Skoči do sadržaja
Foto: Joe Raedle/Getty Images/AFP

Amerika prijeti državama koje podržavaju međunarodni sporazum o brodskom prometu

calendar

Članice UN-ove Međunarodne pomorske organizacije su u travnju postigle načelni dogovor o sporazumu čija je svrha dekarbonizacija globalnog brodskog prometa. Režim Donalda Trumpa taj dogovor sada pokušava sabotirati prijetnjama i ucjenama.

Režim Donalda Trumpa zaprijetio je državama koje podržavaju načelni dogovor o dekarbonizaciji međunarodnog brodskog prometa, postignut u sklopu pregovora koje vodi UN-ova Međunarodna pomorske organizacije (IMO), javlja Reuters pozivajući se na informacije koje su dobili od europskih i američkih dužnosnika.

Podsjećamo, u travnju ove godine je iz IMO-a javljeno da su se članice više-manje usuglasile o dinamici dekarbonizacije međunarodnog brodskog prometa i mjerama koje treba provesti da bi se ostvarili zacrtani ciljevi. Namjera je dosegnuti neto nultu stopu emisija do 2050. godine te usput formirati fond koji će se koristiti za nagrađivanje onih brodara koji uspješnije smanjuju svoje emisije stakleničkih plinova, za podršku daljnjem razvoju čiste tehnologije u sektoru brodskog prometa te za ubrzavanje zelene tranzicije u siromašnim državama.

U pitanju je kompromisno rješenje na koje su pristale čak i najutjecajnije petrodržave poput Rusije i Saudijske Arabije, inače poznate po nastojanjima da sabotiraju bilo kakvu odlučniju klimatsku akciju. Međutim, već tada je bilo jasno da najveći problem predstavljaju Sjedinjene Američke Države, čija vlast ne želi pristati ni na kakve mjere za dekarbonizaciju brodskog prometa.

Ucjene i prijetnje

Konačnu odluku o implementaciji načelnog dogovora iz travnja članice IMO-a moraju donijeti na glasanju u listopadu. Kako se taj rok približava, Trumpov je režim počeo sve aktivnije upućivati prijetnje i ucjene u smjeru država koje podržavaju dekarbonizaciju brodskog prometa.

U pitanju su, naime, mjere koje su apsolutno nužne: brodski promet trenutačno je odgovoran za oko 3 posto ukupnih globalnih emisija, ali bez prilagodbe kroz mjere za smanjenje emisija taj će se udio izgledno povećavati.

Brodovi su, naime, odgovorni za 90 posto svjetskog trgovačkog prometa, jer je transport vodom puno manje energetski zahtjevan nego transport zrakom ili kopnom, što znači da je i osjetno jeftiniji. Očekuje se da će gužva na moru u narednim desetljećima rasti, usporedno s porastom kupovne moći stanovnika u slabije razvijenom dijelu svijeta.

Tijekom ljeta je nekoliko Trumpovih ministara objavilo zajedničku izjavu kojom su poručili da ne pristaju na IMO-ov sporazum o dekarbonizaciji brodskog prometa jer “neće tolerirati nikakve postupke koji dovode do većih cijena za naše građane, opskrbljivače energijom, brodare i njihove mušterije ili turiste”.

Naši kolege u članstvu IMO-a trebaju biti svjesni da ćemo tražiti njihovu potporu protiv ove mjere i da nećemo oklijevati poduzeti protuakcije ili potražiti pravne lijekove u korist naših građana ako ovaj pokušaj ne uspije”, stajalo je u izjavi objavljenoj u kolovozu.

Reuters je u međuvremenu doznao o kakvim se protumjerama radi. Dužnosnici Trumpovog režima su predstavnicima više država zaprijetili carinama, ograničenjima u viznom režimu te uvođenjem naknade za korištenje američkih morskih luka. Rečeno im je da, ako žele izbjeći takve posljedice, moraju glasati protiv predloženog sporazuma na sjednici IMO-a u listopadu.

U članstvu IMO-a ja ukupno 176 država. Da se sporazum o dekarbonizaciji brodskog prometa usvoji, za njega mora glasati većina članica.

Križarski pohod protiv klimatskih politika

Ovakav potez Trumpovog režima samo je jedan u nizu pokazatelja da američku vlast nije briga za klimatske promjene. Štoviše, od početka Trumpovog drugog mandata izuzetno su posvećeni dekonstrukciji klimatskih politika koje su formulirale vlade njegovih prethodnika u Bijeloj kući.

Kako bi eliminirali klimatski osviještene politike iz američkog zakonodavstva, Trumpov režim odlučio je udariti na sam temelj znanstvenih spoznaja o klimatskim promjenama – činjenicu da emitiranje stakleničkih plinova dovodi do postupnog povećanja temperature na Zemlji.

Ta činjenica je u američko zakonodavstvo upisana kroz tzv. nalaz o ugrozi, sadržan u Zakonu o čistom zraku iz 2009. godine. Američko ministarstvo energetike ovoga je ljeta objavilo reviziju toga nalaza. U dokumentu od 140 stranica pokušali su dokazati da emisije stakleničkih plinova uopće nisu loše ni štetne, obilno se pritom služeći popularnim internetskim dezinformacijama proširenima zahvaljujući višedesetljetnoj dezinformacijsko-propagandnoj kampanji industrije fosilnih goriva.

Carbon Brief je provjeravao činjeničnu točnost navoda u reviziji “nalaza o ugrozi” te pronašao više od 100 netočnih i obmanjujućih tvrdnji. Gotovo sve tvrdnje fokusirane su na stakleničke plinove odnosno CO2 i njihovu ulogu u postupnom zagrijavanju planeta. Prema netočnim i mjestimično redikuloznim tvrdnjama Trumpovih pobočnika, emisije CO2 uopće nisu štetne, već korisne za zdravlje ljudi, okoliša i globalno gospodarstva.

Revizija “nalaza o ugrozi” tako predstavlja još jedan slučaj u kojem Donald Trump velikodušno ispunjava sve želje industrije fosilnih goriva, čiji su se lobisti dubinski infiltrirali ne samo u Trumpov režim, već i u njegovu Republikansku stranku. Portal DeSmog temeljito je dokumentirao te veze, još jednom razotkrivši činjenicu koja je vidljiva prostim okom: iza Trumpovog križarskog pohoda protiv klimatskih politika stoji samo i isključivo korporativna pohlepa.

U pitanju je uobičajeni modus operandi industrije fosilnih goriva, glavnog krivca za globalno zagrijavanje. Kao što smo pisali u našem serijalu o povijesti negiranja klimatske krize, najveće svjetske fosilne tvrtke su prije više od pola stoljeća znale da njihov poslovni model vodi prema globalnoj klimatskoj krizi, ali to su saznanje odlučili zataškati. Kratkoročni profiti oduvijek su im bili važniji od dugoročne dobrobiti čovječanstva.

Ranije ove godine je u žurnalu Nature Climate Change objavljena studija koja je vrlo jasno ilustrirala tko je odgovoran za klimatsku krizu, tj. tko od nje profitira. Deset posto najbogatijih ljudi na svijetu odgovorno je za čak dvije trećine zatopljenja evidentiranog od 1990. godine naovamo. Najbogatijih 1 posto populacije doprinosi globalnom zatopljenju 20 puta više nego preostalih 99 posto.

Drugim riječima, glavni krivci za klimatsku krizu su bogati Amerikanci. Režim Donalda Trumpa ne samo da im želi pomoći da izbjegnu bilo kakvu odgovornost za štetu koju su već nanijeli, nego im pokušava asistirati u nanošenju još veće štete u budućnosti.

Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.