Nevidljivi rizik: Kako zagađenje zraka utječe na rani razvoj djece

Gotovo čitav svijet – čak 99 posto svjetske populacije – udiše zrak u kojemu su koncentracije štetnih tvari iznad smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Takva kvaliteta zraka, prema najnovijem istraživanju znanstvenika s londonskog King’s Collegea, može utjecati i na rani razvoj djece.

Znanstvenici su utvrdili povezanost između izloženosti dušikovom dioksidu i sitnim lebdećim česticama (PM čestice) tijekom prvog tromjesečja trudnoće te slabijih rezultata u razvoju jezika u prvih 18 mjeseci života. Kod prijevremeno rođene djece učinci su izraženiji, a uočene su i razlike u razvoju motoričkih sposobnosti.

Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Journal of Physiology, obuhvatila je 498 djece rođene u bolnici St Thomas’ Hospital u Londonu između 2015. i 2020. godine.

Među njima je 125 djece rođeno prije termina, uključujući i 54 prije 32. tjedna trudnoće, što ih svrstava u skupinu “vrlo i ekstremno prijevremeno rođenih”.

Kako se mjerila izloženost zagađenju zraka?

Razina izloženosti zagađenju zraka procijenjena je na temelju adresa stanovanja majki, pri čemu su analizirane koncentracije dušikova dioksida (NO2) i lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) tijekom svakog tromjesečja trudnoće.

Kad su djeca navršila 18 mjeseci, podvrgnuta su standardiziranom testiranju kognitivnih, jezičnih i motoričkih sposobnosti. Za procjenu razina zagađenja korišten je model razvijen u suradnji s londonskim Imperial Collegeom, koji u obzir uzima prometne obrasce i prosječnu brzinu kretanja vozila.

Rezultati su pokazali da su djeca izloženija višim razinama zagađenja u prvom tromjesečju u prosjeku postizala između pet i sedam bodova niže rezultate na testovima jezika u usporedbi s djecom izloženom nižim razinama zagađenja. Kod prijevremeno rođene djece koja su tijekom trudnoće bila izložena najvišim razinama onečišćenja zabilježeni su i slabiji rezultati u motoričkom razvoju – u prosjeku oko 11 bodova niže.

Autori naglašavaju da zasad nije moguće utvrditi dugoročne posljedice tih razlika.

“Moguće je da razvojne razlike utječu na kasnije obrazovanje i obradu informacija, ali to ćemo moći potvrditi tek daljnjim istraživanjima”, izjavila je glavna autorica Alexandra Bonthrone.

Iako su izmjerene razine zagađenja bile unutar zakonskih granica u Ujedinjenom Kraljevstvu, prelazile su preporučene vrijednosti koje je Svjetska zdravstvena organizacija postavila 2021. godine.

“Ova studija pokazuje da i razine zagađenja zraka koje se smatraju ‘legalnima’ mogu imati mjerljive učinke na razvoj mozga. To bi trebalo utjecati na način na koji definiramo prihvatljivu kvalitetu zraka za trudnice i djecu”, upozorio je Frank Kelly s Imperial Collegea.

> > Samo u tri europske države udišu zrak siguran po zdravlje. Hrvatska nije među njima

Šira slika: Zagađenje zraka i zdravlje djece

Utjecaj onečišćenja zraka na trudnoću i razvoj djece već dulje vrijeme je predmet istraživanja.

Meta-analiza objavljena 2023. godine, koja je obuhvatila 67 studija iz 20 zemalja, utvrdila je povezanost između izloženosti česticama PM2,5 i nepovoljnih ishoda trudnoće. Do sličnih je rezultata došla još jedna meta-analiza objavljena iste godine.

Među najčešće zabilježenim rizicima povezanima sa zagađenjem zraka su niska porođajna težina, prijevremeni porod, mrtvorođenost, manja tjelesna masa za gestacijsku dob te određene urođene anomalije.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kvaliteta zraka usko je povezana s klimom i ekosustavima.

Glavni izvori onečišćenja – prije svega povezani s izgaranjem fosilnih goriva – ujedno su i glavni izvori emisija stakleničkih plinova. Među njima su kućanstva (grijanje i kuhanje), promet, proizvodnja energije, poljoprivreda, industrija i spaljivanje otpada.

“Politike i ulaganja koja podupiru održivo korištenje zemljišta, čišću energiju u kućanstvima i prometu, energetsku učinkovitost, industriju i bolje gospodarenje otpadom mogu znatno smanjiti glavne izvore zagađenja zraka”, zaključak je Svjetske zdravstvene organizacije.

> > Kvaliteta zraka u Hrvatskoj – problem koji se rješava borbom protiv siromaštva