Školske klupe na +40 °C: Klimatska dimenzija pobune mladih u Francuskoj
Mladi u Francuskoj prosvjeduju zbog loših uvjeta u obrazovnom sustavu. Među glavnim problemima koje ističu je nepripremljenost na klimatske promjene. Europske škole nisu prilagođene na ekstremne vrućine pa bivanje u učionicama postaje zdravstveni rizik. Iako su prosvjedi udarna tema svjetskih medija, više se pažnje posvećuje uličnom nasilju nego razlozima za pobunu.
Nezadovoljstvo francuskih srednjoškolaca, koji od kraja rujna blokiraju škole i prosvjeduju na ulicama, preraslo je u širi društveni pokret. Zahtjevima za boljim uvjetima obrazovanja i većim javnim ulaganjima pridružili su se studenti, nastavnici, sindikati i građani.
Sve je počelo 21. rujna blokadom srednje škole u predgrađu Pariza. Kojih tjedan dana kasnije, srednjoškolski sindikati pozvali su na nacionalne blokade. U listopadu se pridružio i studentski pokret, a blokade su se proširile na sveučilišta.
“Njihovi su zahtjevi opravdani i podržavamo ih. Štoviše, i sami posljednjih nekoliko godina upozoravamo na nedostatak sredstava”, poručili su nastavnički sindikati u zajedničkom priopćenju početkom listopada.
Sindikati su osudili postupanje policije prema mladim prosvjednicima i prosvjednicama, upozoravajući na sve veći broj ozlijeđenih.
“Iz dana u dan sve je više izvještaja o učenicima koji su ozlijeđeni, napadnuti i kojima se prijeti. To je neprihvatljivo.”
Razmjeri prosvjeda nastavili su rasti. Na prosvjedima 8. listopada okupilo se više od 70 tisuća ljudi. Devet dana kasnije, 17. listopada, na ulice diljem Francuske izašlo ih je između 550 tisuća, kako je procijenilo francusko Ministarstvo unutarnjih poslova, i 800 tisuća, kako su procijenili organizatori [1, 2].
Na masovnim prosvjedima zabilježeni su sukobi s policijom, požari i pljačke, tisuće uhićenja i ozbiljne ozljede maloljetnih prosvjednika.
“Previše mladi da čujete naš glas, dovoljno stari da bacite suzavac na nas”, pisalo je na jednom transparentu.
Naime, policija je na pojedinim okupljanjima koristila suzavac, gumene metke i šok-granate. Petnaestogodišnjak je početkom listopada ostao je bez šake u eksploziji policijske šok-granate, u drugom slučaju četrnaestogodišnjak je zadobio teške ozljede čeljusti [1, 2, 3].
“Pravo nasilje leži u palicama kojima se razbijaju dječje glave, granatama koje im se bacaju u usta, odsječenim rukama i iskopanim očima. To također uključuje 2300 uhićenja samo 17. listopada i više od 10 000 pritvora od početka prosvjeda. Čak i s ovim još uvijek privremenim brojem, brojke su već alarmantne. To su činjenice koje bi trebale biti u središtu javne rasprave”, objavio je ovaj tjedan francuski studentski sindikat UNEF (Union Nationale des Étudiants de France).
Učionica – zdravstveni rizik
Prenapučene učionice, nedostatak nastavničkog i drugog stručnog osoblja, dotrajale školske zgrade, neprimjereni uvjeti za nastavu, nedostatno financiranje javnog obrazovanja, nezadovoljstvo sustavom upisa na fakultete, samo su neki od razloga zbog kojih mladi u Francuskoj tjednima prosvjeduju.
Dio problema dodatno je ogolilo ljeto iza nas, obilježeno toplinskim valovima koji su zahvatili i Francusku. Ljeto 2026. godine bilo je najubojitije za Europljane do sada, odnosno najgore u povijesti mjerenja.
Ekstremne vrućine razotkrile su nepripremljenost francuskih škola na nove klimatske uvjete, a učenici su se našli pred vrlo opipljivim problemom: kako učiti u učionicama u kojima je 40 Celzijevih stupnjeva?
Prema pisanju Le Mondea, u anketi provedenoj među učenicima i učenicama upravo su školske zgrade i njihova prilagodba visokim temperaturama bile druga najčešće isticana skupina problema. Gotovo polovica ispitanih, njih 48,2 posto, navela je taj problem, dok je 15,7 posto posebno istaknulo pregrijane učionice, nedostatnu ventilaciju i potrebu za ventilatorima ili klima uređajima.
> > Najubojitije ljeto otkad je mjerenja: Hrvatska među najgorima po višku smrtnosti
Mladi su zabrinuti za budućnost
U četvrtak smo bili na konferenciji “Ecoality: od učionice do promjene”, koju je u Zagrebu organizirao Forum za slobodu odgoja. O tome kako škole mogu odgovoriti na klimatsku tjeskobu i nejednakosti koje klimatska kriza produbljuje te kako graditi ekološki pravednije društvo, razgovarali su stručnjaci i zaposleni u obrazovanju.
Iskoristili smo priliku da s dijelom sudionika razgovaramo o prosvjedima i potrebama mladih, obrazovnom sustavu i klimatskim promjenama.
Zahtjevi mladih su legitimni, a njihove potrebe svakodnevne i životne, smatra izvršni direktor Foruma za slobodu odgoja Mario Bajkuša. Referirajući se na prosvjede prosvjede za bolje uvjete obrazovanja koji su ovaj tjedan održani u Grčkoj, kaže da su prosvjedi u Francuskoj samo početak. Pitali smo ga vidi li sličnu perspektivu i u Hrvatskoj.
