Nastavlja se urušavanje EU klimatskih politika: Velike tvrtke žele dozvolu da više i duže zagađuju

Europska komisija (EK) tijekom srpnja trebala bi predložiti reviziju EU ETS-a, sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova koji prisiljava zagađivače da kupuju dozvole za emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova. 

Sudeći prema pisanju Reutersa, koji se poziva na više neimenovanih EU diplomata, promjene će ići niz dlaku industriji zagađivača.

Trgovanje emisijama funkcionira ovako: svaka tvrtka dobiva kvote “besplatnih emisija”, a ako žele emitirati više stakleničkih plinova nego što im je kvotama dodijeljeno, moraju ih kupovati. Za tvrtke niskim ugljičnim otiskom to postaje dodatni izvor prihoda, jer mogu preprodavati vlastite, besplatno im dodijeljene emisijske kvote za kojima nemaju potrebe. Poslovanje tvrtki s visokim ugljičnim otiskom postaje skuplje.

Očekuje se da će komisija sada predložiti povećanje količine besplatnih emisijskih kvota koje se dodjeljuju tvrtkama. Najviše će od toga profitirati energetski intenzivne industrije: petrokemijska proizvodnja, rafinerije, spaljivanje otpada, proizvodnja čelika i cementa…

Bio bi to još jedan primjer klimatske deregulacije tj. derogiranja ranije usvojenih klimatskih politika, što je jedno od glavnih obilježja drugog mandata predsjednice EK Ursule von der Leyen [1, 2, 3]. Raniju klimatsku osviještenost zamijenila je ideja nužnosti poticanja tržišne konkurentnosti, a ova promjena smjera dogodila se nakon što su se na zadnjim europskim izborima presložili odnosi snaga u Europskom parlamentu: desne grupacije su ojačale, a lijeve oslabile.

Najveća grupacija na desnici još uvijek je Europska pučka stranka (EPP), stranačka obitelj predsjednice Europske komisije, čiji član je i hrvatski HDZ. EPP se također zalaže za razvodnjavanje sustava trgovanja emisijama kako bi se olakšalo poslovanje tvrtkama. Jasno je to iz nacrta EPP-ovog internog dokumenta (u koji je Reuters također imao uvid), gdje stoji da su “potrebne prilagodbe kako bi se zaštitila industrijska konkurentnost”.

Detalji reforme

Sustav trgovanja emisijama je jedan od glavnih alata EU za ostvarenje klimatskih ciljeva i postizanje klimatske neutralnosti.

Njime se postavlja ukupna granica dozvoljenih emisija za sektore kao što su proizvodnja električne energije, industrija, zračni i pomorski promet. Tvrtke koje djeluju unutar tog sektora dobivaju ili kupuju emisijske jedinice. Većina dozvola, koje se također nazivaju i kvote, prodaje se na dražbi, dok se jedan udio industriji dodjeljuje besplatno.  

Pritom jedna jedinica obično predstavlja pravo na emisiju jedne tone ekvivalenta CO₂. Ako tvrtka emitira manje od dopuštenog, može prodati višak jedinica, a ako emitira više, mora kupiti dodatne jedinice. 

Europska komisija sada bi mogla predložiti davanje industrijama više besplatnih dozvola za CO2 u zamjenu za njihova ulaganja u europsku dekarbonizaciju. Komisija će, piše Reuters, također predložiti promjene pravila koja određuju koliko besplatnih dozvola za emisije EU daje industrijama na temelju proizvodnje topline i korištenja goriva.

Tako bi se tvrtkama koje trguju emisijama unutar sustava moglo odobriti dodatnih šest milijardi eura u besplatnim dozvolama. 

Druge promjene uključuju snižavanje “linearnog faktora smanjenja” koji određuje koliko brzo tvrtke u ETS-u moraju smanjiti svoje emisije svake godine. Prema trenutačno važećoj regulativi one moraju padati za 4,3 posto godišnje, što bi se od 2028. trebalo povećati na 4,4 posto. 

Europski pučani, u svom internom dokumentu koji smo spomenuli, navode da bi godišnja stopa smanjenja trebala biti barem jedan postotni bod niža nego što je predviđeno za razdoblje od 2031. do 2035., a još niža nakon 2035. godine.

Nije konačno

Prijedlozi koji su izašli u javnost, doduše, nisu konačni te se još uvijek mogu promijeniti.

Nakon što ih EK objavi, slijedi rasprava o njima te odobrenje Europskog parlamenta i zemalja EU. Kako navodi Reuters, Komisija također planira proširiti fond koji koristi prihode od prodaje dozvola za CO2 kako bi pomogao siromašnijim zemljama EU-a u prijelazu na čistu energiju, što je ključni zahtjev nekih zemalja među koje spada i Poljska. 

Podsjetimo, krajem prošle godine vlade država članica i Europski parlament zahtijevali su da Komisija predloži reviziju ETS-a na način koji bi omogućio ograničenu količinu emisija nakon 2039. godine, te da razmotri sporiji put postupnog ukidanja besplatne dodjele dozvola od 2028. nadalje [1, 2]. 

Osim toga, Europska je komisija još ranije najavila sveobuhvatni “klimatski paket” za drugu polovicu 2026. godine. Njime namjerava izmijeniti zakonodavstvo unije o klimi i energetici kako bi se postigli ciljevi u razdoblju nakon 2030. godine. Revizija ETS-a dio je navedenog paketa.

Veći dio zemalja članica EU podržava predložene promjene u sustavu trgovanja emisija, ali neki se ipak protive. Švedska ministrica za europske poslove poručila je da će se njena država boriti za snažni sustav trgovanja emisijama i da će se protiviti svakom pokušaju razvodnjavanja ETS-a. Sličnog su stava i Finska, Španjolska, Portugal, Nizozemska te Luksemburg.

Ako se realiziraju ove najave, države i kompanije dobit će više vremena za prilagodbu tj. produžit će se vrijeme predviđeno za dekarbonizaciju europske industrije, no istovremeno bi se usporilo planirano smanjenje emisija stakleničkih plinova. Znanstvenici, pak, upozoravaju da za takve odgode nema vremena: prosječna će globalna temperatura već za tri godine probiti granicu zagrijavanja od +1,5 stupnjeva ℃ u odnosu na predindustrijsko razdoblje.