Sprema se veliki obračun u UN-u: Hoće li bogate države morati platiti svoj klimatski dug?
Pozivajući se na presudu Međunarodnog suda pravde, Vanuatu će pred Glavnom skupštinom UN-a pokrenuti pitanje klimatskih reparacija. Režim Donalda Trumpa pokušava ih sabotirati.
Vanuatu, malena pacifička država kojoj zbog podizanja razine mora prijeti nestajanje, želi osigurati klimatsku odštetu od država koje ne uspijevaju smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova.
Predlažu da se to formalizira rezolucijom koju ova otočna država želi staviti na glasanje na idućoj Općoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) krajem ožujka. U tome je nastoje spriječiti Sjedinjene Američke Države (SAD); režim Donalda Trumpa je svojim veleposlanstvima i konzulatima diljem svijeta poslao dopis u kojem stoji da bi prihvaćanje tog prijedloga predstavljalo prijetnju američkoj industriji.
“Predsjednik Trump poslao je vrlo jasnu poruku: da su UN i mnoge nacije svijeta drastično skrenule s puta, preuveličavajući klimatske promjene kao najveću svjetsku prijetnju“, navodi se u priopćenju koje je stiglo i na adrese brojnih inozemnih medija [Associated Press, Al Jazeera English].
> > Počeo je proces napuštanja čitave jedne države zbog klimatskih promjena
Zdrav okoliš je ljudsko pravo
Temelj za rezoluciju za koju se želi izboriti Vanuatu je savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde (ICJ) iz srpnja 2025. godine u kojem stoji kako je čist, zdrav i održiv okoliš ljudsko pravo te kako bi države mogle odgovarati prema međunarodnim pravom ako ne poduzmu akciju koja za cilj ima zaštititi klimatski sustav.
Kako smo već pisali na Klimatskom portalu, riječ je o mišljenju koje nije obvezujuće već savjetodavno, a doneseno je na zahtjev Glavne skupštine UN-a.
Rezultat je to javne kampanje koju su 2019. pokrenuli studenti sa Sveučilišta u Južnom Pacifiku koji su se sa svojim vršnjacima iz ostatka svijeta udružili u organizaciju Svjetska mladost za klimatsku pravdu. Cilj je bio prisiliti države na odlučnu klimatsku akciju.
U tome su studenti dobili podršku od vlasti u Vanuatuu, koje su pred Forumom pacifičkih otoka 2022. predložile da se zatraži mišljenje ICJ-a, u čemu su dobili jednoglasnu podršku.
Sud je u konačnici donio odluku da su klimatske promjene “hitna i egzistencijalna prijetnja” koju “nedvojbeno uzrokuju ljudske aktivnosti” te kako Zemljin klimatski sustav “mora biti zaštićen zbog sadašnjih i budućih generacija”.
Ralph Regenvanu, ministar Vanuatua za klimatske promjene, tom je prilikom nazvao mišljenje suda “važnom prekretnicom u borbi za klimatsku pravdu”.
Klimatska akcija
Dok SAD pozivaju druge države da izvrše pritisak za povlačenje nacrta rezolucije, veleposlanik Vanuatua pri UN-u Odo Tevi, izjavio je kako bi se potencijalnim izglasavanjem rezolucije u UN-u ojačala globalna klimatska akcija i multilateralna suradnja [Euronews].
Nacrt rezolucije dosad su podržale zemlje poput Barbadosa, Burkine Faso, Kolumbije, Jamajke, Kenije, Maršalovih Otoka, Mikronezije, Nizozemske, Palaua, Filipina, Singapura i Sijera Leonea [Al Jazeera English]. Podršku ugroženim otočkim državama daju i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava.
Louis Charbonneau, direktor organizacije Human Rights Watch pri UN-u, kaže da “odgovorne vlade ne bi smjele dopustiti da ih maltretiraju oni koji odbacuju globalni znanstveni konsenzus i nastavljaju podržavati ovisnost o štetnim fosilnim gorivima”.
Na istom je tragu izjava Candy Ofime, istraživačice klimatske pravde i pravna savjetnica pri Amnesty Internationalu.
“Rezolucija pokušava pretvoriti tumačenje ključnih pravnih standarda Međunarodnog suda pravde u praktičan plan za odgovornost država, što će vjerojatno izazvati politički otpor zemalja s višim prihodima i visokim emisijama koje su oprezne prema svojoj povijesnoj i financijskoj odgovornosti”, rekla je Ofime.