Dim bez granica
Veliki šumski požari zbog klimatskih promjena postaju učestaliji, što utječe na kvalitetu zraka. Problem je globalan: dijelovi Europe osjetili su zagađenje izazvano požarima u Kanadi.
Požar je možda lokalna katastrofa, ali dim ne staje na granicama; kako požarišta, tako zemalja ili kontinenata.
“Zagađenje zraka ne zaustavlja se na granicama. Može putovati tisućama kilometara, prelaziti kontinente i oceane te utjecati na kvalitetu zraka daleko od svojeg izvora”, poruka je Laurence Rouil, direktorice europske Službe za klimatske promjene Copernicus (CAMS) iz predgovora novog izvješća o stanju atmosfere.
Ovu godinu obilježile su ekstremne vrućine u mnogim dijelovima svijeta. Milijune ljudi to je izložilo povišenim koncentracijama prizemnog ozona i zagađenju koje je posljedica dima od šumskih požara.
S obzirom na predviđanja da će se ekstremni uvjeti povezani s pojavom klimatskog obrasca El Niño nastaviti i u nadolazećim mjesecima, šumski požari mogli bi i dalje biti u središtu pozornosti, istaknuto je u izvješću punog naziva “Zagađenje zraka ne poznaje granice: što nam 2026. govori o ozonu, dimu požara i oblacima prašine”.
O vrućini i ozonu
Prema novoj analizi Copernicusa, 40 % svjetskog stanovništva je tijekom 2026. godine bilo izloženo iznimno visokim razinama zagađenja ozonom.
“Prizemni ozon sekundarni je zagađivač koji nastaje kao rezultat tisuća kemijskih reakcija potaknutih sunčevom svjetlošću i visokim temperaturama. Te se reakcije prvenstveno odvijaju između dušikovih oksida, koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva, i hlapljivih organskih spojeva, koji imaju prirodne i antropogene izvore, u prisutnosti sunčeva zračenja.”
Stoga se koncentracije prizemnog ozona mogu povećati tijekom ljetnih mjeseci.
“Prizemni ozon pokazatelj je snažne povezanost između zagađenja zraka i klimatskih promjena – jednog od ključnih izazova za društvo danas – zbog činjenice da nastaje pri visokim temperaturama.”
Kao izvor emisija tvari iz kojih ozon nastaje, izvješće navodi i izgaranje biomase.
Dim s velikih požarišta uzdiže se visoko u atmosferu i putuje stotinama, pa i tisućama kilometara. Sa sobom nosi fine lebdeće čestice (posebno je štetna PM2,5), dušikove okside i hlapljive organske spojeve, a kemijske reakcije u oblaku dima mogu pridonijeti stvaranju sekundarnih onečišćivača, među njima i prizemnog ozona.
> > Mučno ljeto 2026.: Sve je to zbog klimatskih promjena
Požar je lokalni problem, dim nije
Copernicus je tijekom ljeta pratio velike požare u Francuskoj, Španjolskoj, Belgiji, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji i na Balkanu.
U srpnju su veliki požari [1, 2] izbili u Francuskoj i Španjolskoj. Francuski požar progutao je gotovo 50 000 hektara i doveo do evakuacije oko 40 000 ljudi. U Španjolskoj su požari zahvatili više od 50 000 hektara, a zbog dima je gotovo 30 000 ljudi moralo ostati u zatvorenim prostorima.
No, posljedice nije osjetilo samo opožareno područje – Copernicus je zabilježio značajan utjecaj francuskih požara na kvalitetu zraka stotinama kilometara od izvora. Sredinom kolovoza požar u Belgiji bio je najveći u toj zemlji u posljednjih stotinu godina, a intenzivni dim širio se stotinama kilometara; Copernicus ga je pratio prema istoku, sve do Poljske.
Drugim riječima, ne moramo živjeti neposredno uz požarište da bismo bili izloženi. Dalmacija je to iskusila početkom rujna kada je područje od Imotskog do obale i otoka obavio dim i miris paljevine od velikih požara s područja Bosne i Hercegovine.
Copernicus navodi i puno drastičniji primjer – do Europe je stigao dim od velikih požara u Kanadi u srpnju.
> > Europi “gori pod nogama”: Ima li Europski parlament odgovor?
Zrak se ne štiti državnom granicom
“Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 99 % svjetskog stanovništva živi na područjima na kojima razine zagađenja zraka premašuju smjernice o kvaliteti zraka, a više od 4 milijuna prijevremenih smrti može se pripisati zagađenju vanjskog zraka. Izloženost zagađenju zraka i njegovi učinci na zdravlje ljudi uvelike se razlikuju diljem svijeta”, navodi izvješće.
Zagađenje zraka vodeći je čimbenik rizika za zdravlje okoliša te uzrokuje oko 6,4 milijuna smrti godišnje u svijetu. Može doprijeti gotovo do svih organa i sustava u tijelu te utjecati na dišni, kardiovaskularni, cerebrovaskularni, reproduktivni i metabolički sustav, između ostalog. Djeca, trudnice, starije osobe, osobe s kroničnim bolestima te osobe koje žive u najnižim socioekonomskim skupinama najizloženije su riziku, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Među onima za koje postoje čvrsti dokazi o štetnim učincima, navode se upravo fine i grube lebdeće čestice, dušikov dioksid, sumporov dioksid, ozon i ugljikov monoksid.
Copernicusovo izvješće citira i studiju koja pokazuje da se izloženost emisijama iz šumskih požara na globalnoj razini povećala za 40 % u posljednja dva desetljeća, unatoč smanjenju ukupne opožarene površine. Razlog tomu su porast stanovništva u područjima izloženima požarima te jačanje intenziteta šumskih požara povezano s klimatskim promjenama.
Klimatske promjene mijenjaju uvjete u kojima požari nastaju i kako se ponašaju. Pogonjeni klimatskim promjenama, šumski požari sve su razorniji i učestaliji. Ekstremna vrućina, niska vlažnost i suho gorivo mogu povećati vjerojatnost razvoja velikih i intenzivnih požara. Copernicus ovogodišnje europske događaje opisuje upravo u kontekstu ekstremnih toplinskih i suhih uvjeta.
Zagađenje zraka nije problem koji se rješava unutar granica jedne države. To je osobito očito kad su požari u pitanju – država u kojoj je izbio požar ne može kontrolirati kamo će vjetar sljedećeg dana odnijeti dim. Ljudi koji žive stotinama kilometara daleko od požara možda neće vidjeti vatru, osjetiti toplinu ili izvanrednost situacije, ali udisat će zrak čija je kvaliteta značajno narušena.