Najubojitije ljeto otkad je mjerenja: Hrvatska među najgorima po višku smrtnosti
Znanstvenici su istražili kako su ovogodišnje ljetne vrućine utjecale na smrtnost u Europi. Pokazalo se da je ljeto 2026. bilo najubojitije u povijesti mjerenja. Hrvatska bilježi jedan od najviših mortaliteta u Europi. Četvrta je po višku smrtnosti na milijun stanovnika.
Ljeto 2026. godine bilo je najubojitije za Europljane do sada, odnosno najgore u povijesti mjerenja. Hrvatska bilježi jedan od najviših mortaliteta: četvrta je po višku smrtnosti na milijun stanovnika.
Navode to istraživači u dvije nove recenzirane studije objavljene u časopisu Nature Health, u kojima je procijenjeno da je u samo 854 grada u Europi ovoga ljeta zahvaljujući vrućinama umrlo više od 50 tisuća ljudi.
Ovo nije prvi puta da se Hrvatska pokazuje kao vrlo neotporna na vrućine. Slična studija prije dvije godine objavljena u Lancetu utvrdila je da Hrvatska ima najveći višak smrtnosti od vrućine u zadnja dva desetljeća te da je Osijek koji je imao najviše smrti na 100 tisuća stanovnika u Europi.
Znanstvenici s fakulteta Imperial College London i London School of Hygiene & Tropical Medicine i ovaj su puta analizirali samo urbana područja koja čine oko 40 posto stanovništva u trideset obuhvaćenih zemalja.
Dvije trećine ovog viška smrtnosti, prema procjeni istraživača, ne bi se dogodile bez globalnog porasta temperature. Ovogodišnje ljeto je imalo znatno više ljudskih žrtava od procjena za 2003. i 2022. godinu, koje su do sada imala najtoplija i najteža ljeta u Europi. Ovogodišnjih više od 50 tisuća preminulih iznad očekivane smrtnosti premašuje procjene od oko 29.000 za 2022. godinu i 28.000 za 2003. godinu.
> > Mučno ljeto 2026.: Sve je to zbog klimatskih promjena
Izvor: Imperial College London i London School of Hygiene & Tropical Medicine
Kako navode, južna Europa je prošla najgore. Opasno visoke temperature potrajale su od sredine lipnja nadalje, što je dovelo do najviše stope viška smrtnosti uzrokovane vrućinama, od oko 380 dodatnih smrti na milijun stanovnika. Pojedine su zemlje zabilježile znatno više stope, pri čemu je najviša modelirana prosječna dobno-standardizirana stopa viška smrtnosti na milijun stanovnika zabilježena na Malti (716), u Italiji (561), Mađarskoj (537) i Hrvatskoj (461).
Hrvatski zavod za javno zdravstvo poručio nam je da u ovom trenutku ne mogu potvrditi procjene o višku smrtnosti povezanom s visokim temperaturama u Hrvatskoj tijekom ljeta 2026. godine niti ih usporediti s prethodnim godinama, jer još ne raspolažu konačnim podacima za ljeto 2026. godine. Obrada podataka o smrtnosti za 2026. godinu još je u tijeku, a trenutačno se obrađuju podaci za srpanj, kažu iz HZJZ-a.
U sjevernoj Europi samo se najekstremniji toplinski valovi povezuju s visokim stopama smrtnosti, a stope su niske u usporedbi s drugim regijama. U zapadnoj i istočnoj Europi visoka smrtnost također je uglavnom povezana s pojedinačnim toplinskim valovima, ali su temperature općenito više, što dovodi do viših stopa.
Uloga klimatskih promjena
Sezonu je obilježio niz ekstremnih toplinskih valova, osobito u zapadnoj Europi, s teškim posljedicama zabilježenim u javnom zdravstvu. Zapadna Europa doživjela je najvišu anomaliju topline, s temperaturama za cijelo ljeto oko 2,9 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991. – 2020. Pojedini dani premašivali su višegodišnji prosjek za čak 12 °C.
Kako su klimatske promjene uzrokovane fosilnim gorivima podizale temperature, rastao je i udio smrtnih slučajeva koje se može pripisati klimatskim promjenama. Početkom stoljeća procjenjivalo se da su klimatske promjene odgovorne za oko 40 % ljetnog viška smrtnosti, no u 2026. godini taj je udio porastao na oko dvije trećine smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Znanstvenici navode da su dodatne smrtne slučajeve uzrokovane klimatskim promjenama identificirali usporedbom temperatura koje su stvarno zabilježene u svakom gradskom području s onima koje bi se očekivale bez dodatka stakleničkih plinova.
Procjenjuje se da se gotovo trećina svih smrtnih slučajeva dogodila u razdoblju od 17. lipnja do 1. srpnja 2026., kada su prosječne dnevne temperature u cijeloj regiji bile više od 5 °C iznad prosjeka u odnosu na razdoblje 1991. – 2020.
I nisu u pitanju samo starije osobe. Iako smrtni slučajevi povezani s vrućinom obično pogađaju starije osobe, procjenjuje se da je oko 6.000 osoba mlađih od 65 godina umrlo u analiziranim gradskim područjima od posljedica vrućine tijekom ljeta 2026.
