Trumpov režim zbog klimatskih promjena nasrnuo na Međunarodnu energetsku agenciju

Međunarodna energetska agencija (IEA) više se neće baviti klimatskim promjenama. Rezultat je to pritiska koji je na tu međunarodnu organizaciju izvršio režim američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Američki ministar energetike Chris Wright prošlog se tjedna pojavio u Parizu, na redovitom ministarskom sastanku zemalja članica IEA-e, kako bi nastavio zagovarati stav Trumpovog režima da su klimatske promjene prevara. Poručio je da će se Sjedinjene Američke Države povući iz članstva ako Međunarodna energetska energija ne promijeni fokus svog djelovanja.

SAD osiguravaju oko 14 posto budžeta za rad Međunarodne energetske agencije. U članstvu Agencije su 32 države. Hrvatska nije među njima.

Prema Wrightu, IEA se ne bi trebala posvećivati “ljevičarskim fantazijama” o smanjenju emisija stakleničkih plinova i postizanju neto nulte stope emisija do sredine stoljeća. Naime, među podacima koje je IEA redovito objavljivala su i izvještaji o napretku zelene energetske tranzicije.

Stav je Trumpovog mandata da takva tranzicija ne samo da nije potrebna, nego je i štetna. Prema Wrightovim tvrdnjama, IEA bi se trebala prestati baviti “klimatskim aktivizmom” te se posvetiti “pitanjima energetske sigurnosti”.

Više europskih država usprotivilo se američkom ultimatumu, ali Trumpov ministar energetike na kraju je dobio što je tražio. Po završetku dvodnevnog sastanka je Međunarodna energetska agencija objavila da klimatske promjene više nisu među njihovim prioritetima.

> > Trump, EPA i klimatske promjene: Negiranje stvarnosti kao državna politika

Što je IEA?

Međunarodna energetska agencija već je pola stoljeća jedan od ključnih globalnih izvora energetskih podataka. Njeno osoblje prikuplja i analizira relevantne podatke iz čitavog svijeta, kako bi političarima olakšali donošenje ključnih odluka vezanih za sigurnost i stabilnost energetskih sustava.

Osnovana je 1974. godine, sjedište joj je u Parizu, a nastala je kao reakcija na izraelsko-arapski sukob koji je tijekom 1970-ih ozbiljno destabilizirao međunarodno energetsko tržište.

Godinu prije osnivanja Međunarodne energetske agencije je, naime, obilježio “prvi naftni šok”: tržišna se cijena nafte učetverostručila praktički preko noći nakon što su arapske države predvođene Saudijskom Arabijom uvele embargo na izvoz nafte saveznicima Izraela. Na meti embarga našli su se SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Portugal, Rodezija (današnji Zimbabve) i Južna Afrika.

Embargo je nastupio kao reakcija na tzv. jomkipurski rat, vođen u listopadu 1973. godine, u kojem je koalicija arapskih država predvođena Egiptom i Sirijom napala Izrael te je teško poražena. Bio je to svojevrsni nastavak tzv. šestodnevnog rata iz 1967. godine, iz kojeg je Izrael također izišao kao pobjednik, a Egipat, Jordan i Sirija izgubili su teritorije koje su držali pod okupacijom prethodnih dvadesetak godina (Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan). U ratu iz 1967. godine agresor je bio Izrael: napad na arapske susjede pokrenuli su nakon što im je Egipat zaprijetio onemogućavanjem plovidbe kroz Sueski kanal.

> > Povijest negiranja klimatske krize

Nepredvidivost i nestabilnost bliskoistočne regije, izuzetno važnog izvora fosilnih energenata, potaknuli su osnivanje Međunarodne energetske agencije, zamišljene kao tijelo koje će facilitirati međunarodnu energetsku suradnju te donositi preporuke za izbjegavanje sličnih energetskih šokova u budućnosti.

U tom kontekstu logično je da je IEA zadnjih godina značajan dio svog rada posvetila problematici klimatskih promjena, fenomenu koji predstavlja najveću prijetnju energetskoj sigurnosti čovječanstva u 21. stoljeću. Kako su sve članice Međunarodne energetske agencije potpisale Pariški sporazum, IEA se posvetila podržavanju globalnih napora za postizanje neto nulte stope emisija.

Sada je Trumpov režim, posvećen poticanju što veće potrošnje fosilnih goriva tj. povećavanju profita američke fosilne industrije, odlučio tome stati na kraj. Prethodno je Trump izvukao SAD iz Pariškog sporazuma, poručivši da su klimatske promjene “prevara”.

Politika negiranja

“Nije nam potreban scenarij za postizanje neto nule. To je redikulozno i neće se dogoditi”, poručio je Trumpov ministar energetike Chris Wright na prošlotjednom ministarskom sastanku zemalja članica Agencije. Wright je, spomenimo i to, političar tek od 2024. godine. Ranije je sjedio u upravama više različitih energetskih tvrtki, a veći dio karijere proveo je dilajući fosilna goriva.

Wrightov ultimatum Međunarodnoj energetskoj agenciji, međutim, nije njegov osobni hir. Dio je to sustavnog napada na znanost koji od prvog dana obilježava Trumpov drugi mandat.

> > Dokumenti otkrivaju kako američka fosilna industrija sabotira europske klimatske politike

Prethodno je Trumpov režim na isti način osakatio američka tijela javne uprave zadužena za prikupljanje i obradu klimatskih podataka, poput NASA-e te Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA). Na meti im nisu samo podaci vezani za klimatske promjene, već podaci kao takvi; evidentan cilj Trumpove vlasti je da onemogući donošenje javnih politika temeljenih na činjenicama i dokazima.

Pod Trumpovom vlašću tako su se prestali prikupljati i obrađivati podaci o sigurnosti hrane, zaraznim bolestima, potrošnji lijekova, obrazovnim ishodima… U javnoj upravi podijeljene su tisuće otkaza te su ukinuta sredstva za podržavanje znanstvenih istraživanja, među ostalima i onima vezanim za klimatske promjene, kao i za poticanje obnovljivih izvora energije.

> > Autori Trumpovog “Projekta 2025” žele razoriti EU jer im smetaju klimatske politike

Na red za destrukciju sad je došla i Međunarodna energetska agencija, čiji su redoviti izvještaji i analize energetskih trendova predstavljali izrazito važan izvor podataka o stanju globalne energetske industrije i tempu energetske tranzicije.

Metaforičko stavljanje brnjice na IEA-u i njene stručnjake otežat će posao političarima koji klimatske promjene shvaćaju ozbiljno, ali i svima ostalima koji su zainteresirani za procese unutar energetske industrije: analitičarima javnih politika, nevladinim organizacijama te novinarima koji prate zbivanja vezana za energetiku.