SDP i Možemo: Država treba graditi javnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom

Ako SDP i Možemo na izborima osvoje vlast, odgovornost za sustav gospodarenja otpadom preuzet će država. Predstavili su ambiciozan plan, baziran na smanjenju količine nastalog otpada te razvoju sustava javne infrastrukture.

Plan je izgraditi šest regionalnih optičkih sortirnica, 25 do 30 kompostana, 6 do 8 bioplinskih postrojenja te dvije do tri spalionice. Spalionice će se graditi na mjestima gdje se mogu priključiti na vrelovodnu mrežu te isporučivati kućanstvima i poduzećima toplinsku energiju. Predviđene su spalionice u Zagrebu i Osijeku, a potencijalno i u Rijeci.

U svakoj županiji namjeravaju uspostaviti centre za ponovnu uporabu. Paralelno će se zatvarati postojeća odlagališta, s tim da SDP i Možemo najprije namjeravaju zatvarati odlagališta koja se nalaze na krškom terenu, čime se ugrožavaju podzemne vode.

Odakle novac?

U pitanju su ogromne investicije, ali SDP i Možemo tvrde da potreban novac već postoji. Predstavljajući javnosti svoj program, istaknuli su da je na računu Fonda za zaštitu okoliša oročeno oko 600 milijuna eura, koji se mogu usmjeriti prema gradnji nužne infrastrukture. Dodatni novac moći će se povući i iz europskih fondova.

Odgovornost za gradnju infrastrukture nužne za gospodarenje otpadom više neće biti na jedinicama lokalne samouprave, već će se gradnjom javne infrastrukture baviti središnja država. Time će se značajno smanjiti prostor za poslovanje privatnih tvrtki za gospodarenje otpadom, što bi trebalo donijeti i značajne koristi iz perspektive zaštite okoliša. Biznis s otpadom, naime, dokazano privlači kontroverzne poduzetnike koji ostvarivanje profita prioritiziraju iznad zdrave životne sredine.

Plan uključuje i mjere za smanjivanje količine nastalog otpada. Proizvođači koji koriste nereciklabilnu ili prekomjernu ambalažu će plaćati višestruko veće naknade za stavljanje takvih proizvoda na tržište. Kao uzor SDP i Možemo ističu talijanski sustav CONAI, u kojem proizvođač za plastičnu ambalažu koju je najteže zbrinuti plaća 18 puta veću naknadu nego za ambalažu koju je moguće jednostavno reciklirati. Ako ova mjera ne urodi željenim rezultatom, donijet će se i posebni porez na nereciklabilnu jednokratnu ambalažu.

> > “Otpad o društvu govori puno više no što mislimo”

Hijerarhija gospodarenja otpadom

Plan koji su predstavili SDP i Možemo prati europsku hijerarhiju gospodarenja otpadom. Primat se daje mjerama za smanjenu količine nastalog otpada i njegovu ponovnu uporabu, zatim slijede recikliranje i druge vrste oporabe te na kraju odlaganje.

U centrima za ponovnu uporabu prvenstveno će se obrađivati glomazni otpad, koji sada uglavnom završava na odlagalištima. Uzor za ovu mrežu centara pronađen je u flamanskom De Kringwinkelu, koji kroz 144 trgovine na tržište plasira proizvode dobivene ponovnom uporabom otpada te zapošljava sedam tisuća ljudi, od kojih čak 83 posto spada u skupinu teže zapošljivih. Plan je takve centre najprije otvoriti u četiri velika grada, a zatim u svim županijama.

Najveći udio među otpadom koji Hrvati proizvode čini biootpad, koji trenutačno često završava na odlagalištu zajedno s komunalnim otpadom. Prema planu SDP-a i Možemo, biootpad će se kompostirati te će se od njega u bioplinskim postrojenjima dobivati biometan, koji će se na licu mjesta koristiti za proizvodnju električne energije.

Optičke sortirnice trebale bi osigurati adekvatno odvajanje otpada koji se može reciklirati od onog koji se ne može reciklirati. To se prvenstveno odnosi na nereciklabilnu plastiku. Optička je sortirnica, naime, automatizirano postrojenje u kojem se otpad snima visokorezolucijskim kamerama i skenira posebnim senzorima kako bi se razvrstao po sastavu, pri čemu se sve češće koristi i tzv. AI tehnologija.

Otpad koji se ne može drugačije oporabiti ići će na energetsku oporabu, tj. završavat će u spalionicama. Spaljivat će se prvenstveno nereciklabilna plastika, nakon čega će na specijaliziranim odlagalištima završavati preostali pepeo.

Uspostavljanje opisanog sustava trebalo bi konačno riješiti i probleme koje su stvorili novoizgrađeni Centri za gospodarenje otpadom. Ti su centri de facto tek malo sofisticiranija odlagališta pa građani učestalo prosvjeduju zbog smrada koji se širi njihovom okolicom.

> > Može li se izbjeći spaljivanje otpada?

Poticanje recikliranja

SDP i Možemo namjeravaju povećati i udio odvojeno prikupljenog otpada, pri čemu se ključna mjera odnosi na poslovanje Fonda za zaštitu okoliša. Gradovi i općine, prema njihovom planu, dobivat će naknadu u visini stvarnog troška po toni odvojeno prikupljenog otpada, umanjenu ako je otpad nečist. To će se financirati primarno iz naknada koje će se ubirati od proizvođača.

Također, plan je da će država ugovarati preuzimanje svih vrsta materijala iz javnih sortirnica, pri čemu će se staklo prodavati domaćoj industriji putem dugoročnih ugovora, a papir, metal i plastika prodavat će se na javnim natječajima ili dražbama.

Uvest će se i obveza korištenja recikliranog materijala u javnim radovima, npr. u gradnji cesta ili zgrada za priuštivo stanovanje. SDP i Možemo ističu primjer Italije, gdje u nasipima i podlogama za ceste udio recikliranog materijala mora biti najmanje 70 posto. Korištenje recikliranog materijala će se, među ostalim, poticati povećanim naknadama za vađenje kamena, pijeska i šljunka. Na sličan će se način poticati korištenje recikliranog papira, kojem će se davati prioritet u javnoj nabavi, uključujući proizvodnju udžbenika.

> > U čemu je zapravo hrvatski problem s otpadom? I kako ga možemo riješiti?

Uvoz učiniti neisplativim

Također, SDP i Možemo ističu kako njihov plan podrazumijeva i značajno smanjenje uvoza otpada, kad ga već zbog EU propisa nije moguće potpuno zabraniti.

Najavili su set mjera koje će uvoz otpada učiniti kompliciranijim i skupljim, tj. tržišno neisplativim. Dozvole za uvoz otpada centralizirat će se u resornom ministarstvu, a pojačat će se i nadzor.

Planira se zapošljavanje dodatnih inspektora, uspostavljanje posebnog odjela policije za ekološki kriminal te korištenje satelitskih snimki i dronova, odnosno sustava koji se već koristi za otkrivanje nezakonite gradnje. Na “otpadnu mafiju”, poručuju SDP i Možemo, više se neće slati komunalni redari s olovkama i blokićima, već policija, USKOK i DORH.

> > Mafija koristi Hrvatsku kao smetlište, a državne institucije to ignoriraju