Povijesna odluka Međunarodnog suda pravde: Zdrav i održiv okoliš je ljudsko pravo

Klimatske promjene su “hitna i egzistencijalna prijetnja” koju “nedvojbeno uzrokuju ljudske aktivnosti”. Imaju “prekogranični utjecaj” te nanose “štetu ljudima i prirodnom ekosustavu”. Zemljin klimatski sustav “mora biti zaštićen zbog sadašnjih i budućih generacija”. Život u “zdravom, čistom i održivom okolišu” je ljudsko pravo koje mora biti zaštićeno. Države koje ne poduzmu najambicioznije moguće mjere za borbu protiv klimatskih promjena krše međunarodno pravo.

Mišljenje je to Međunarodnog suda pravde u Haagu, doneseno nakon višegodišnje borbe pacifičkih otočkih država za klimatsku pravdu [1, 2, 3, 4]. U pitanju su države koje klimatska kriza kratkoročno najviše ugrožava: već tijekom ovog stoljeća prijeti im potonuće zbog rastuće razine mora.

Uoči izricanja mišljenja, pred Međunarodnim sudom pravde okupili su se prosvjednici. Na transparentima su istaknuli poruke poput “Klimatska pravda sada!” i “Kraj za fosilna goriva” [Reuters].

“Ulozi ne mogu biti veći. Preživljavanje mog naroda i mnogih drugih je na kocki”, kazao je tijekom sudskih saslušanja državni odvjetnik otočne države Vanuatu, Arnold Kiel Loughman.

Sudsko mišljenje nije obvezujuće već savjetodavno, a doneseno je na zahtjev Glavne skupštine UN-a, upućen 2023. godine. Bio je rezultat javne kampanje koju su 2019. pokrenuli studenti sa Sveučilišta u Južnom Pacifiku. Zajedno sa svojim vršnjacima iz ostatka svijeta udružili su se u organizaciju Svjetska mladost za klimatsku pravdu, s ciljem da države prisile na odlučnu klimatsku akciju.

U tome su studenti dobili podršku od vlasti u Vanuatuu, koje su pred Forumom pacifičkih otoka 2022. i predložile da se zatraži mišljenje Međunarodnog suda pravde. Dobili su jednoglasnu podršku od 18 otočkih država u tom tijelu.

Od suda su tražili da se očituje o dvije stvari: 1) na koji način međunarodno pravo obvezuje države da štite klimu i okoliš od posljedica antropogenih emisija stakleničkih plinova; 2) koje su pravne posljedice koje države mogu snositi zbog djelovanja ili nedjelovanja kojim je nanesena značajna šteta klimi i okolišu.

U sklopu procesa pred Međunarodnim sudom pravde održana su saslušanja u kojima je sudjelovalo 96 država i 11 međunarodnih organizacija. Temeljem prezentiranih argumenata, mišljenje je donijelo sudsko vijeće sačinjeno od 15 sudaca, na čelu s predsjednikom Međunarodnog suda pravde, japanskim sucem Yujijem Iwasawom.

Bogatije države su pred sudom argumentirale kako bi postojeći međunarodni sporazumi, uključujući Pariški klimatski sporazum, trebali biti temelj za odlučivanje o njihovoj odgovornosti. Sporazumi na koje se pozivaju mahom su neobvezujući.

Siromašnije države tzv. Globalnog juga traže odlučnije mjere, među ostalim pravno obvezujuću odluku o ograničavanju emisija te konkretniju financijsku podršku zelenoj tranziciji u siromašnijim državama od strane onih koji su najodgovorniji za zagađivanje atmosfere stakleničkim plinovima. Međunarodni sud pravde stao je na stranu Globalnog juga.

Iako odluka Međunarodnog suda pravde nikoga ni na što ne obvezuje, njeno značenje nije samo simboličko. Ovakva sudska odluka omogućuje ljudima koje klimatske promjene izravno ugrožavaju da traže pravdu pred domaćim i međunarodnim sudovima.

Aktivistima će omogućiti da zbog neaktivnosti podižu tužbe protiv vlasti u svojim državama, a najugroženije zemlje će se i same moći obratiti Međunarodnom sudu pravde kako bi pozvale na odgovornost one bogatije, čije su fosilne industrije i izazvale klimatsku krizu.

“Ono što ovaj slučaj čini toliko važnim jest to što obuhvaća prošlost, sadašnjost i budućnost klimatskog djelovanja. Ne radi se samo o budućim ciljevima, već se bavi i povijesnom odgovornošću, jer ne možemo riješiti klimatsku krizu, a da se ne suočimo s njezinim uzrocima”, izjavila je uoči izricanja sudskog mišljenja Joie Chowdhury, viša pravnica u Centru za međunarodno okolišno pravo [AP].

Današnje mišljenje Međunarodnog suda pravde stoga predstavlja još jednu u nizu velikih pravosudnih pobjeda za okolišne aktiviste i stanovnike svijeta koje klimatske promjene najviše ugrožavaju.

Ranije ove godine je Međuamerički sud za ljudska prava utvrdio da države imaju zakonsku obvezu izbjegavati okolišnu štetu te čuvati i obnavljati ekosustave. Prošle godine je Europski sud za ljudska prava odlučio da su države dužne kvalitetnije štititi zdravlje i egzistenciju svojih građana od prijetnje koju predstavljaju klimatske promjene.

Ispravak (24.7.2025.) – Izvorno je naslov ovog članka glasio “Povijesna presuda Međunarodnog suda pravde: Zdrav i održiv okoliš je ljudsko pravo”. Termin “presuda” zamijenjen je terminom “odluka”, s obzirom na to da se radi o sudskom mišljenju, a ne obvezujućoj presudi.