Dezinformacije o klimi ugrožavaju javno zdravlje

Klimatska kriza već pridonosi porastu bolesti i prerane smrtnosti, nesigurnosti u opskrbi hranom i vodom, prisilnom raseljavanju stanovništva te sve većem opterećenju zdravstvenih sustava diljem svijeta.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da bi klimatske promjene između 2030. i 2050. godine mogle uzrokovati približno 250 000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje, i to samo zbog toplinskog stresa, malarije, proljeva i pothranjenosti. U isto vrijeme, sve je više netočnih i obmanjujućih tvrdnji te dezinformacijskih narativa o klimatskoj krizi.

Novo izvješće radne skupine predstavnika civilnog društva Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za klimu i zdravlje, pod nazivom “Zaštita zdravlja u doba klimatskih dezinformacija”, poziva 194 države članice WHO-a da klimatske promjene proglase globalnom zdravstvenom krizom, a informacijski integritet uvrste u sam vrh zdravstvenih i klimatskih politika.

“Dezinformacije o klimi moraju se prepoznati kao izravna prijetnja javnom zdravlju. One nanose izravnu štetu jer zbunjuju ljude tijekom toplinskih valova, poplava, šumskih požara i epidemija. Uzrokuju sistemsku štetu odgađanjem politika za napuštanje fosilnih goriva, mjera za čisti zrak, prilagodbe i ulaganja u klimatski otporne zdravstvene sustave. Nanose i širu društvenu štetu narušavanjem povjerenja u znanost, zdravstvene institucije i druge javne institucije. Posljedice klimatskih dezinformacija sežu i izvan klimatskih tema. Informacijsko okruženje koje normalizira napade na znanost i javne institucije može istovremeno potkopati i povjerenje u cjepiva, krizne smjernice te druge ključne javnozdravstvene mjere.”

Zdravije informacijsko okruženje nije komunikacijski luksuz, objašnjavaju autori izvješća, već jedan od glavnih stupova infrastrukture javnog zdravstva.

“Zaštita ljudi od klimatske krize podrazumijeva pristup vjerodostojnim informacijama, povjerenje u dokaze, informirano donošenje odluka te podršku politikama koje štite zdravlje. Stoga različiti oblici klimatske akcije i informacijski integritet idu ruku pod ruku.”

Informacijski integritet pritom podrazumijeva sustav u kojem su svima dostupne pouzdane i točne informacije, što omogućuje informirano sudjelovanje u javnom životu, donošenje utemeljenih odluka i ostvarivanje svojih prava.

Riječ je o prvom izvješću u kojem se zdravstvena zajednica sustavno bavi pitanjem kako klimatske dezinformacije, izravno i neizravno, štete ljudskom zdravlju diljem svijeta – od narušavanja povjerenja u upozorenja tijekom kriznih situacija i javnozdravstvene preporuke do odgađanja politika za smanjenje onečišćenja zraka, razvoj čiste energije i napuštanje fosilnih goriva.

> > Najubojitije ljeto otkad je mjerenja: Hrvatska među najgorima po višku smrtnosti

O klimatskim dezinformacijama i proizvodnji sumnje

Kako smo objasnili u radu “Proizvodnja sumnje i hajka na znanost: Analiza dezinformacija o klimatskoj krizi u Hrvatskoj” iz 2024. godine, kada govorimo o klimatskim dezinformacijama, služimo se definicijom globalne koalicije Climate Action Against Disinformation (CAAD).

Prema toj definiciji, klimatske misinformacije i dezinformacije obuhvaćaju obmanjujuće sadržaje koji potkopavaju razumijevanje postojanja i/ili utjecaja klimatskih promjena, nedvosmislenog ljudskog utjecaja na klimu te potrebe za hitnim djelovanjem u skladu sa znanstvenim konsenzusom Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i ciljevima Pariškog sporazuma.

Neke od taktika su pogrešno predstavljanje znanstvenih podataka s ciljem narušavanja povjerenje u klimatsku znanost, institucije, stručnjake i rješenja, kao i lažno prikazivanje pojedinih aktivnosti kao doprinosa klimatskih ciljeva, iako zapravo pridonose klimatskim promjenama ili su u suprotnosti sa znanstvenim konsenzusom o ublažavanju ili prilagodbi klimatskim promjenama. Potonji oblik poznat je kao greenwashing.

Klimatske dezinformacije često se povezuju s poricanjem klimatskih promjena, odnosno tvrdnjama da nisu stvarne ili da ih nije uzrokovao čovjek, no to je samo jedna od varijanti dezinformacija o klimi. Postoje i narativi koji ne poriču nužno postojanje klimatskih promjena, nego pogrešno prikazuju ili osporavaju mjere za njihovo ublažavanje i prilagodbu posljedicama ili dovode u pitanje vjerodostojnost klimatskih znanstvenika i znanstvenica. Klima tako postaje tema koja dodatno polarizira ionako podijeljeno globalno društvo.

