Europi “gori pod nogama”: Ima li Europski parlament odgovor?
Što Europa može učiniti da se zaštiti od sve razornijih toplinskih valova i šumskih požara? Bilo je to jedno od ključnih pitanja prošlotjedne plenarne sjednice Europskog parlamenta. Rasprava je pokazala da se europzastupnici slažu oko ozbiljnosti krize, ali ne i oko rješenja.
“Jučerašnji dan nije nam dao ni minute mira. Zaputili smo se na prijevoz vode kad je stigla dojava o požaru otvorenog prostora na području Kamenara. Srećom, ubrzo je pala kiša koja je požar ugasila, ali samo nekoliko minuta kasnije stiže nova dojava – požar otvorenog prostora u Jadrtovcu. (…) Nakon toga vraćamo se obići prvo požarište, napuniti vodu i nešto prigristi… ali eto i hat-tricka – POP Grebaštica”, objavio je u nedjelju DVD Šibenik.
Bio je to samo jedan dan ovog zahtjevnog protupožarnog ljeta. U svega dva tjedna srpnja gorjelo je na Visu, Hvaru, Braču, Korčuli, Mljetu, Čiovu, Dugom otoku i Zlarinu, kao i kod Orebića, Vinišća, Metkovića i Omiša. Najveći požar izbio je 11. srpnja na području Blata na Korčuli, gdje je vatra progutala oko 900 hektara prije nego je stavljena pod nadzor.
Hrvatska nije iznimka. Od Cipra i Grčke, preko Italije i Francuske, do Portugala i Andaluzije [1, 2], šumski požari obilježili su početak ljeta na Mediteranu, pogonjeni klimatskim promjenama.
Dok su se vatrogasci borili s požarima, Europski parlament (EP) je prošli tjedan raspravljao kako Europu pripremiti za eru ekstremnih vrućina. Jer ljeto se nije ni zahuktalo, a očigledno je da odluka Europske komisije (EK) o raspoređivanju 777 vatrogasaca iz 14 zemalja (uključujući i Hrvatsku) u visokorizična područja diljem Cipra, Grčke, Italije, Francuske, Španjolske i Portugala – nije dostatna. Već u prvim danima srpnja dvije zemlje članice aktivirale su krizni sustav, tj. rescEU.
Krizni mehanizmi iskorišteni već u prvim danima ljeta
Dok se prošle srijede na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta raspravljalo o spremnosti Europske unije da se nosi sa sve češćim i snažnijim toplinskim valovima i šumskim požarima, sustav rescEU već je bio aktiviran – 9 protupožarnih zrakoplova poslano je u pomoć Portugalu i Francuskoj, koji su se početkom srpnja borili s razornim požarima.
RescEU je strateška rezerva resursa namijenjena pružanju hitne pomoći državama članicama u trenucima kada su im kapaciteti nadvladani velikim prirodnim katastrofama ili izvanrednim krizama. Obuhvaća flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, zrakoplove za medicinsku evakuaciju, zdravstvene timove za hitne slučajeve, kapacitete za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne nesreće i slično. Ovaj krizni sustav uspostavljen je 2019. godine te funkcionira unutar šireg Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Požari radi kojih je aktiviran rescEU uslijedili su nakon toplinskog vala krajem lipnja, najintenzivnijeg dosad zabilježenog u Europi. Njemu je, pak, prethodio toplinski val u svibnju. Znanstvenici okupljeni u organizaciju World Weather Attribution ukazali su da temperature zabilježene tijekom lipanjskog toplinskog vala prije 50 godina ne bi bile moguće. Sličan toplinski val koji bi se dogodio u toj povijesnoj klimi bio bi hladniji za 3,5 °C, zaključili su.
Iako su podaci alarmantni, a sustav doveden do granica već na samom početku srpnja – što je u uvodnom govoru istaknula i povjerenica Europske komisije za upravljanje krizama Hadja Lahbib – europarlamentarci nisu bili suglasni oko hitnosti odgovora na krizu.
