Rekordno toplo ljeto “izbušilo” glečere, isušilo rijeke, zagrijalo mora
Znanstvenici su počeli zbrajati posljedice rekordno vrućeg ljeta 2026. godine. “Zdravstveni bilten” planeta je alarmantan: rijeke presušuju, ledenjaci nestaju, oceani apsorbiraju nevjerojatne količine topline.
Copernicus je potvrdio ono što su stanovnici Europe ljetos osjetili na vlastitoj koži: dugotrajna i iznimna vrućina diljem Europe dovela je do trećeg najtoplijeg ljeta na kontinentu u povijesti mjerenja, a u zapadnoj Europi do najtoplijeg dosad zabilježenog ljeta.
Mjerni uređaji diljem kontinenta pokazali su da je ljeto dramatično smanjilo vodostaje rijeka, površinu i debljinu glečera te da su mora i oceani apsorbirali su rekordne količine energije.
Najnoviji rezultati Službe za klimatske promjene programa Copernicus (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), te Službe za upravljanje kriznim situacijama programa Copernicus (CEMS) pokazuju da su ljeto u Europi obilježili ekstremni toplinski valovi i suhi uvjeti.
Do kraja ljeta rekordnih 52 posto kontinenta bilo je izloženo “vrlo jakom” toplinskom opterećenju, što odgovara osjetnoj temperaturi od 38 °C ili višoj.
Promatrano kao prosjek za zapadnu Europu, do kraja sezone zabilježen je rekordan 41 dan s “jakim” toplinskim opterećenjem, pet dana više nego 2003. U istoj je regiji i broj dana s vrlo jakim toplinskim opterećenjem dosegnuo rekordnih 13.
Toplinsko opterećenje je, podsjetimo, pokazatelj utjecaja različitih toplinskih uvjeta na ljudsko tijelo, zbog čega su ljudi izloženi ozbiljnim zdravstvenim rizicima, uključujući toplinski udar.
Složeni klimatski ekstremi
Ljetni su uvjeti u dijelove kontinenta stigli neuobičajeno rano. Prvi veliki toplinski val zahvatio je velika područja zapadne Europe krajem svibnja, a iznimno topli uvjeti potrajali su tijekom cijelog ljeta. Zapadna Europa zabilježila je najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, s prosječnom temperaturom od 21,7 °C, što je 2,5 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991. – 2020. i više od prethodnog rekorda postavljenog 2003.
Iznimno topli uvjeti trajali su i izvan glavnih ljetnih mjeseci, a rekordne dnevne temperature zabilježene su i u svibnju i rujnu.
Izvanredni su bili i dugotrajnost vrućine te područje koje je zahvatila: tijekom 2026. zabilježeno je 17 dana u kojima su temperature na najmanje 60 posto područja zapadne Europe prelazile 30 °C, u usporedbi s jedanaest dana 2003. i sedam dana 2025.
“Europa je 2026. doživjela ljeto obilježeno složenim klimatskim ekstremima. Rekordno toplinsko opterećenje, rašireni suhi uvjeti, iznimno niski protoci rijeka i neuobičajeno topla mora istodobno su zahvatili velika područja kontinenta. Posljedice su sezale daleko izvan temperaturnih rekorda te utjecale na dostupnost vode, energetske sustave, promet, ekosustave i zdravlje ljudi. Kako se klima nastavlja zagrijavati, događaji poput ovih naglašavaju važnost jačanja otpornosti na sve povezanije klimatske rizike”, izjavila je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u ECMWF-u.
> > Mučno ljeto 2026.: Sve je to zbog klimatskih promjena
Rijeke presušile i ugrozile navodnjavanje, reaktore, hidroelektrane, vodoopskrbu
Rijeke diljem Europe također su imale najniže ljetne protoke u više od trideset godina, odnosno otkako se 1992. vode evidencije Europskog sustava za upozoravanje na poplave (EFAS). Rekordno niski ili gotovo rekordno niski protoci zabilježeni su istodobno na mnogim velikim europskim rijekama, uključujući Rajnu, Dunav, Po, Loireu, Rhône i Seinu, tijekom srpnja i kolovoza.
To je prouzročilo ozbiljne poremećaje u više gospodarskih djelatnosti, među ostalim u prijevozu tereta, što je utjecalo na opskrbne lance te povećalo pritisak na navodnjavanje, hlađenje nuklearnih reaktora, proizvodnju hidroelektrične energije i dostupnost slatke vode, ističući usku povezanost klimatskih promjena i energetske sigurnosti.
Ocean upija energiju jedanaest nuklearnih bombi svake sekunde
I u europskim morima zabilježene rekordne i gotovo rekordne temperature površine mora. Tijekom cijelog ljeta 2026. rekordne ili gotovo rekordne temperature površine mora zabilježene su duž većeg dijela atlantske obale te u zapadnom i središnjem Sredozemlju.
Visoke temperature površine mora pratili su jaki do iznimni morski toplinski valovi, koji se definiraju kao dugotrajna razdoblja neuobičajeno visokih temperatura mora.
Morski toplinski valovi mogu pojačati vrućinu u susjednim obalnim područjima jer ograničavaju noćno hlađenje i povećavaju vlažnost zraka, čime se pogoršava toplinsko opterećenje.