“Mislim da možemo s priličnom sigurnošću tvrditi da je ljeto 2026. vjerojatno bilo najgore u povijesti mjerenja po smrtnosti povezanoj s vrućinom diljem velikog dijela Europe. Ove su brojke oštar podsjetnik da naša toplija, ekstremnija ljeta imaju sve teži utjecaj na javno zdravlje. Iza ovih statistika stoje stvarni ljudi koji su izgubili živote i stvarne obitelji koje tuguju za njima. Ovo je još jedan podsjetnik i na imperativ provođenja ciljanih intervencija radi zaštite onih koji su najranjiviji na ove sve ekstremnije vrućine, kao i na sve veću potrebu za brzim napuštanjem fosilnih goriva kako bi se usporio tempo promjena i ograničilo buduće zagrijavanje”, kazala je Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena u Centru za ekološku politiku Imperial Collegea.
> > Rekordno toplo ljeto “izbušilo” glečere, isušilo rijeke, zagrijalo mora
Lipanj je bio posebno ekstreman
U mnogim se zemljama najekstremniji toplinski događaj dogodio u lipnju, piše u analizi. Relativno rano ljeto dovelo je do toga da je manje vjerojatno da su se ljudi aklimatizirali na ekstremne vrućine. Zabilježena je i iznimno visoka vlažnost zraka te neuobičajeno visoke noćne temperature. Sva tri navedena faktora mogu pridonijeti povećanoj smrtnosti.
Analiza ukazuje i na to da je 2026. bila ubojita jer je ljeto bilo neuobičajeno vruće čak i u trenutnim klimatskim uvjetima, pri čemu su mnoge europske zemlje doživjele višestruke toplinske valove tijekom cijele sezone.
Dr. Garyfallos Konstantinoudis, docent na Institutu Grantham Imperial Collegea, rekao je kako je povezanost između viših temperatura i povećanog broja smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom dobro utvrđena i statistički čvrsta.
Tako su tijekom ljeta istraživači procijenili da je više od 2.700 smrtnih slučajeva vjerojatno bilo rezultat toplinskih valova u svibnju i lipnju u Engleskoj i Walesu. Kasnija analiza zabilježenih smrtnih slučajeva britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) utvrdila je da ih je bilo oko 2.880.
> > Ekstremna vrućina i suša razaraju europsku poljoprivredu
Zdravstvene službe se moraju pripremiti za vruća ljeta
“Ovakvo modeliranje može pružiti ključne informacije za planiranje u javnom zdravstvu, a može se pokrenuti i na temelju prognostičkih podataka kako bi se zdravstvenim službama omogućilo da se pripreme za ekstremne događaje prije nego što nastupe”, navodi Konstantinoudis.
I izvanredni profesor anesteziologije te konzultant za intenzivnu njegu u bolničkom udruženju Imperial College Healthcare NHS Trust Andrew Hartle ističe da su ovi nalazi upozorenje za budućnost.
“U Ujedinjenom Kraljevstvu ljeto je povijesno najmirnije razdoblje za našu zdravstvenu službu. Međutim, ovo je ljeto zabilježilo potražnju i pritisak koji su bili nalik stvarno teškoj sezoni zimskih virusa. Pacijenti koji su se već nalazili u bolnicama također su se pregrijavali jer velik dio bolničkih zgrada u Ujedinjenom Kraljevstvu uglavnom nije izgrađen da izdrži ove temperature, a postoje i ozbiljni rizici za opremu zbog vrućine”, navodi Hartle.
Kaže i kako je poznato da se starije osobe, vrlo mala djeca ili oni s kroničnim bolestima suočavaju s najvećim opasnostima od izloženosti ekstremnim vrućinama.
“Ali temperature kojima sve češće svjedočimo predstavljaju prijetnju i zdravim ljudima. Moramo se pobrinuti da o tome informiramo javnost i uvodimo mjere za zaštitu ljudi tijekom najekstremnijih temperatura”, upozorava Hartle.
> > Hrvati zbog toplinskih valova više troše na struju i hranu
Priprema gradova
Doktor Pierre Masselot, docent, statističar i epidemiolog na London School of Hygiene & Tropical Medicine, istakao je kako je ovo ljeto bilo još jedan dramatičan podsjetnik da su klimatske promjene svačiji problem.
“Ne pate više samo vruće regije, jer su neki dijelovi zapadne i sjeverne Europe doživjeli ekstremne vrućine i povijesno visoko opterećenje po zdravlje. Pogođeno je cjelokupno stanovništvo, što pokazuje i značajan broj umrlih među mlađim dobnim skupinama”, navodi on.
Po njemu, sve je jasnije da su naši gradovi loše prilagođeni rastućim vrućinama te je ključno da poboljšamo naše napore prema prilagodbi.
“To znači hlađenje gradova kroz više zelenih površina i manje zagađenja, kao i pružanje zdravstvene skrbi za pogođeno stanovništvo”, zaključuje Masselot.