> > Ne mora nam biti ovako vruće
Političke podjele usred klimatske krize
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a posljedice proživljavamo svakodnevno, ustvrdila je povjerenica Lahbib u uvodnom obraćanju Parlamentu te upozorila da je najmanje 3500 ljudi preminulo uslijed posljednjeg toplinskog vala.
“Toplinski valovi povećavaju rizik od šumskih požara. Prošle godine izgorjelo je više od milijun hektara diljem Europske unije, što je najviše ikad zabilježeno. To je rezultiralo s 19 zahtjeva zemalja članica za pomoć iz Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, što je najveći broj zahtjeva dosad. Ove godine je protupožarna sezona počela neuobičajeno rano, Mehanizam je aktiviran krajem travnja i početkom svibnja. To zahtijeva brzu reakciju, zbog čega je Europska komisija već poduzela niz mjera prevencije, pripravnosti i obnove.”
Najavila je i da će Europska komisija kasnije ove godine usvojiti novi, integrirani okvir za otpornost na klimatske promjene.
> > Zašto se Europa i Arktik zagrijavaju brže od ostatka svijeta?
Iako se oko ozbiljnosti situacije načelno složila većina europskih zastupnica i zastupnika, rasprava je pokazala duboka neslaganja oko toga što bi trebao biti europski odgovor na klimatske ekstreme.
Carmen Crespo Díaz, španjolska eurozastupnica iz redova Europske pučke stranke (EPP), iskoristila je priliku da kritizira vladu španjolskog premijera Pedra Sáncheza zbog, kako je kazala, slabog iskorištavanja sredstava iz fonda NextGenerationEU za protupožarnu preventivu.
“Zemlje poput moje nisu uspjele iskoristiti ove resurse za mjere prevencije i zaštite od požara. Naprotiv, nabava protupožarnih zrakoplova smanjena je 2023. godine.”
Član EPP-a je i HDZ, čija je eurozastupnica Sunčana Glavak, pak, imala samo riječi hvale za vladu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
“Zahvaljujući snažnom sustavu civilne zaštite, profesionalnim i dobrovoljnim vatrogascima te protupožarnoj zračnoj floti, pokazali smo da dobra organizacija ipak spašava živote i imovinu. To je ono što zovemo prevencija. Sada tu razinu spremnosti moramo podići na europsku razinu.”
Španjolska eurozastupnica Iratxe García Pérez iz redova Socijalista i demokrata (S&D) ukazala je na razorne posljedice toplinskog vala i požara te prozvala EPP radi nastojanja da razvodne odredbe donesene u sklopu Europskog zelenog plana, o čemu smo izvještavali [1, 2, 3].
“Europskoj pučkoj stranci i lažnim patriotima s krajnje desnice poručujemo: svaki napad na Europski zeleni plan, svaki pokušaj slabljenja borbe protiv krčenja šuma, dovodi ljudske živote u opasnost. Svaki put kada se izvanredno klimatsko stanje trivijalizira, potiče se neaktivnost, a neaktivnost ubija. Zeleni plan i Pravedna tranzicija nisu problem – nego rješenje. To je put prema nižim računima za energiju, većoj otpornosti, konkurentnijoj Europi, nižim emisijama i većoj strateškoj autonomiji.”
Socijalisti i demokrati pozvali su na hitno uvođenje obvezujućih zakonskih propisa za zaštitu radnika na otvorenom od ekstremnih vrućina. Pritisak je usmjeren na reviziju Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu radi uvođenja maksimalnih dopuštenih temperatura za rad, mogućnosti prekida rada i uvođenja “zelenih uvjeta” za korištenje europskih sredstava, kao i na snažniju zaštitu radnika izloženih ekstremnim vrućinama u sklopu Zakona o kvalitetnim radnim mjestima, koji EK namjerava predstaviti krajem godine.
