Klimatska cijena “AI revolucije”: Emisije Nvidije skočile za 725 posto
Američka Nvidia je najveći dobitnik AI revolucije i trenutačno najvrjednija svjetska tvrtka. Taj uspjeh ima značajnu klimatsku i okolišnu cijenu. Emisije su im od 2020. naovamo vrtoglavo skočile.
Pomama za tzv. umjetnom inteligencijom (AI) pretvorila je američku Nvidiju u najvrjedniju svjetsku tvrtku. Tržišna vrijednost ove tvrtke u zadnjih je nekoliko godina nabujala na pet i pol bilijuna dolara.
Usporedno su rasle i emisije stakleničkih plinova povezane s njihovim lancem opskrbe. Porast od 2020. do 2026. godine iznosi vrtoglavih 725 posto, pokazuje analiza konzorcija okolišnih organizacija čiji članovi su Greenpeace, Friends of the Earth, Climate Action Against Disinformation…
To znači da je Nvidijino poslovanje zadnjih godina odgovorno za dodatnih devet i pol milijuna tona emisija ekvivalenta ugljičnog dioksida (eCO2). Usporedbe radi, ukupne hrvatske emisije u 2024. iznosile su 25 milijuna tona eCO2.
Brojka od dodatnih 9,5 milijuna tona emisija stakleničkih plinova se pritom odnosi samo na proizvodnju i transport Nvidijinih čipova. Korištenje njihovih proizvoda je samo u 2025. godini bilo odgovorno za dodatnih 20-ak milijuna tona eCO2. U analizi se ističe da je to jednako ukupnim emisijama elektroenergetskog sustava Nigerije, najmnogoljudnije afričke države, u kojoj živi više od 240 milijuna ljudi.
Industrija čipova
Nvidia je zasad najveći dobitnik “AI revolucije”. Razlog enormnom rastu prihoda i tržišne vrijednosti ove tvrtke je povećana potražnja za njihovim grafičkim procesorima (GPU), tj. čipovima koji se ugrađuju u velike podatkovne centre potrebne za treniranje i rad AI modela.
Nvidia drži većinu svjetskog tržišta grafičkih procesora. Jedinu stvarnu konkurenciju trenutačno im predstavljaju AMD, koji također dizajnira GPU čipove, te Google čiji se tensor procesori (TPU) također mogu koristiti za razvoj i rad AI alata.
Na tržište AI čipova se pokušavaju ubaciti i drugi Big Tech igrači. Vlastite čipove razvijaju i Amazon, Meta, OpenAI, Microsoft… Međutim, nije izgledno da će itko od njih u skorije vrijeme značajnije ugroziti Nvidijin tržišni udio. Razlog su ograničeni proizvodni kapaciteti; sve nabrojene kompanije samo dizajniraju čipove, dok se proizvodnja odvija na Tajvanu, u pogonima tajvanske državne tvrtke TSMC.
Vlastite proizvodne pogone za AI čipove ubrzano razvija američki Intel, a u proizvodnju čipova ulaže i SpaceX Elona Muska. Međutim, proći će godine dok njihovi napori ne urode značajnijim povećanjem proizvodnih kapaciteta. Razlog tome su kompleksnost proizvodnog procesa poluvodiča te činjenica da je litografske strojeve koji se koriste u proizvodnji u stanju isporučiti samo jedna tvrtka, nizozemski ASML.
Usprkos ovim “uskim grlima” u proizvodnom procesu, kapitalni izdaci za gradnju AI infrastrukture najveći su u američkoj povijesti. Prema analizi koju je izradio belgijski ekonomist Stijn van Nieuwerburgh, za izgradnju AI infrastrukture godišnje se izdvaja količina novca ekvivalentna 3,6 posto američkog BDP-a. Usporedbe radi, gradnja željeznica je godišnje “koštala” 2,2 posto BDP-a, a elektroenergetske mreže 0,5 posto BDP-a.
Ogromna ulaganja rezultiraju značajnim porastom emisija stakleničkih plinova. Prema prognozama Međunarodne energetske agencije, povećanje emisija povezanih s podatkovnim centrima do kraja desetljeća moglo bi porasti za dva i pol puta te dosegnuti 1,4 posto ukupnih globalnih emisija. Do porasta emisija dolazi prvenstveno jer se razvoj i korištenje AI alata trenutačno primarno pogoni korištenjem turbina koje troše zemni plin tj. metan, iznimno potentan staklenički plin.
> > AI i klimatske promjene – mitovi i činjenice
Nvidijin greenwashing
Drugim riječima, “AI revolucija” iznimno je štetna za Zemljinu klimu, kao i okoliš; za proizvodnju čipova i gradnju podatkovnih centara potrebne su značajne količine rijetkih zemnih metala, ali i drugih resursa poput npr. bakra za električne instalacije te čelika i betona za gradnju zgrada u kojima su smješteni AI serveri. Ekstrakcija i proizvodnja svih nužnih materijala imaju značajan okolišni i klimatski otisak.
Nvidijino enormno bogaćenje, dakle, ima svoju klimatsku i okolišnu cijenu. Međutim, iz ove kompanije redovito tvrde kako je razvoj AI tehnologije zapravo doprinos borbi protiv klimatskih promjena. Dugoročno će AI, ponavljaju šefovi Nvidije, rezultirati smanjenjem neto emisija.
U analizi klimatskog utjecaja Nvidijinog poslovanja istaknuto je više izjava Josha Parkera, šefa Nvidijinog odjela za održivost, koji redovito naglašava potencijal AI-ja za smanjenje emisija. Istu stvar je govorio i šef uprave Nvidije Jensen Huang, koji smatra da je AI “dio rješenja” za problem koji predstavljaju klimatske promjene.
Iako AI doista ima potencijal da dovede do redukcije emisija stakleničkih plinova (npr. kroz efikasnije upravljanje elektroenergetskim mrežama i ubrzavanje podizanja kapaciteta za priključivanje obnovljivih izvora energije), trenutačno nema uvjerljivih dokaza u prilog tvrdnji da je to praktički siguran ishod, kao što ponavljaju iz Nvidije.
Štoviše, trenutačno dostupni podaci pokazuju da AI povećava količinu emisija stakleničkih plinova. To se događa zbog ubrzane izgradnje AI infrastrukture, njenog napajanja fosilnim gorivima, kao i integracije AI alata u poslovanje fosilnih tvrtki.
“Tvrtke koje razvijaju AI moraju prestati lagati da spašavaju planet, dok ga zapravo spaljuju. To je opasan znak bezakonja Big Techa, koji očito smatra da ne mora odgovarati za kršenje prava našeg planeta i naših ljudi. Rješenje ove opasnosti je jednostavno: regulirati Big Tech“, poručuje Michael Khoo iz organizacije Friends of the Earth.
> > AI pomaže fosilnim tvrtkama da više buše i bolje zarađuju