Fosilna industrija prijeti obustavom isporuke ako EU ne odustane od novih pravila o metanu

Europa ima problem s fosilnim gorivima. Rat u Iranu samo je u prvoj polovici 2026. godine podigao cijene uvoza nafte i plina za 50-ak milijardi eura. Taj bi problem mogao postati još gori: sukob u Perzijskom zaljevu ponovo se zaoštrava, a jemenski hutisti najavljuju blokadu prometa kroz tjesnac Bab-al-Mandab, na spoju Crvenog mora i Indijskog oceana.

Od svega toga profitira američka fosilna industrija, koja sve više svojih proizvoda – sirove nafte, naftnih derivata, ukapljenog zemnog plina – plasira u Europu, po trenutno visokim tržišnim cijenama. Međutim, ista ta industrija sada prijeti obustavom izvoza u Europsku uniju. Smetaju ih EU pravila uvedena da se spriječi curenje metana, vrlo potentnog stakleničkog plina.

Uredba o metanu donesena je 2024. godine, a u punu primjenu stupa 1. siječnja 2027. godine. Uredbom se industriji fosilnih goriva propisuje obvezno praćenje emisija metana, nalažu se mjere za sprječavanje curenja metana u okoliš te se zabranjuje ispuštanje metana (tzv. venting, odzračivanje) i njegovo spaljivanje na baklji (tzv. flaring), što su raširene prakse na naftnim bušotinama.

Pritisak fosilne industrije

Pravila se odnose i na tvrtke koje uvoze fosilna goriva u Europsku uniju. One moraju državama redovito dostavljati podatke kojima potvrđuju da su uvezena fosilna goriva usklađena s metanskom regulativom, tj. da prilikom njihova crpljenja i transporta metan nije spaljivan ili ispuštan u atmosferu. Ako uvezu goriva pri čijoj se proizvodnji i transportu nisu poštovala EU pravila o sprječavanju emisija metana, prijeti im globa čiji iznos može dosegnuti do 20 posto godišnjeg prihoda tvrtke.

Uvoznici fosilnih goriva preko svojih lobističkih grupacija traže da EU odustane od ovog zakona, u čemu imaju podršku i vlade američkog predsjednika Donalda Trumpa. Industrija fosilnih goriva tvrdi da se ne može uskladiti s metanskom regulativom EU te da će, ako nova pravila stupe na snagu 1. siječnja, morati prestati s isporukom fosilnih goriva.

> > EU zbog američkog pritiska ublažava pravila o emisijama metana

Mnoge države članice te su prijetnje shvatile ozbiljno i zatražile odgodu primjene metanske regulative. Među njima je i Njemačka, najutjecajnija članica EU, čija je industrija već teško pogođena energetskom krizom izazvanom ruskim ratom u Ukrajini, zbog čega su ostali bez pristupa jeftinom ruskom zemnom plinu.

Europska komisija zasad, kako doznaje Politico, ne razmatra mijenjanje teksta uredbe, ali donijela je smjernice za njenu primjenu kojom predlažu suspendiranje novčanih globi na rok od tri godine, do siječnja 2030.

Drugim riječima, pravila metanske regulative ostat će na snazi, ali tvrtke koje ih budu kršile neće biti sankcionirane. Iz Komisije poručuju da je u pitanju privremena mjera na koju su se odlučili u kontekstu globalne energetske nestabilnosti izazvane američko-izraelskim ratom u Iranu, tj. prekidom prometa energenata kroz Hormuški tjesnac.

> > EU i rat u Iranu: Još jedna prijetnja za klimatske politike

Tvrtke koje prodaju naftu i plin u EU time će dobiti dodatno trogodišnje razdoblje da prilagode svoje poslovanje novim EU pravilima. Europska komisija je, kako piše Politico, uvjerena da su prijetnje obustavom isporuke isprazne, tj. da je pristup tržištu EU za fosilnu industriju previše unosan da bi se dugoročno odrekla tih prihoda.

Međutim, iako iz Brisela stižu poruke da se uredba o sprječavanju curenja metana neće mijenjati zbog pritiska fosilne industrije, njihovi lobistički napori evidentno donose plodove. Dobili su još tri godine tijekom kojih mogu nastaviti s uobičajenim poslovanjem, a to je samo jedan u nizu ustupaka: klimatske se politike u tekućem mandatu Europske komisije opetovano derogiraju u ime poticanja tržišne konkurentnosti i gospodarskog rasta.

> > Mijenja se sustav trgovanja emisijama EU-a: Profiti korporacija ispred zaštite građana

Problem s metanom

Istovremeno, znanstvenici upozoravaju da će svijet već za tri godine biti za 1,5 ℃ topliji nego što je bio u predindustrijskom razdoblju. Vremena za odlučnu i ambicioznu klimatsku akciju sve je manje, a upravo je minimiziranje emisija metana dobar prvi korak u borbi protiv klimatskih promjena.

Metan je staklenički plin, isto kao i ugljični dioksid. U atmosferi se zadržava puno kraće nego CO2, ali tijekom razdoblja kad je prisutan zadržava značajno više topline. Promatrajući dvadesetogodišnje razdoblje, metan zadržava oko 80 puta više topline nego CO2.

Istovremeno, metan je praktički nezamjenjiv u brojnim sektorima globalnog gospodarstva. Upravo metan dominira u sastavu zemnog plina, koji se najviše koristi kao energent (za dobivanje toplinske i električne energije), ali to mu nije jedina upotreba. Nužan je i u procesu proizvodnje mineralnih gnojiva, čelika, cementa, poluvodiča…

> > Emisije metana ubrzano rastu. Kako ih zaustaviti?