Posljedice klimatskih promjena već su na našim tanjurima

Trudite se hranite zdravo i jesti što više povrća? U budućnosti bi nas prehrana koju danas smatramo jednom od najzdravijih mogla “uvaliti” u neprilike.

Razlog tome nisu prehrambene navike same po sebi, već klimatske promjene – točnije, sve veća koncentracija ugljikova dioksida (CO2) u atmosferi.

Klimatske promjene na različite načine utječu na sigurnost i dostupnost hrane. Nova studija nizozemskih znanstvenika pokazuje da porast razine CO2 ne utječe samo na prinose usjeva, već i na kaloričnost te nutritivnu vrijednost hrane koju jedemo.

> > Kako uzgoj hrane doprinosi klimatskim promjenama

Hrana je kaloričnija, ali manje hranjiva

Biljkama i usjevima zbog povećane koncentracije CO2 može rasti kalorijska vrijednost, no istovremeno se smanjuje količina ključnih hranjivih tvari. Tako se proizvodi više hrane koja je energetski bogatija, ali nutritivno siromašnija.

Na to upućuje studija “Porast razine CO2 izravno narušava nutritivnu kvalitetu usjeva” (eng. CO2 Rise Directly Impairs Crop Nutritional Quality) koju su proveli znanstvenici s nizozemskog Sveučilišta u Leidenu, a objavljena je u znanstvenom časopisu Global Change Biology.

Rezultati su, kako piše The Guardian, šokirali i same autore. Iako se prinosi povećavaju, a kalorijska vrijednost hrane raste, sadržaj nutrijenata istodobno opada, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za zdravlje ljudi diljem svijeta.

Znanstvenica sa Sveučilišta u Leidenu Sterre ter Haar za The Guardian je istaknula da je “veliko iznenađenje” bilo otkriti koliko su neke promjene u nutritivnoj vrijednosti bile dramatične te koliko su se razlikovale od biljke do biljke.

“Efekt koji vidimo nije samo razrjeđivanje hranjivih tvari, već potpuna promjena u sastavu hrane. To otvara pitanje bismo li u trebali prilagoditi prehranu ili način na koji uzgajamo hranu”, kazala je istraživačica.

Uspjeh nizozemskih znanstvenika

Utjecaj povećane koncentracije CO2 na rast biljaka znanstvenici istražuju već desetljećima. Međutim, usporedba ranije objavljenih studija bila je otežana jer razina CO2 u atmosferi stalno raste pa se i referentne početne vrijednosti mjerenja razlikuju.

Znanstvenicima s Leidena uspjeli su riješiti taj problem tako što su odrediti medijalnu referentnu točku mjerenja. Uočili su da CO2 ima linearni učinak na promjene u nutritivnoj vrijednosti usjeva – što znači da porast koncentracije CO2 dovodi do proporcionalnih promjena u sadržaju nutrijenata.

Zahvaljujući tom pristupu znanstvenici su uspjeli usporediti čak 60 000 mjerenja iz različitih studijama, i tako analizom obuhvatili 32 hranjive tvari i 43 vrste usjeva; od riže i krumpira do rajčice i pšenice.

Ranije studije, iako su donosile vrijedne podatke, često su imale premale uzorke ili metodološke razlike koje su otežavale donošenje jasnih zaključaka, objašnjava The Guardian.

Referentna točka koju su znanstvenici koristili bila je koncentracija CO2 od 350 čestica na milijun (ppm), a uspoređivali su je s razinom od 550 čestica na milijun – koncentracijom koja se očekuje do 2065. godini. Većina hranjivih tvari pokazala je negativnu reakciju na porast CO2, odnosno došlo je do pada njihove zastupljenosti u biljkama.

U prosjeku, razina nutrijenata pala je za 4,4 %, dok je kod nekih biljaka zabilježen pad i do 38 %, a znanstvenike posebno brinu promjene u razini cinka, kao i porast razine željeza.

> > Klimatske promjene imaju zabrinjavajuć utjecaj na cijenu hrane

Rizik od “skrivene gladi”

Analiza pokazuje da bi razina cinka u slanutku mogla past za 37,5 %, dok bi u riži i pšenici moglo doći do znatnog pada razine proteina, cinka i željeza.

Takve promjene mogle bi imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi. Jedan od najvećih rizika je tzv. “skrivena glad” – stanje u kojoj su kalorijske potrebe zadovoljene, ali organizmu nedostaje ključnih hranjivih tvari.

Pad nutritivne vrijednosti namirnica poput riže i pšenice posebno bi mogao pogoditi siromašnije dijelove svijeta, gdje se prehrana u velikoj mjeri oslanja upravo na te usjeve.

Zbog toga Sterre ter Haar ovu studiju vidi kao “znak za uzbunu”.

“Kada govorimo o sigurnosti hrane, često razmišljamo samo o tome hoće li ljudi napuniti želuce. Naše istraživanje pokazuje da prehrambena sigurnost uključuje i nutritivnu sigurnost, na što također treba obratiti pozornost”, upozorava znanstvenica.

Iako drugi istraživači pozdravljaju studiju kao važnu osnovu za daljnja istraživanja, ter Haar ističe da vremena za čekanje nema. Klimatske promjene, naglašava, “nisu problem budućnosti, njihove posljedice su nam servirane na tanjuru”.

> > Mediteranska prehrana – rješenje za zdravlje ljudi i planeta