“Ako mladi budu zahtijevali neke stvari, odrasli moraju biti spremni slušati.”
Sara Strejček iz Foruma za slobodu odgoja kaže da se mladima često poručuje da na njima svijet ostaje, ali ih se rijetko pita u kakvom svijetu žele živjeti. Ističe da većina mladih osjeća neku razinu klimatske anksioznosti.
“Prosvjedi Generacije Z traju diljem svijeta zadnjih nekoliko godina. Mislim da je to iskaz nezadovoljstva koje mladi osjećaju. Ne samo nezadovoljstva, nego i zabrinutosti za vlastitu budućnost koja im je ovakva servirana.”
Mladen Domazet s Instituta za filozofiju i Instituta za političku ekologiju na konferenciji je govorio o obrazovanju u klimatskoj krizi. Pitali smo ga kako gleda na prosvjede mladih u Francuskoj.
“Njihovi zahtjevi su širi. Njihovi zahtjevi nisu samo oko izolacije ili instalacije klima uređaja u učionicama. Njihovi zahtjevi su da se zapravo društveno borimo protiv klimatskih promjena koje dovode do situacija u kojima se oni nalaze u učionicama. Oni znaju puno bolje od žalbe na sadašnje uvjete koje trpe. Puno bolje izražavaju i razumiju: mi imamo sustavni problem i moramo se sustavno s tim problemom pozabaviti.”
Je li obrazovanje u Hrvatskoj, zemlji u mediteranskoj regiji koja je označena kao “vruća točka” planeta, prilagođeno na život u sve toplijem svijetu, pitali smo Domazeta, koji je prije nekoliko godina sudjelovao u pripremi 6. Izviješća o klimatskim promjenama IPCC-ja, Međuvladinog tijela za klimatske promjene.
Hrvatska kao da ne razumije intenzitet kojim nas pogađaju klimatske promjene, kako utječu na proizvodnju hrane i stabilnost infrastrukture, kao i svih drugih ekonomskih djelatnosti kojima se bavimo, kaže Domazet.
“U obrazovnom sustavu ne govorimo dovoljno o tome. Nismo dovoljno orijentirani na prilagodbu i daljnje korake ublažavanja. Ne smijemo prestati s koracima ublažavanja, ne smijemo odustati. Moramo ponuditi mladima alate kako se s time nositi – ne samo informaciju o tome što se događa, nego i informaciju o tome što se može učiniti; kako se možemo organizirati da to nešto učinimo.”
Obrazovanje, zaključuje, ne bi trebalo paralizirati klimatsku akciju.
“Imamo znanja na globalnoj razini, imamo znanja u znanstvenoj zajednici o tome kako osnaživati i osposobljavati, a ne rastuživati i zastrašivati.”
Nastavak prosvjeda
Francuski studentski sindikat UNEF pozvao je ovu subotu na nove prosvjede. U nekoliko gradova vlasti su zabranile najavljena okupljanja, dok se u Parizu očekuju nove demonstracije.
“Od početka pokreta, srednjoškolci i studenti nisu dobili ništa osim prezira i policijskih palica kao odgovor na svoje zahtjeve. Pa ipak, imamo jasan popis zahtjeva, koji su široko podržali svi oni koji su bili na ulicama 17. listopada: 800 000 ljudi diljem Francuske i više od 1750 prosvjednih lokacija”, poručio je studentski sindikat.
Vlada Sébastiena Lecornua pokret mladih nastoji prikazati kao nešto čime manipulira radikalno lijeva stranka Nepokorena Francuska (La France Insoumise) i “njezini ultralijevi posrednici”. Čelnik te stranke, Jean-Luc Mélenchon, odbacio je optužbe na račun svoje stranke i optužio vladu da pokušava prebaciti odgovornost za nerede na ljevicu. Istodobno je kritizirao način na koji Lecornu upravlja krizom, u trenutku kada se vlada suočava s ozbiljnim proračunskim pritiscima.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron odbio je ponuđenu ostavku ministra unutarnjih poslova Laurenta Nuñeza, koji je preuzeo odgovornost za propuste u pripremi odgovora sigurnosnih snaga na nasilje tijekom prosvjeda.
Macron, koji ulazi u završnu fazu svog predsjedničkog mandata, najavio je razgovore s pobunjenim učenicima i studentima.
“Macron najavljuje da će se studentske i srednjoškolske organizacije sastati s premijerom. Još praznih riječi. Ne očekujemo daljnja obećanja o budućim sastancima ili konzultacijama: želimo konkretne obveze u vezi s deset hitnih mjera koje su predložili mladi”, odgovorili su iz studentskog sindikata.
Prosvjedi učenika i šire nezadovoljstvo zbog troškova života i stanja javnih usluga dodatno su pojačali pritisak na vladu Sébastiena Lecornua, koja istodobno pokušava osigurati parlamentarnu potporu proračunu za 2027. godinu. Prijedlog predviđa 43 milijarde eura ušteda i drugih mjera za smanjenje deficita, ali nailazi na otpor oporbe. Vlada se tako suočava s dvostrukim izazovom: obuzdati javni dug, a istodobno odgovoriti na zahtjeve za većim ulaganjima u javne usluge [1, 2].
Krizu nastoji iskoristiti i krajnje desno Nacionalno okupljanje (Rassemblement National, RN), predvođeno Marine Le Pen. Kritizirajući odgovor vlasti na nemire, stranka se nastoji pozicionirati kao zagovornica reda i sigurnosti uoči predsjedničkih izbora 2027. godine. Hoće li joj takva strategija donijeti veću potporu birača, znat ćemo na proljeće.