Ekstremna vrućina i suša razaraju europsku poljoprivredu
Ekstremno vruće ljeto u Europi je bilo praćeno intenzivnom sušom. Štete u poljoprivredi su ogromne. Hrvatska još zbraja nastalu štetu, ali prve brojke koje stižu iz drugih zemalja EU pokazuju velike gubitke u proizvodnji hrane.
Ljetna suša i toplinski valovi uzrokovali su smanjenje predviđene proizvodnje žitarica za 16,7 milijuna tona između lipnja i rujna ove godine – što je 8 milijuna tona više u odnosu na prethodnu prognozu iz srpnja, koja je već tada ovogodišnju sušu označila kao “izvanrednu”.
Po trenutačnim cijenama, ovaj neto gubitak žitarica vrijedio bi 3,2 milijarde eura, piše organizacija Energy and Climate Intelligence Unit (ECIU) u svojoj novoj analizi.
Koliko je suša ove godine uzela maha, svjedoči i činjenica da je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede odlučilo tisućama korisnika potpora priznati višu silu zbog izvanrednih klimatskih okolnosti. Proglašenje omogućuje zadržavanje prava na potpore, čak i ako poljoprivrednici nisu mogli ispuniti pojedine obveze.
Zbog suše i visokih temperatura dio županija proglasio je prirodnu nepogodu. Iako se viša sila i izvanredne okolnosti u pravilu utvrđuju za pojedinačne slučajeve, Ministarstvo će za 2026. godinu primijeniti horizontalno priznavanje više sile pa korisnici pogođeni sušom stoga neće morati podnositi pojedinačne zahtjeve za priznavanje više sile i izvanrednih okolnosti.
“Ako zbog suše niste mogli ispuniti te obveze, potporu ćete i dalje moći dobiti. Suša vam je uzela urod, nema smisla da uzme i potpore”, poručio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Prepolovljen prinos soje
Zajednički istraživački centar Europske komisije nedavno je procijenio da su prinosi soje niži za 15 posto, krumpira za 7, a šećerne repe za 11 posto, dok smanjenje rasta trave također pogađa stočne farme. Međutim, ovaj europski prosjek izuzetno varira; ovisno o količini padalina, situacija može biti dramatično različita između dva slavonska sela, pa čak i unutar jednog sela.
“Mi smo imali nešto više od 17 kubika soje po hektaru, a uobičajeno je 30 do 35 metara po hektaru, pri čemu se gornja granica odnosi na bolje sorte. A ljudi iz sela nam govore kako smo dobro prošli, jer su oni imali 12”, kaže nam Mato Debelić, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Prkovcima u Općini Ivankovo.
U njegovom su kraju uljana repica i suncokret ove godine prošli dobro, ali bilo je kultura koje su slabo podnosile sušu i vrućinu. Od suseljana saznajemo da su lubenice zbog vrućine odbacile plod, što je značajno smanjilo prinose, da je kukuruz imao makar 30 posto manje prinose, dok je u obližnjim Gundincima rezultat na nekim njivama bio i niži.
Djetelina, koja bi na zimu trebala hraniti domaće životinje, imala je samo prvi otkos koji je bio normalan, dok su druga dva bila, kako kažu, “strašna”. No, najviše su nastradali oni koji su sijali soju.
Hrvatska još uvijek zbraja štete
Kolike će odštete biti isplaćene zbog prirodne nepogode, još se ne zna. Za ljeto 2026. godine još uvijek ne postoje službeni podaci o ukupnom broju zaprimljenih pojedinačnih prijava u Registar šteta od prirodnih nepogoda na razini cijele države. Pojedine odluke o proglašenju suše za ljeto 2026. donošene su i tijekom rujna pa su rokovi za unose u sustav i zaključivanje zbirnih izvješća još uvijek u tijeku ili su tek završili.
“Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda propisani su rokovi za dostavu podataka o konačnoj procjeni šteta: rok za dostavu podataka od strane općinskih/gradskih povjerenstava za procjenu šteta od prirodnih nepogoda je 50 dana od datuma Odluke o proglašenju prirodne nepogode, odnosno, 60 dana od datuma Odluke o proglašenju prirodne nepogode je propisan rok za županijska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Uzimajući u obzir navedeno, izvješćujemo kako Ministarstvo financija ne raspolaže podacima vezanim za štete nastale od suše u 2026. godini, budući da zakonom propisani rokovi još nisu istekli, odnosno, postupak dostave podataka o konačnoj procjeni štete još nije okončan”, odgovorili su nam iz Sektora za koncesije i državne potpore Ministarstva financija.
