Mali, ali veliki korak: U Hrvatskoj se prvi put dijeli struja među članovima energetske zajednice
Na krovu DVD-a Špičkovina postavljena je solarna elektrana te je omogućeno dijeljenje struje među građanima koji su članovi energetske zajednice. To je prvi takav projekt u Hrvatskoj. Na putu razvoja energetskih zajednica stoje birokratska tromost i interesi HEP-a.
Prošloga je tjedna u Špičkovini kraj Zaboka predstavljen energetski projekt koji izvrsno ilustrira kako građani mogu udruženo sudjelovati u zelenoj energetskoj tranziciji i participirati u ostvarenoj koristi: prva hrvatska energetska zajednica koja omogućuje dijeljenje energije među građanima.
Solarna elektrana je postavljena na krovu Dobrovoljno vatrogasnog društva Špičkovina. Zajednički su je izgradilo 17 susjeda, jedan mali poduzetnik i DVD Špičkovina. Dobivena struja će se dijeliti među članovima energetske zajednice, čiji će računi za električnu energiju od srpnja biti osjetno umanjeni. Članovi energetske zajednice očekuju da će im struja biti oko 50 posto jeftinija.
Put do toga nije bio lak. Ova energetska zajednica registrirana je još u rujnu 2024. godine, a tek sada, gotovo dvije godine kasnije, uspjeli su od Hrvatske elektroprivrede (HEP) dobiti pristup “prostoru u žicama” potrebnom da se struja dijeli među susjedima.
Tome svemu prethodio je proces osnivanja energetske zajednice, koji je u Hrvatskoj birokratski prilično intenzivan te često traje dulje od godinu dana. Naime, kao što smo na Klimatskom portalu već pisali, hrvatski su građani vrlo zainteresirani za energetske zajednice i rado bi na ovaj način sudjelovali u trošku i ostvarivanju koristi od energetske tranzicije .
Takva ulaganja u građansku energiju, međutim, koči birokratska složenost njihovog osnivanja i stvaranja uvjeta za dijeljenje električne energije. Usko grlo je HEP, koji preferira solarizaciju kroz gradnju velikih solarnih farmi, umjesto kroz priključivanje većeg broja malih proizvođača na mrežu.
> > HEP “podmeće nogu” energetskim zajednicama u Hrvatskoj
HEP je, naime, najveći hrvatski investitor u solarne elektrane te očigledno ima strategiju korištenja solarnih panela, trenutačno najisplativije tehnologije za dobivanje električne energije, kako bi zadržao svoj dominantni položaj proizvođača struje. Postoji i tehnički razlog zbog kojeg HEP favorizira velike solarne farme naspram malih solarnih elektrana; elektroenergetsku mrežu lakše je održavati u balansu ako s potražnjom treba usklađivati output manjeg broja velikih proizvođača, nego ako se potražnja zadovoljava iz većeg broja malih elektrana. Hrvatskoj elektroenergetskoj mreži stoga su nužna značajna ulaganja da bi mogla podržati uistinu uključivu energetsku tranziciju.
> > Pobuna protiv solarnih elektrana – u čemu je problem?
Birokratski problem s energetskim zajednicama
Primjer iz Špičkovine stoga je posebno važan, jer po prvi put pokazuje hrvatskim građanima kako može izgledati inkluzivniji, participativniji model tranzicije prema obnovljivoj energiji. No ovaj projekt ujedno ilustrira i koliko je teško u Hrvatskoj zapravo osnovati funkcionalnu energetsku zajednicu.
Iako su energetske zajednice hrvatskim zakonodavstvom omogućene 2021. godine, one danas još uvijek više postoje na papiru nego u praksi. Energetska zajednica u Špičkovini vjerojatno ne bi uspjela dobiti uvjete za dijeljenje struje da je bila isključivo građanski projekt. Međutim, iza nje su organizacijski i logistički stali lokalna samouprava te Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).
“Europska unija energetske zajednice prepoznaje kao jedan od ključnih alata pravedne energetske tranzicije. Ideja je jednostavna: građani zajedno proizvode, dijele i koriste obnovljivu energiju, smanjuju troškove i povećavaju svoju neovisnost o vanjskim opskrbljivačima. Hrvatska je taj okvir transponirala u zakone, ali do Špičkovine, nitko ga nije proveo do kraja”, kazao je ravnatelj REGEA-e Julije Domac.
Valentina Đurek, SDP-ova gradonačelnica Zaboka, poručila je da “ovaj projekt pokazuje da energetska tranzicija nije daleka ideja, nego konkretna promjena koja se događa ovdje, među našim ljudima i u našim zajednicama”. Istaknula je da je ponosna što je Zabok među pionirima koji omogućuju građanima dijeljenje električne energije iz zajedničke solarne elektrane.
“Energetska zajednica Špičkovina važan je korak prema pravednijoj i dostupnijoj energiji te primjer kako lokalna zajednica može aktivno sudjelovati u oblikovanju vlastite energetske budućnosti”, kaže Đurek.
Primjer iz Križevaca
Postoje i drugi primjeri uspješnog sudjelovanja građanima u energetskoj tranziciji i koristima koje iz nje proizlaze. Zelena energetska zadruga Sunce nedavno je održala skupštinu na kojoj su predstavili rezultate rada prve godine solarne elektrane koju su postavili na krovu Gradske tržnice u Križevcima.
> > Energija u rukama građana: Križevci na putu prema energetskoj neovisnosti
Elektrana je u pogonu od travnja 2025. godine, a svu proizvedenu energiju otkupljuje Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) po fiksnoj otkupnoj cijeni. U prvih devet mjeseci rada, elektrana je proizvela 171.095 kWh električne energije te ostvarila prve prihode. Vrijednost proizvedene energije je 11.973 eura.
“Premda dobit nije znatna, nama je od izuzetnog značaja što možemo zaokružiti cjelokupan poslovni model naše energetske zajednice. U praksi to znači transparentno članovima prikazati prihode i rashode, ostvarenu dobit te raspodjelu dobiti članovima razmjerno broju članskih udjela, kao i izdvajanje u Fond za zajednicu”, poručuje ZEZ Sunce, koja planira i nove projekte te poziva na suradnju jedinice lokalne uprave i samouprave zainteresirane za implementaciju modela energetske tranzicije u kojoj građani mogu ravnopravno sudjelovati.