pravilno provesti predloženi program rada, dok Komisija ima obvezu isplatiti iznos potpore.”

Civilno društvo ističe i kako je rezultat glasanja u srijedu potvrdio ono što cijelo vrijeme tvrde – da nije bilo nikakvog skandala, već se radilo o političkoj kampanji čiji je cilj diskreditiranje neovisnih aktera koji se bave očuvanjem i zaštita okoliša.

“Olakšanje je što se napokon možemo vratiti onome što je zaista važno: suradnji s građanima, kreatorima politika i našim partnerima u suočavanju s krizama u području klime i biološke raznolikosti. Rezultat glasovanja je jasan politički signal da se pravila financiranja EU-a poštuju i da je naš rad, temeljen na znanosti, vrijednostima EU-a i javnom interesu, i zakonit i ključan za uspješnu demokraciju“, izjavio je Tycho Vandermaesen, direktor za politiku i strategiju u europskoj podružnici WWF-a.

Faustine Bas-Defossez iz Europskog biroa za okoliš (European Environment Bureau, EEB), jedne od najvećih ekoloških organizacija u Bruxellesu, smatra da glasanje u srijedu predstavlja prekretnicu.

“Ne samo da je Europski parlament potvrdio zakonitost financiranja NVO-ova, već je poslao snažni signal da zagovaranje koje je u javnom interesu stoji u središtu demokracije EU-a. Izrežirani skandal je razotkriven, a oni koji stoje iza sramotnih napada su u manjini. Sada je vrijeme da se vratimo pravoj krizi s kojom se Europa suočava: klimatskom kolapsu, zagađenju i gubitku prirodu.”

> > Desničari u Europskom parlamentu pokušavaju ukinuti financiranje “zelenim” organizacijama

Priči tu nije kraj

Koliko god se nevladine okolišne organizacije nadale, teško da će priča ovdje stati. U četvrtak se na sastanku Konferencije predsjednika (Conference of Presidents) trebalo glasati o uspostavljanju istražnog odbora oko financiranja NVO-a. Glasanje je na kraju odgođeno, tj. nije se uopće našlo na dnevnom redu. Na dnevnom redu moglo bi se naći sredinom lipnja, što znači da desnica još uvijek ima manevarskog prostora i vremena priču održavati na životu.

Inače, istražni odbori izuzetno su rijetki i uspostavljaju se u slučajevima velikih kršenja zakona Unije, kao što je to bilo slučaj za vrijeme tzv. Qatargatea, jednog od najvećih korupcijskih skandala u EU-u u kojem su službenici EP-a i europarlamentarci optuženi da su primali mito od Katara, Maroka i Mauritanije.

Ističu to i NVO-i. Dosad je oformljeno tek sedam takvih istražnih povjerenstava, navodi se u otvorenom pismu civilnog društva, a rezervirana su za velike skandale poput korištenja špijunskog softvera Pegasus ili Panamskih papira.

Korištenje istražnog odbora protiv organizacija civilnog društva, i to bez dokaza o korupciji, prijestupima ili zlouporabi sredstava, utječe na kredibilitet Europskog parlamenta, smatraju nevladine organizacije.

“Nezapamćen napad na civilno društvo”

Iako je Europska pučka stranka (EPP), stranačka obitelj u čijem članstvu je i HDZ, godinama usmjerena na financiranje i transparentnost financiranja nevladinih organizacije, napadi su ove godine eskalirali, o čemu smo na Klimatskom portalu detaljno pisali.

Tema napada je program LIFE, instrument Europske unije za financiranje zaštite okoliša i klimatske akcije, a koji se provodi kao protuteža lobiranju velikih korporacija. Dakle, civilno društvo i Europska komisija su pod napadom jer uspješno provode odobrene instrumente i programe.

Kritičari tvrde da problem nije u civilnom društvu, već u drugoj strani. Samo prošle godine, 50 korporacija s najvećim budžetom je za lobiranje u EU-u potrošilo gotovo 200 milijuna eura, dok ukupna sredstva koja se organizacijama civilnog društva raspodjeljuju putem LIFE programa iznose tek 15 milijuna eura godišnje – 0,006 posto ukupnog budžeta EU.

Radi o dosad nezapamćenom napadu na civilnog društvo, navedeno je u izjavi koju potpisuje više od 570 organizacija civilnog društva.

Kako prenosi Follow the Money, prema podacima Registra transparentnosti (Transparency Register, TR) Komisija je od kraja prosinca do travnja ove godine održala 7517 sastanaka s lobistima, od čega je 1293 održano s organizacijama koje nisu imale komercijalni interes.

>> Kako lobisti sabotiraju rješavanje klimatske krize

Travanjska kulminacija ideološke bitke

Podsjetimo, ideološka bitka koja se mjesecima vodila u briselskim hodnicima kulminirala je prošlog mjeseca kada je Revizorski sud EU-a (European Court of Auditors, ECA) objavio dugo iščekivano izvješće o financiranju NVO-ova iz sredstava Europske unije.

Izvješće nije otkrilo nikakav skandal oko zloupotrebe europskih sredstava, ali navedeno je da su informacije o financiranju nevladinih organizacija nepouzdane i nepotpune.

Još od 2017. godine EPP-ovi europarlamentarci, iz čijih redova dolazi i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, pokušavaju progurati proračunski nadzor nad sredstvima koje nevladine okolišne organizacije primaju od Europske unije.

Organizacije koje su se našle na udaru naglašavaju da je riječ o pokušaju ušutkavanja civilnog sektora i sužavanja političkog i demokratskog prostora, a gušenje barem dijela organizacija krajnji je cilj konzervativnih snaga u Europskom parlamentu.

Razdor širih razmjera

EPP-ov napad na civilno društvo doveo je do razdora između te stranke i dugogodišnjih koalicijskih partnera – partnerstva koje je ionako bilo na klimavim nogama.

Kako piše Politico, napad na nevladine organizacije najnoviji je u nizu političkih borbi koje se vode u EU-u. Navode da je ovim potezom Europska pučka stranka prešla cordon sanitaire koji je priječio centrističke grupe da sklapaju saveze s ekstremno desnim akterima. Naime, prema tvrdnjama dijela europarlamentaraca, poticaj za napade na civilno društvo došao je od grupacije Patrioti za Europu (Patriots for Europe), čije su ideju bliske zabrinjavajućem broju EPP-ovih zastupnika i zastupnica.

Zamjeranje civilnom društvu traje već duže vrijeme. Brojni europarlamentarci još ližu rane od poraza koji su doživjeli kada je propalo Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (Transatlantic Trade and Investment Partnership, TTIP), sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a koji je naišao na nevjerojatan otpor građana i NVO-a. Kritičari ističu i da napadi s desnice sve više nalikuju napadima njihovih konzervativnih kolega iz SAD-u.

Civilno društvo zasad može mirno spavati. Međutim, novi pritisci oko financiranja očekuju se već krajem godine, kad se zahuktaju pregovori oko novog budžeta Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Iako je Europski parlament glasanjem prekinuo višemjesečnu raspravu, za očekivati je da će EPP ovu temu držati kao Damoklov mač nad glavama nevladinih organizacija.

> > Klima i okoliš u novom europskom proračunu: Što je na tanjuru?