> > Kako je klima postala bojišnica u “kulturnim ratovima”

Klimatske informacije mogu se klasificirati u pet osnovnih dezinformacijskih narativa: klimatske promjene ne postoje, ljudsko djelovanje nije njihov uzrok, utjecaj klimatskih promjena na život na Zemlji nije štetan, javne politike za njihovo suzbijanje nisu potrebne te klimatska znanost nije pouzdana.

Prva tri smatraju se starijim dezinformacijskim narativima, dok su se posljednja dva intenzivirala zadnjih godina – zbog sve češćih i intenzivnijih vremenskih ekstrema, klimatske promjene sve je teže negirati. Riječ je o narativima koji prihvaćaju postojanje klimatskih promjena, ali opravdavaju nedjelovanje ili neadekvatne napore u njihovu suzbijanju. Taj se fenomen naziva i diskursom odgode.

Naime, fosilna industrija barem od sedamdesetih godina prošlog stoljeća zna da spaljivanje fosilnih goriva dovodi do globalnog zagrijavanja. Da bi nastavili zarađivati od trgovine fosilnim energentima i uvjerili potrošače da su njihovi proizvodi sigurni, falsificirali su znanost i korumpirali znanstvenike, orkestrirali dezinformacijsko-propagandne kampanje i hajku na nepotkupljive znanstvenike i znanstvenice.

Fosilna industrija najprije je uvjeravala javnost da klimatske promjene ne postoje, a zatim da nema dokaza da ljudska aktivnost potiče globalno zagrijavanje. Kada više nisu mogli negirati očigledno, promijenili su priču – sada tvrde da fosilna goriva nemaju alternativu pa su za zagađenje zapravo odgovorni potrošači, odnosno svi mi, kao i da javne politike za suzbijanje klimatskih promjena nisu nužne ni hitne. Ove taktike fosilne industrije detaljno smo analizirali u tematu Povijest negiranja klimatske krize.

“Dezinformacije o klimi nisu samo puke glasine ili netočne tvrdnje; u središtu problema su odnosi moći, financijski motivi i preuzimanje odgovornosti. Svjetska zdravstvena organizacija, njezine države članice, zdravstvene institucije i čitava zdravstvena zajednica moraju učiniti korak više od samog plasiranja ‘boljih’ informacija i poruka – moraju uspostaviti čvrste mehanizme zaštite od sukoba interesa kako bi se suprotstavili greenwashingu industrije fosilnih goriva, kao i onima koji klimatske dezinformacije koriste kao oružje hibridnog ratovanja”, upozorava Jeni Miller, izvršna direktorica Globalnog saveza za klimu i zdravlje (Global Climate and Health Alliance, GCHA) i dopredsjednica radne skupine WHO-a za klimu i zdravlje.

> > Povijest negiranja klimatske krize

Kako dezinformacije ugrožavaju javno zdravlje?

Izvješće donosi i nekoliko studija slučajeva koje pokazuju kako dezinformacije mogu utjecati na zdravlje i javne politike. Među njima su širenje netočnih informacija o šumskim požarima na Havajima i u Kanadi, protivljenje uvođenju londonske zone ultraniskih emisija, kao i dezinformacije tijekom poplava u Južnom Sudanu. Posebna pozornost posvećena je i napadima na klimatske znanstvenike, novinare i aktiviste te narativima o gospodarskom razvoju koji mogu marginalizirati autohtone zajednice u Indoneziji.

Slučaj londonske zone ultraniskih emisija posebno je zanimljiv iz perspektive javnog zdravstva. Mjere kojima se ograničava promet vozila koja najviše onečišćuju zrak često se predstavljaju isključivo kao financijsko opterećenje za građane ili napad na njihovu slobodu kretanja. Pritom se u javnoj raspravi može izgubiti iz vida njihova osnovna svrha – smanjivanje onečišćenja zraka i zaštita zdravlja stanovništva.

Autori izvješća upozoravaju da takvi narativi mogu oslabiti podršku zdravstveno opravdanim politikama, osobito ako se pritom zanemaruju stvarne socijalne i ekonomske poteškoće građana. Stoga naglašavaju da učinkovita komunikacija o klimatskim mjerama mora uzeti u obzir i legitimnu zabrinutost ljudi zbog troškova života, zaposlenja, prijevoza i dostupnosti energije.

“Dezinformacije o klimi nisu samo izazov za klimatske znanstvenike ili komunikacijske timove. Riječ je o prijetnji javnom zdravlju koja narušava povjerenje, povećava izloženost rizicima koje je moguće izbjeći te koči napredak prema budućnosti pokretanoj čistom, jeftinom i obnovljivom energijom – što bi donijelo goleme zdravstvene koristi. Zdravstvena zajednica ima dužnost odgovoriti na taj izazov”, izjavio je Diarmid Campbell-Lendrum, voditelj Odjela za klimatske promjene, energiju i kvalitetu zraka pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Kako se boriti protiv klimatskih dezinformacija?

