“AI revolucija” se pretvara u klimatsku katastrofu

Podatkovni centri, dakle postrojenja u kojima su smješteni serveri koji pogone tzv. AI tehnologiju, troše ogromne količine struje i vode. Međutim, nije baš jednostavno utvrditi o kolikim se točno količinama radi, s obzirom na to da tehnološke kompanije – mahom američke – značajan dio podataka o svom radu drže u tajnosti.

MIT Technology Review proveo je istraživanje u kojem su pokušali utvrditi točnu potrošnju električne energije izazvanu popularizacijom AI alata. Surađujući s različitim istraživačima, došli su do okvirnih procjena: podatkovni centri u SAD-u su u 2024. godini potrošili oko 200 teravat-sati struje, od čega oko trećine otpada na potrebe napajanja AI tehnologije. Ukupna potrošnja američkih servera u 2024. je bila otprilike jednaka godišnjoj potrošnji električne energije u Tajlandu, državi s više od 70 milijuna stanovnika.

Brojke su, dakle, već sada ogromne. Međutim, još veći problem predstavlja brzina rasta potražnje. Američki Nacionalni laboratorij “Lawrence Berkeley” procjenjuje da serveri već sad troše oko 4,4 posto ukupne američke potrošnje električne energije. Do 2028. taj će se udio barem utrostručiti, na 12 posto.

>>> Kako AI tehnologija doprinosi ubrzanom zagrijavanju Zemlje

Serveri niču na sve strane

Lako je moguće da će glad za energijom AI tehnologije u narednim godinama rasti čak i brže od ovih procjena. Trenutačno je u SAD-u, ali i diljem svijeta, u tijeku utrka za povećanje serverskih kapaciteta. Najveći američki investicijski fondovi, kao što su Blackstone, KKR, BlackRock i Blue Owl, uložili su stotine milijardi dolara u gradnju podatkovnih centara, računajući da se radi o sigurnoj investiciji; nakon što podignu svoje serverske farme, namjeravaju ih dugoročno iznajmljivati američkoj AI industriji.

Pripadnici te industrije i sami ulažu u gradnju novih podatkovnih centara. Šef OpenAI-ja Sam Altman nedavno je u društvu američkog predsjednika Donalda Trumpa najavio ulaganje od 500 milijardi dolara u povećanje serverskih kapaciteta. Uz podršku Trumpovog režima, OpenAI potpisao je ugovor o gradnji podatkovnih centara u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Točna vrijednost ove investicije nije poznata, ali radi se o desecima milijardi dolara.

>>> Može li DeepSeek smanjiti potrošnju energije AI tehnologije?

Prljava energija

Tehnološke kompanije koje razvijaju AI tehnologiju svjesne su da bi im pristup dovoljnim količinama električne energije u budućnosti mogao biti problem. Zbog toga tvrtke poput Microsofta i Googlea najavljuju gradnju vlastitih nuklearnih elektrana. Međutim, problem s nuklearkama je dugotrajnost njihove izgradnje; od kretanja u projekt do pokretanja proizvodnje obično prođe 15-ak godina.

Zbog toga se podatkovni centri trenutačno oslanjaju prvenstveno na električnu energiju proizvedenu iz fosilnih goriva. Zorno je to ilustriralo nedavno medijsko otkriće da je Elon Musk, za potrebu napajanja servera svoje AI tvrtke xAI, u Tennesseeju instalirao čak 35 plinskih turbina. S obzirom na to da je najbogatiji svjetski tajkun u dobrim odnosima s Trumpom, napravio je to bez ikakvih dozvola.

Na sličan se način ponašaju i druge američke big tech kompanije; najveća među njima, Google, povećala je svoje emisije stakleničkih plinova za 48 posto od 2019. godine. Ranije su obećali da će postići neto nulu do 2030. godine; sada je izgledno da se to obećanje neće ostvariti. “Kako budemo integrirali AI u naše proizvode, smanjenje emisija moglo bi biti izazovno zbog sve većih energetskih potreba”, napisali su u svom izvještaju o održivosti za 2024. godinu.

Podaci koje je prikupio MIT Technology Review potvrđuju da je energija koju troši AI industrija izuzetno prljava: struja koju troše podatkovni centri je 48 posto ugljično intenzivnija od američkog prosjeka. Podatkovni centri, naime, nisu naročito pogodni za iskorištavanje potencijala obnovljivih izvora energije.

