Novo izvješće: Riba se vraća, ali Sredozemno i Crno more se mijenjaju

Višegodišnji napori u upravljanju ribarstvom u mediteranskoj i crnomorskoj regiji počinju davati rezultate – u posljednjem desetljeću smanjen je ribolovni pritisak, a dio ribljih fondova pokazuje znakove oporavka. Istovremeno, regija se suočava s novim rizicima povezanima s klimatskim promjenama, kao što su toplinski valovi, bolesti i invazivne vrste.

Zaključci su to šestog izdanja izvješća “Stanje ribarstva u Sredozemnom i Crnom moru 2025” (eng. The State of Mediterranean and Black Sea Fisheries 2025), koje je objavila Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), tijelo Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). 

GFCM je regionalna je organizacija za upravljanje ribarstvom koja okuplja 23 zemlje članice i Europsku uniju. Njezin cilj je osigurati održivo korištenje morskih resursa, kao i održivi razvoj akvakulture u Sredozemnom i Crnom moru. 

Izvješće donosi najopsežniji pregled stanja ribljih fondova, trendova u ribarstvu i akvakulturi te postojećih upravljačkih mjera u regiji.

Manje mreža, više ribe

Višegodišnji planovi upravljanja, ograničenja ribolova i zatvaranje pojedinih područja za ribolov napokon pokazuju učinke, iako se riblji fondovi i dalje prekomjerno iskorištavaju, pokazuje izvješće.

Udio ribljih fondova koji se love iznad održivih granica pao je s oko 87 % u 2013. na 52 % u 2023. godini, što predstavlja najnižu zabilježenu razinu u posljednjem desetljeću. Biomasa komercijalnih vrsta u istom razdoblju porasla je za oko četvrtinu. Unatoč tom pozitivnom pomaku, više od polovice ribljih fondova u regiji i dalje je pod prekomjernim pritiskom. 

Drugim riječima, u moru danas ima više ribe nego prije deset godina, barem ondje gdje se mjere upravljanja doista provode.

Iako ukupni pokazatelji upućuju na oporavak, izvješće naglašava da on nije ravnomjeran: dok se pojedini fondovi i podregije oporavljaju brže, drugi i dalje ostaju pod snažnim ribolovnim pritiskom, osobito u dijelovima Mediterana s ograničenim nadzorom i slabijom provedbom mjera.

> > Hrvatski znanstvenici znaju kako uzgoj ribe učiniti održivijim

Akvakultura i klimatske promjene

Dok se dio ribljih populacija polako oporavlja, akvakultura se suočava s rastućim izazovima.

Akvakultura danas osigurava više od 45 % ukupne proizvodnje morske hrane u Sredozemnom i Crnom moru te se često ističe kao način smanjenja pritiska na divlje populacije riba. Izvješće, međutim, upozorava da uzgoj ribe ima vlastite probleme, koji su sve češće povezani s promjenama okoliša.

Ulaganja, tehnološki napredak i jači regulatorni okviri udvostručili su proizvodnju u akvakulturi, no daljnji razvoj ograničen je okolišnim pritiscima, zdravstvenim rizicima i sve većom izloženošću ekstremnim temperaturama.

“Akvakultura u Sredozemnom i Crnom moru suočava se s rastućim izazovima, što uključuje izloženost toplinskim valovima, izbijanje bolesti i širenje invazivnih vrsta, što ugrožava produktivnost i dugoročnu održivost sektora”, navodi se.

Slučajni ulov – problem koji ne nestaje

Izvješće podsjeća i na problem slučajnog, odnosno neplaniranog ulova osjetljivih i zaštićenih vrsta.

Kako je navedeno, u Sredozemnom i Crnom moru i dalje postoje žarišta u kojima dolazi do čestog slučajnog ulova ranjivih vrsta poput morskih pasa, raža i morskih kornjača, što predstavlja ozbiljan izazov za očuvanje bioraznolikosti.

> > More više ne more

Upravljanje djeluje, ali klimatski pritisci rastu

Jedna od ključnih poruka izvješća jest da upravljanje ribarstvom može imati stvarne i mjerljive učinke. Zahvaljujući strožim pravilima i boljem nadzoru, riba se doista vraća u dijelove Sredozemnog i Crnog mora. 

Istovremeno, more se ubrzano mijenja. Klimatske promjene dovode u pitanje dugoročnu održivost postignutog oporavka. Pitanje koje se otvara jest koliko će današnji pozitivni trendovi potrajati u moru koje više nije isto kao prije deset ili dvadeset godina.

> > Na ljestvici od 1 do 5, koliko je morska hrana na našim tanjurima održiva?