Suša se u Hrvatskoj minulih godina pokazala kao najskuplja prirodna nepogoda uz razorne potrese koji su Hrvatsku pogodili 2020. godine. Prijavljene štete od suše u zadnjih šest godina premašile su milijardu i sto milijuna eura:
2020.: 8.957.829,83 kn, odnosno 1,194,377 EUR
2021.: 881.344.876,28 kn, odnosno 117,512,650 EUR
2022.: 3.258.193.871,28 kn, odnosno 434,425,849 EUR
2023.: 172.580,01 EUR
2024.: 228.652.442,49 EUR
2025.: 330.391.049,69 EUR
Najveće štete od suše bilježe Slavonija i Baranja, odnosno dvije najistočnije županije, Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska.
Ogromni gubici
Ranije spomenuta analiza ECIU-a o štetama na poljoprivrednim usjevima u Europi temelji se na najnovijoj rujanskoj prognozi organizacije COCERAL, strukovnog tijela koje predstavlja sektore žitarica, uljarica, riže i maslinovog ulja. Njome nije obuhvaćena Hrvatska, ali jest Zapadna Europa iza koje je najtoplije zabilježeno ljeto u povijesti mjerenja.
Prema podacima ECIU-a Francuska bila najteže pogođena zemlja, s gubitkom od 5,8 milijuna tona (1,47 milijardi eura). Slijede je Mađarska (3,1 milijun tona / 723 milijuna eura), Ujedinjeno Kraljevstvo (3 milijuna tona / 527 milijuna eura), Njemačka (2,5 milijuna tona / 398 milijuna eura) i Španjolska (1,2 milijuna tona / 220 milijuna eura). Zabilježeni su slučajevi da zbog podbačaja usjeva žetva uopće nije obavljena.
Francuski ratar Sébastien Neveux, koji obrađuje 300 hektara u regiji Bourgogne-Franche-Comté, izjavio je kako su ove godine pogođeni svi njegovi usjevi. Ozimi usjevi, koji su bili najmanje pogođeni bilježe pad prinosa od 25 posto.
“Ali za jarne i ljetne usjeve ovo je naprosto katastrofa. Suncokret je, primjerice, dao 0,7 tona po hektaru umjesto uobičajenih 1,5 do 2, što predstavlja gubitak od 60 posto. S toplinskim valovima koji počinju već u svibnju, više ne nalazim rješenje. Posebno stoga što se ovi klimatski utjecaji isprepliću s geopolitičkim krizama koje naše troškove tjeraju u nebesa. Uz ove ponavljajuće krize, tržišne cijene su daleko od toga da pokriju naše troškove proizvodnje”, kazao je.
Hoćemo li se moći prehraniti i po kojim cijenama?
Europske cijene dizela i gnojiva skočile su nakon rata u Iranu i povećale troškove poljoprivrednika, prvenstveno zbog naglog porasta cijena umjetnih gnojiva. Kada se tome pribroje i klimatski uvjeti, budućnost opskrbe hranom ne izgleda nimalo svijetlo. World Weather Attribution (WWA), podsjetimo, naveo je da bi lipanjski toplinski val bio “gotovo nemoguć” prije pedeset godina bez klimatskih promjena.
“Ekstremne vrućine i suša ovog ljeta bile su bez presedana, koštajući Europu proizvodnje koja je jednaka ukupnoj proizvodnji žitarica Italije, Belgije i Nizozemske zajedno. U vrijeme geopolitičke nesigurnosti, klimatske promjene smanjuju proizvodni kapacitet i sigurnost hrane našeg kontinenta u trenutku kada si to najmanje možemo priuštiti”, izjavio je Tom Lancaster, poljoprivredni analitičar u ECIU-u.
Organizacija napominje da se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Ovakvi klimatski gubici samo su nagovještaj onoga što dolazi ako ne budemo brže djelovali na smanjenju emisija stakleničkih plinova na neto nulu kako bismo vratili našu klimu u ravnotežu.
Kako bismo kratkoročno zaštitili našu sigurnost hrane, preporučuju da vlade i gospodarstvo ulažu u zdravlje tla i druge regenerativne poljoprivredne mjere kako bi se povećala otpornost europskih farmi suočenih s ovim klimatskim utjecajima.