Član ove političke grupacije je i SDP, čija je eurozastupnica Romana Jerković upozorila da su klimatske promjene sve razornije, a europske klimatske politike sve slabije.
“Svako odugovlačenje, svaki glas protiv klimatske akcije ima posljedice – koje se mjere u izgubljenim životima i uništenim zajednicama.”
> > Rad na ekstremnim vrućinama: Dok ide – ide
Iz liberalne grupacije Obnova (Renew Europe) upozorili su da Europska unija mora prestati samo reagirati na krize i početi s dugoročnim pripremama, pretvarajući klimatsku otpornost u stup europske politike.
“Klimatske promjene ubrzavaju, a naš odgovor je prespor. Ne možemo birati između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima – moramo činiti oboje. (…) I sam sam radio kao vatrogasac, toliko je emocija vezano za taj posao. Prevencija više ne može biti politika rezervirana za krizne situacije. Ona mora postati trajna i predvidiva politika, u kojoj država, lokalne vlasti, kompanije i građani imaju svoju ulogu”, kazao je francuski eurozastupnik Grégory Allione.
Grupacija Zelenih zatražila je hitno sazivanje “Sumita o ekstremnim vrućinama” (Heat Summit) te donošenje strožih mjera zaštite radnika na otvorenom. poput uvođenja temperaturnih limita za rad na otvorenom.
Ističu da toplinski valovi i šumski požari nisu samo tragični vremenski fenomeni, već rezultat političkih odluka, kao i da EU hitno treba snažniji Zeleni plan. Austrijska europarlamentarka Lena Schilling govorila je o žrtvama posljednjeg toplinskog vala te pozvala zastupnike da situaciju shvate ozbiljno. Zapitala je prisutne kako bi Europa reagirala da je toliki broj ljudi poginuo u terorističkom napadu, naglašavajući da bi u tom slučaju vlade održavale hitne krizne sastanke i proglašavale dane žalosti.
“Klimatska kriza odnosi stvarne živote u Europi i to je izravna posljedica političkih odluka vlada i lidera koji umanjuju važnost situacije, blokiraju i odgađaju klimatske akcije. Izgubljeni ljudski životi njihova su odgovornost. Predlažem da sljedeće toplinske valove imenujemo prema političarima koji su za njih odgovorni: Friedrich, Catarina, Donald ili Vladimir.”
Stranka Možemo! je članica grupacije Zelenih, ali njihov zastupnik Gordan Bosanac nije bio na plenarnoj sjednici. Ipak, u jeku toplinskog vala krajem lipnja prozvao je EPP i ekstremnu europsku desnicu, tvrdeći da su pod pritiskom fosilne industrije oslabili Zakon o očuvanju prirode i Europski zeleni plan.
“Vrućine kojima svjedočimo, kao i nedostatak političke volje stranaka desnog centra i desnice, da se suoče s time da je za ublažavanje posljedica klimatskih promjena potrebno jasno, bez fige u džepu, stati na stranu građana i zaštite njihova zdravlja, govore same za sebe. Pod krinkom ‘kompetitivnosti’ sustavno se oslabljuje Green Deal u ovom mandatu te se prešućuje da Green Deal i kompetitivnost mogu ići ruku pod ruku, a ne jedno protiv drugog.”
Prošlotjedna rasprava pokazala je tako da u Europskom parlamentu postoji suglasnost da su toplinski valovi i šumski požari sve ozbiljniji sigurnosni i zdravstveni rizik. Konsenzus, međutim, prestaje kad se postavi pitanje kako odgovoriti na klimatsku krizu. Dok dio zastupnika i zastupnica upozorava da klimatske promjene zahtijevaju hitne i snažnije mjere ublažavanja i prilagodbe, drugi i dalje zagovaraju slabljenje ili odgodu klimatskih politika koje bi mogle utjecati na uzroke krize – emisije stakleničkih plinova, odnosno fosilnu industriju.