> > Kako nam ocean može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena
Odvojeni izvještaj koji je objavila europska međudržavna organizacija za oceane, Mercator Ocean International, pokazuje da su svjetski oceani u protekloj godini apsorbirali rekordnu količinu topline, jednaku 40 puta većoj vrijednosti od godišnje globalne potrošnje energije.
Konkretnije, upili su rekordna 23 zetadžula topline, što bi po Pierreu Bahurelu, glavnom direktoru organizacije MOI, moglo imati dugoročne posljedice.
“Ocean se mijenja pred našim očima… Zagrijavanje, rast razine mora i degradacija ekosustava međusobno su povezani znakovi značajnih i dugoročnih promjena”, izjavio je povodom izvješća, koje je dokumentiralo i opsežnu štetu za morski život uzrokovanu toplinom.
Jedan džul je količina energije potrebna za proizvodnju jednog vata snage u jednoj sekundi, što je ekvivalentno radu potrebnome da se jabuka podigne s poda i stavi na stol. Zetadžul je milijarda bilijuna džula, brojka sa 21 nulom.
Ta količina energije ekvivalentna je 11 eksplozija nuklearne bombe bačene na Hirošimu svake sekunde, odnosno energiji potrebnoj za kompletno isparavanje 3,4 milijarde olimpijskih bazena.
Od ovih podataka gori je samo trend: 2020. godine količina topline dodane oceanima bila je ekvivalentna energiji otprilike pet bombi iz Hirošime u jednoj sekundi, a do 2022. godine ta se količina povećala na sedam takvih bombi u jednoj sekundi.
> > More u lipnju nikad nije bilo ovako vruće
Opasnost za morski svijet
Između siječnja 2023. i rujna 2025., 84% svjetskih koraljnih grebena iskusilo je toplinski stres razine izbjeljivanja. Tijekom proteklih 30 godina, gotovo 5% oceana zabilježilo je trajnu promjenu u obrascima rasta fitoplanktona, sitnih organizama koji čine temelj hranidbenih mreža i reguliraju tokove ugljika. Na Antarktiku su četiri kolonije carskih pingvina doživjele potpuni neuspjeh u razmnožavanju 2022. godine tijekom razdoblja s rekordno niskom količinom morskog leda.
Ubrizgavanje toplinske energije događa se usred porasta razine mora i trajnog zakiseljavanja. Prema desetom izdanju Copernicusovog izvješća o stanju oceana, razine mora rasle su za oko 3,8 mm godišnje od 1999. godine, da bi se rast ubrzao na 4,2 mm godišnje između 2012. i 2025. godine.
Utvrđeno je da je globalni ocean u posljednjih 40 godina postao 17% kiseliji. Oceani su apsorbirali oko jednu trećinu ugljičnog dioksida koji je čovječanstvo ispustilo i oko 90% viška topline koju je zagađenje stakleničkim plinovima zarobilo u Zemljinom sustavu.
Štetne razine ozona
Ovi su nalazi objavljeni uz odvojeno istraživanje agencije Copernicus koje je pokazalo da je ovogodišnji koktel ekstremnih vrućina i prljavog zraka izložio više od jedne trećine čovječanstva opasnim razinama prizemnog ozonskog zagađenja.
Taj fenomen, poznat kao “ozonsko-klimatska kazna”, posljedica je kemijskih promjena koje se događaju kada su određeni zagađivači izloženi toplini i sunčevoj svjetlosti. U prvih osam mjeseci 2026. godine samo je 5% svjetske populacije bilo izloženo “dobrim“ razinama ozona koje su u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Ekstremno lošim razinama izloženo je čak 40 posto svjetske populacije.
Švicarski glečeri izbušeni poput švicarskog sira
Ovo ljeto bilo je pogubno i za ledenjake, što je bilo kristalno jasno nakon katastrofalnog kolapsa ledenjaka u Nepalu. Švicarski ledenjaci smanjili su se za 5,5 posto u prvih osam mjeseci 2026. godine.
Izvješće nastalo u suradnji Švicarske mreže za praćenje ledenjaka i Švicarske komisije za promatranje kriosfere pokazalo je da je prosječna debljina pojedinačnih ledenjaka tijekom 2026. pala između 2,5 i 4 metra.
Glaciolog Matthias Huss, koji potpisuje ovo izvješće, navodi kako se sve češće primjećuje da se ledenjaci urušavaju iznutra. To je posljedica unutarnjih potoka ispod leda koji buše špilje, umjesto da se samo povlače uslijed površinske topline.
“U središtu leda imate goleme rupe poput sira čiji se svodovi urušavaju”, rekao je Huss. “To su procesi koji trgaju ledenjake i čine da se još brže povlače.”
> > Klimatske promjene u planinama stvaraju nezapamćeno opasne uvjete
Švicarska je, naime, u samo pet godina izgubila gotovo petinu svoga leda, a njeni veliki bijeli ledenjaci danas izgledaju kao mjesečeve kamene pustinje, kažu znanstvenici.
Smanjenje volumena leda ove godine tek neznatno zaostaje za rekordom postavljenim 2022. godine te ukupni gubitak leda od 2021. doseže 19,4 posto. Analiza koju je objavio MeteoSwiss pokazala je da je ljetno polugodište od travnja do rujna bilo najtoplije i najsuše od početka mjerenja 1864. godine.
U tom je razdoblju čovječanstvo ispunilo atmosferu s 1,8 bilijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida te zagrijalo planet za oko 1,4°C.