Među preporukama radne skupine posebno se ističe potreba za sustavnim praćenjem dezinformacijskih narativa, razvojem protokola za brzo reagiranje tijekom kriznih situacija te jačanjem kapaciteta zdravstvenih djelatnika za komunikaciju o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama.

Zdravstvene institucije trebale bi, smatraju autori, unaprijed pripremiti stručne osobe koje će javnosti pružati provjerene informacije, razviti materijale za odgovaranje na najčešće mitove i uspostaviti suradnju s novinarima i organizacijama za provjeru činjenica. Takvi mehanizmi posebno su važni tijekom toplinskih valova, poplava, oluja, požara i epidemija, kada brzina širenja informacija može biti presudna za zaštitu zdravlja.

Jedan od pristupa koji izvješće posebno izdvaja jest prebunking, odnosno preventivno upozoravanje na dezinformacije. Za razliku od naknadnog razotkrivanja i opovrgavanja netočnih tvrdnji (debunking), taj pristup nastoji unaprijed pripremiti ljude da prepoznaju manipulativne komunikacijske tehnike. To uključuje, primjerice, selektivno prikazivanje podataka, lažno predstavljanje stručnjaka, teorije zavjere, stvaranje lažne ravnoteže između znanstveno utemeljenih i neutemeljenih tvrdnji te napade na vjerodostojnost znanstvenika.

Izvješće predlaže korištenje komunikacijske taktike zvane “sendvič istine” (truth sandwich): najprije se iznosi točna informacija, zatim se kratko objašnjava obmanjujuću tvrdnju ili tehniku kojom se ona širi, a na koncu ponovno naglašavaju činjenice i konkretne preporuke za postupanje.

Važnu ulogu u tome trebali bi imati zdravstveni djelatnici, koji klimatske promjene ne promatraju samo kao okolišni problem, nego svakodnevno svjedoče njihovim posljedicama na ljudsko zdravlje. Zato autori preporučuju da se klimatske promjene, onečišćenje okoliša i zdravstveni rizici povezani s njima sustavnije uključe u obrazovanje liječnika i drugih zdravstvenih stručnjaka, kao i u njihovo cjeloživotno usavršavanje.

Poseban naglasak stavljen je i na zaštitu stručnjaka koji javno govore o klimatskoj krizi. Znanstvenici, zdravstveni djelatnici, novinari i aktivisti mogu biti izloženi uznemiravanju, prijetnjama i pokušajima narušavanja njihova profesionalnog ugleda. Zdravstvene institucije zato bi im trebale pružiti institucionalnu, pravnu i drugu potrebnu podršku.

Među konkretnijim preporukama nalazi se i zagovaranje zabrane oglašavanja i sponzorstava industrije fosilnih goriva, osobito kada se njima javnosti pružaju obmanjujuće informacije o klimatskim i zdravstvenim posljedicama fosilnih goriva. Predlažu se i stroža pravila o objavljivanju plaćenih klimatskih oglasa, transparentnosti oglašavanja na digitalnim platformama te ograničavanju sponzorstava fosilne industrije u zdravstvenim, obrazovnim, sportskim i kulturnim institucijama.

Zaključno, autori pozivaju WHO, države članice, zdravstvene institucije, organizacije civilnog društva i druge relevantne aktere da zaštitu informacijskog integriteta uključe u klimatske i zdravstvene politike, kao i u pripremu za krizne situacije.

Borba protiv klimatskih dezinformacija, poručuju, ne može se svesti na bolju komunikaciju i ispravljanje netočnih tvrdnji, nego zahtijeva i suočavanje s interesima, odnosima moći i sukobima interesa koji omogućuju njihovo širenje.

“Posljedice za zdravlje mogu biti neposredne – obmanjujuće informacije, primjerice, mogu odvratiti ljude od evakuacije tijekom šumskih požara ili poplava, narušiti povjerenje u upozorenja o toplinskim valovima i onečišćenju zraka, otežati pristup pomoći nakon katastrofa te izazvati zbunjenost u vezi sa zdravstvenim rizicima tijekom izvanrednih situacija. No, posljedice sežu daleko izvan pojedinačnih kriznih događaja. Ovo izvješće poziva na to da informacijski integritet postane dio temeljne strukture klimatskih i zdravstvenih politika. Također poziva Svjetsku zdravstvenu organizaciju i države članice da zajednički prepoznaju klimatske dezinformacije kao prijetnju javnom zdravlju te razviju smjernice za upravljanje infodemijom na sjecištu klimatskih promjena i zdravlja”, izjavila je Laura Jung, predsjednica radne skupine za okoliš Svjetskog liječničkog udruženja (World Medical Association).