EU i rat u Iranu: Još jedna prijetnja za klimatske politike

Kriza izazvana ratom u Iranu Europskoj će uniji, čini se, poslužiti kao izgovor na novu rundu derogiranja ranije usvojenih klimatskih politika. Na meti je ovoga puta europski sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS). Skupina članica Europske unije, među kojima i Hrvatska, tražila je njegovo ukidanje odnosno reformiranje.

Raspravljalo se o tome prošli tjedan na sastanku Europskog vijeća, gdje je glavna tema trebalo biti poticanje europske konkurentnosti, da bi razgovor na koncu preuzele moguće mjere za prevladavanje energetske krize koja je buknula nakon američko-izraelskog napada na Iran.

Skupina od deset EU zemalja, predvođena Italijom i Poljskom, ranije je Europskoj komisiji poslala pismo tražeći barem djelomično ukidanje primjene ETS-a. Poručili su da njihova industrija neće moći podnijeti taj teret uslijed još jedne energetske krize.

Što će se mijenjati u ETS-u?

Europski sustav trgovanja emisijama funkcionira tako da se velikim industrijskim zagađivačima dodjeljuje kvota stakleničkih plinova koje smiju emitirati u atmosferu. Tim kvotama mogu međusobno trgovati: oni kojima je dodijeljeno više emisija nego što ih namjeravaju iskoristiti mogu prodavati svoje neiskorištene kvote tvrtkama kojima dodijeljeni emisijski budžet nije dovoljan. Trgovanje emisijama stoga predstavlja važan prihod za npr. proizvođače električnih automobila. Cijena emisija s vremenom poskupljuje, što usmjerava europsku industriju prema dekarbonizaciji.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, nakon samita je kazala kako će prijedlog za reformiranje ETS-a biti predstavljen u narednim danima. Ipak, čini se da ne treba očekivati značajno slabljenje ili potpuno ukidanje sustava trgovanja emisijama, za što su se zalagale pojedine države članice.

“ETS je izrazito uspješan. Postoji već 20 godina, tržišno je orijentiran i tehnološki neutralan. Stoga nećemo dovoditi ETS u pitanje”, poručio je nakon sastanka s europskim kolegama njemački kancelar Friedrich Merz, najutjecajniji političar među liderima EU.

“Zasad je najgore izbjegnuto, ali još nismo izašli iz opasne zone”, priopćila je okolišna organizacija WWF, poručivši da su cjenovni šokovi očekivana posljedica oslanjanja na fosilnu energiju.

“Još jedna energetska kriza, još jedan podsjetnik da su u energetskom sustavu temeljenom na fosilnim gorivima skokovi cijena značajka, a ne greška. I da su obitelji i poduzeća ti koji plaćaju cijenu europske ovisnosti o fosilnim gorivima”, rekao je Alex Mason, voditelj odjela za klimu i energiju pri europskom WWF-u.

Europa nema dobrih opcija

Za glavninu mjera prilagodbe na aktualni šok morat će se pobrinuti same države članice, poručio je europski povjerenik za energiju Dan Jørgensen.

Važno je da članice EU pokažu fleksibilnost oko punjenja svojih plinskih skladišta, kaže Jørgensen. Naime, zemni plin je sezonska roba: potražnja je u jesensko-zimskim mjesecima značajno veća nego u proljetno-ljetnim, što se odražava na nabavnu cijenu. Zbog toga je normalno da se plinska skladišta pune ljeti, a prazne zimi.

Europski povjerenik za energiju, međutim, naglašava kako je važno da se skladišta počnu na vrijeme puniti, da bi se izbjegli zagušenje tržišta i nestašica u predstojećim ljetnim mjesecima. Jørgensen je također preporučio fleksibilnost i oko popunjavanja zapremnine skladišta, tj. smanjenje ciljane popunjenosti pred sezonu grijanja s 90 na 80 posto. Mjera prema kojoj skladišta uoči sezone grijanja moraju biti 90 posto puna uvedena je nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine.

Jasno je da su u pitanju “vatrogasne mjere”, koje bi europskim zemljama trebale omogućiti kratkoročnu prilagodbu dok se čeka rasplet rata u Iranu. Članice EU, naime, ne mogu napraviti ništa da otklone problem koji izaziva još jednu energetsku krizu – zatvaranje Hormuškog tjesnaca, pomorske trgovačke rute kroz koju prolazi oko petine svjetskih zaliha nafte i plina te oko 30 posto mineralnih gnojiva.

