Ljudi vjeruju klimatolozima, ali manje nego ostalim znanstvenicima

Vjeruje li javnost manje klimatolozima u odnosu na ostale znanstvenike?

Ako je suditi po studiji koja je ovaj mjesec objavljena u časopisu Environmental Research Letters, razina povjerenja u znanstvenike koji se bave klimatskom znanošću nešto je niža od povjerenja u znanstvenike općenito, iako je i dalje umjereno jaka.

Rezultati istraživanja koje se fokusiralo na povjerenje u znanstvenike u 68 zemalja sugeriraju da je jaz u povjerenju bio veći među sudionicima koji su se identificirali kao politički konzervativni i desno orijentirani, s tim da su postojale znatne varijacije među zemljama.

Ne treba posebno naglašavati zašto je povjerenje u znanstvenike općenito važno. Ono je, naime, osnova za javnu podršku znanstveno utemeljenim rješenjima u situacijama velikih društvenih izazova.

U slučaju klimatologa, navode autori, povjerenje je povezano s vjerom u klimatske promjene i zabrinutošću zbog njih te većom podrškom klimatskim politikama.

“Nisko povjerenje može ometati učinkovitu komunikaciju o klimatskoj znanosti i smanjiti angažman javnosti u vezi s klimatskim rješenjima, posebno kada zaostaje za povjerenjem u znanstvenike općenito”, stoji u radu.

Razlike po zemljama

Od ukupnog broja zemalja koje su uključene u istraživanje, u 43 se pokazalo niže povjerenje u klimatologe u usporedbi sa znanstvenicima općenito, u 19 zemalja se nije pokazala značajna razlika u razinama povjerenja, a u njih šest se pokazalo veće povjerenje.

Dok su sudionici istraživanja u nekim zemljama Južne Azije, Srednje Europe i Sjeverne Afrike ocijenili povjerenje u klimatologe višim od povjerenja u znanstvenike općenito, većina sudionika – posebno u Europi, Sjevernoj i Latinskoj Americi te Africi – više je vjerovala znanstvenicima općenito nego klimatolozima.

>>> Kako bogatstvo utječe na odnos prema klimatskim promjenama

Zemlje koje su pokazale najveće razlike u razini povjerenja u klimatologe su Kina te Demokratska Republika Kongo.

Autori studije navode kako je u Kini izrazito visoko povjerenje u klimatologe u skladu s visokom javnom podrškom nacionalnim klimatskim politikama i percipiranom ulogom klimatologa u promicanju tih politika.

S druge strane, u Demokratskoj Republici Kongo nisko povjerenje u klimatologe moglo bi biti posljedica zabrinutosti da bi međunarodne klimatske inicijative mogle dati prioritet globalnim zahtjevima za obnovljivom energijom nad lokalnim interesima. Ta je država, naime, poprište dugotrajnog građanskog rata koji se uvelike vodi zbog kontrole nad rudnicima sirovina nužnih za energetsku tranziciju, poput kobalta i bakra.

Tko je skeptičan?

Znanstvenici su zaključili da su dob, desna i konzervativna politička orijentacija kao i populistički stavovi oko znanosti povezani s nižim povjerenjem u klimatologe.

Nasuprot tome, život u urbanom području, religioznost i pozitivni stavovi prema znanosti predvidjeli su veće povjerenje u klimatologe. Muškarci su bili povezani s nižim povjerenjem u znanstvenike općenito.

Nadalje, studija navodi i kako su desničarska ideologija te konzervativizam u ispitanim državama bili povezani s većim jazom u povjerenju u korist znanstvenika u odnosu na klimatologe.

Autori studije to objašnjavaju ovako: u nekim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije, određeni političari doprinijeli su poticanju nepovjerenja u klimatologe.

“Ti napori, u kombinaciji s kampanjama dezinformacija koje provode interesne skupine u industriji fosilnih goriva, imaju za cilj dovesti u pitanje stvarnost klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem i znanstveni konsenzus oko ovog pitanja, što potencijalno doprinosi nižem povjerenju u klimatologe”, stoji u studiji.

>>> Povijest negiranja klimatske krize

U radu se također navodi kako su prethodna istraživanja utvrdila da je konzervativizam povezan s većim povjerenjem u znanstvenike u disciplinama koje potiču ekonomsku proizvodnju (npr. znanost o materijalima i poljoprivreda) te nižim povjerenjem u znanstvenike u disciplinama koje proučavaju utjecaj ekonomske proizvodnje na okoliš (npr. klimatologija i oceanografija).

Kako bi se smanjio taj jaz, autori studije preporučuju da bi buduća istraživanja mogla testirati intervencije za povećanje povjerenja u klimatologe na razine usporedive s drugim znanstvenicima, posebno u onim zemljama s najvećim zabilježenim razlikama.