Problem je što serveri moraju raditi skoro pa neprestano. Prosječni server radi praktički 24 sata dnevno; godišnje se ukupno gase na oko pet minuta zbog redovitog održavanja. Nestalni izvori energije, poput sunca i vjetra, stoga ne mogu zadovoljiti njihove potrebe; barem ne bez velikih investicija u tzv. grid storage baterije.

Troše se resursi, rastu režije, nastaju zdravstveni problemi

Istovremeno, jasno je da će potražnja za električnom energijom zbog razvoja AI tehnologije strelovito rasti. Različiti izvori daju različite procjene, ali u svom slučaju se radi o enormnim količinama struje. Američka Zaklada CoPIRG usporedila je različite procjene te ih prikazala na sljedećem grafikonu:

Prema istom izvoru, ta će se potreba i u narednim godinama dominantno servisirati električnom energijom proizvedenom spaljivanjem fosilnih goriva. Trenutno se planira izgradnja novih fosilnih termoelektrana ukupne snage veće od 10 tisuća MW. Svi ti kapaciteti trebali bi služiti napajanju podatkovnih centara, tj. servisiranju potreba AI tehnologije.

Istovremeno se troše i drugi resursi, prvenstveno pitka voda, potrebna za hlađenje servera. Ogromna potrošnja vode jedan je od razloga zbog kojih se u lokalnim zajednicama namijenjenima za gradnju novih serverskih farmi već počinje protestirati protiv takvih investicija. Osim potrošnje struje i vode (što već izaziva i rast cijena režija), problem stanovnicima područja na koje se postavljaju podatkovni centri predstavljaju i znatne razine buke koje dolaze iz tih centara, a što izaziva različite zdravstvene probleme kod ljudi koji žive u blizini (poput glavobolje, mučnine, problema sa snom, anksioznosti…).

>>> AI i klimatska kriza – magično rješenje ili put u katastrofu?

Klimatske dezinformacije

Iz svega navedenog jasno je da razvoj AI tehnologije ima izuzetno negativan utjecaj na klimu i okoliš; podatkovni centri zauzimaju puno prostora, doprinose zagađenju atmosfere stakleničkim plinovima te ubrzavaju rast prosječne temperature na Zemlji.

Dodatni način na koji AI tehnologija otežava borbu protiv klimatskih promjena su i njeni kapaciteti za promoviranje dezinformacija o klimatskim promjenama. Najnoviji primjer štete koju AI tehnologija na ovaj način može izazvati dolazi iz Kanade, gdje je istraga National Observera razotkrila kako lobisti fosilnih goriva koriste AI chatbotove da bi sabotirali donošenje i provođenje klimatskih politika.

Stotine jedinica lokalne samouprave u Kanadi krajem prošle godine zatrpavano je emailovima koje su im slali chatbotovi, u operaciji koju je organiziralo lobističko udruženje KICLEI, poznato po negiranju realnosti klimatske krize. Od jedinica lokalne samouprave tražilo se odustajanje od politika usmjerenih prema smanjenju emisija stakleničkih plinova, pri čemu su se koristile raširene klimatske dezinformacije, poput tvrdnji da emisije CO2 nemaju štetan utjecaj po klimatski sustav Zemlje ili da ekstremne vremenske pojave zapravo ne postaju učestalije.

Ova propagandna operacija vrlo je brzo počela davati plodove. Grad Lethbridge u kanadskoj pokrajini Alberta u svibnju ove godine donio je odluku da će svoje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova smanjiti za 50 posto. Shane Gunster, stručnjak za komunikaciju vezanu za zaštitu okoliša sa Sveučilišta “Simon Fraser” strahuje da će istim putem krenuti i druge jedinice lokalne samouprave u Kanadi.

U razgovoru za National Observer, on naglašava kako AI tehnologija “smanjuje cijenu dezinformacija skoro na nulu” te omogućuje vrlo učinkovitu prilagodbu obmanjujućih propagandnih poruka za različite društvene skupine. “Možete svoju komunikaciju prekrajati na vrlo specifičan način, tako da ciljate određene regije, određene pojedince ili određeni set vrijednosti”, kaže Gunster, koji potencijal AI-ja da služi kao megafon za netočne informacije naziva “uznemirujućim”.