Uglavnom se radi o sirovinama namijenjenima tržištima Afrike i Azije pa Europa nije direktno na udaru. Međutim, u svijetu globaliziranih energetskih tržišta, radi se o problemu koji nitko ne može zaobići: iako iz Perzijskog zaljeva dolazi tek oko 5 posto zemnog plina i desetak posto nafte koji se troše u EU, cijene su silovito skočile.

Ovaj tržišni poremećaj neće biti moguće otkloniti dok god nebo nad Perzijskim zaljevom šaraju rakete i dronovi. Trgovački promet kroz Hormuški tjesnac, naime, nije zaustavljen zato što je to Iran naredio, već zbog toga što osiguravajuće kuće ne žele osiguravati brodove i teret u tako opasnim vodama. Cjenovno-opskrbni poremećaji stoga će trajati sve dok se ponovo ne omogući sigurna trgovina kroz Hormuški tjesnac.

> > Nova analiza otkriva kako europski sustav trgovanja emisijama “gura” teške industrije

Ugrožene klimatske politike

Ako rat u Iranu potraje dovoljno dugo, dio europskih lidera sigurno će opet povući pitanje derogiranja klimatskih politika. Španjolski premijer Pedro Sánchez već sad je optužio svoje europske kolege da su, iskorištavajući energetsku krizu kako bi odustale od klimatske akcije, zakoračili prema krivoj strani povijesti.

“Nažalost, neke vlade koriste ovu krizu i rast cijena električne energije za oslabljivanje i potkopavanje klimatskih politika. […] Španjolska je primjer koji pokazuje kako predanost obnovljivim izvorima energije osigurava da naši građani, naša industrija i naša poduzeća osjećaju manji utjecaj cijena plina”, kaže Sánchez poručujući da bi trenutačna kriza za Europu trebala predstavljati dodatan poticaj za što skorije napuštanje fosilnih goriva.

Sličan se zaključak može izvući iz recentne analize think-tanka Bruegel, u kojoj se zaključuje da ambiciozne dekarbonizacijske politike zapravo doprinose europskoj konkurentnosti i privlačenju unosnih investicija. Umjesto da se ETS derogira, navodi se u analizi Bruegela, trebalo bi ga reformirati tako da dodatno potiče tranziciju prema zelenoj energiju. Među mjerama koje Bruegel predlaže je omogućavanje besplatnih emisijskih kvota samo onim tvrtkama koje aktivno ulažu u dekarbonizaciju.

Šteta je već ogromna

Hrvatska vlada, koja se i sama zalagala za derogiranje ETS-a, danas je predstavila vlastite mjere kojima pokušava građane i gospodarstvo poštedjeti najgorih utjecaja krize izazvane ratom u Iranu. Uz standardno ograničavanje cijena naftnih derivata, Vlada je najavila zamrzavanje cijena električne energije i zemnog plina. Potonje će mjere ostati na snazi do 1. listopada.

Svi se nadaju da će rat u Iranu do tada već biti odavno završen, pogotovo jer je Donald Trump očigledno shvatio da bi za njega bilo najoportunije da se što prije povuče. Međutim, čak i kad bi rat završio odmah, neminovno je da će Europljani cijenu ovog sukoba osjetiti u svojim kućnim budžetima; Europska središnja banka zbog rata u Iranu revidirala je svoju procjenu ovogodišnje inflacije, podignuvši je s ranijih 1,9 posto na 2,6 posto.

“Niti jedna zemlja neće biti imuna na krizu ako se stvari nastave kretati u ovome smjeru”, kaže direktor Međunarodne energetske agencije Fatih Birol. Prema njegovom mišljenju, svjedočimo najvećoj energetskoj krizi u povijesti, čiji će učinci biti gori od onih koji su uslijedili nakon “naftnih šokova” iz 1970-ih i ruske invazije na Ukrajinu 2022. “Poremećena je trgovina vitalnim arterijama globalne ekonomije, kao što su petrokemijski proizvodi, gnojiva, sumpor, helij… To će imati ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju”, kaže Birol.

> > Što je novi europski Plan za čistu industriju?