Planine i planinari u doba klimatskih promjena

“Planine u okolnostima klimatskih promjena postaju nepredvidivije, a mi planinari moramo se prilagoditi tome i prihvatiti da imamo nove rizike”

Poruka je to koju je članovima Planinarskog društva Vihor uputio Nikola Biliškov, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković koji je aktivan u inicijativi “Znanstvenici za klimu”.

U slobodno vrijeme, Biliškov je i planinar. Član je Planinarskog društva Grafičar. Već je održao jedno predavanje o utjecaju klimatskih promjena na planine i planinarenje svojim kolegama iz društva, nakon toga još jedno u PD Kapela, a sada i “vihorašima”.

Planinarima, naviklima na svakakve vremenske prilike, nije smetala kiša koja je okupala zagrebačku večer.

“Planine su moćne i dominantne, ali i krhke i ranjive. Istovremeno su najugroženija područja te ona koja su sposobna pružiti odgovore na opasnosti koje predstavljaju klimatske promjene”, rekao je Biliškov nakon uvoda u kojem je prvo pojasnio pojmove kao što su klima i klimatski sustav.

Zatvorene staze

Ekstremi poput sušnih ljeta, obilnijih kiša, toplijih dana i manje snježne zime donose rizike za planinare, prvenstveno tako što čine dio staza nesigurnima.

Nakon opasnih odrona kamenja na Alpama tijekom prošlog ljeta, deseci puteva bili su privremeno zatvoreni. Stotine planinara i turista u srpnju je evakuirano s padina vrha Cima Falkner u Dolomitima Brenta u sjevernoj Italiji zbog naglog porasta klizišta. Otapanje permafrosta imalo je utjecaja na njihovo stvaranje. Više od 70 ruta od Donjeg Engadina na istoku Švicarske do Donjeg Valaisa na granici s Francuskom također je bilo zatvoreno iz sigurnosnih razloga [Euronews].

Jedna od planinarki u publici je primijetila kako su klimatski ekstremni počeli ostavljati utjecaja i na staze u Hrvatskoj.

“Imamo informaciju da se na Biokovu dogodila kamena lavina, i to nakon nekoliko dana obilnih kiša. Odron kamenja tamo se dogodio već više puta”, rekla je.

Biliškov se nadovezao rekavši da se ne može svaki događaj povezati s klimatskim promjenama, iako one nedvojbeno utječu na učestalost i intenzitet vremenskih ekstrema.

“Recimo, tragedija koja se dogodila u Jablanici u Bosni i Hercegovini ima veze s onim što su napravili ljudi, ali ima veze i s intenzivnim oborinama i bujicama”, odgovorio joj je Biliškov referiravši se na poplave koje su 2024. pogodile BiH.

Promjene

Objasnio je kako se klimatske promjene događaju kroz cijelu povijest, no kako su važne vremenske skale u kojima se pojavljuju.

“Kad gledamo klimatske promjene na tisućljetnoj skali, one jesu intenzivne, ali su se događale na velikim vremenskim skalama. Govorimo o desecima tisuća godina. Sada govorimo o skalama od 200 i nešto godina. U toliko vremena smo uspjeli povisiti temperaturu. Kad se promjena događa naglo, biljke i životinje se ne mogu tako brzo prilagoditi jer su evolucijski procesi sporiji i ne događaju se na razini od 200 godina”, rekao je Biliškov te dodao kako je u Dolomitima u kratkom periodu izumrla cijela jedna šuma zbog najezde potkornjaka koja se poklopila s požarima.

Pod utjecajem klimatskih promjena mijenjaju se planinski krajolici, biljni pokrov i fauna. Pritom se utjecaj na planinske predjele i zajednice odražava na globalnoj razini.

Kako se moglo saznati iz prezentacije Biliškova, promjene u hidrološkom ciklusu ugrožavaju sigurnost hrane i bioraznolikost, a smanjenje zaliha vode s planina moglo bi dovesti do humanitarne krize i političkih problema. “Novo normalno” u realnosti klimatskih promjena je to da se ledenjačke pukotine šire i povećava im se brojnost, a ledenjaci su sve nestabilniji. Erozija i povezane pojave uzrokovane povlačenjem ledenjaka te otapanjem snijega i permafrosta u budućnosti će sve više ugrožavati zajednice u dolinama.

“Ledenjaci su najveći rezervoari pitke vode na Zemlji. Zato je situacija alarmantna. Bio sam na jednoj konferenciji gdje je bila i pripadnica jednog naroda iz Perua koji je živio visoko u Andama. Imali su stabilan izvor vode tijekom cijele povijesti. Nedavno se ledenjak odlomio, a oni su ostali bez vode. Cijela zajednica se morala preseliti. Možemo reći da su oni klimatski migranti”, priča znanstvenik.

Ljudski faktor

Na predavanju se moglo čuti i o promjenama u našem dvorištu.

Medvednicu, koju je prije obilježavala vlažna, šumsko snježna klima, sada definira vlažna umjerena topla klima. Gotovo sve meteorološke postaje bilježe porast temperature. Ona na Puntijarki pokazuje da je srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca, siječnja, porasla te više ne pada ispod tri stupnja. Povećali su se učestalost i intenzitet bujica uzrokovanih brdskim vodama s južnih ogranaka.

Osim što korištenjem fosilnih goriva zagrijavaju planetu i tako mijenjaju klimatske obrasce, ljudi na planine djeluju devastirajuće i svojom nebrigom.

“Veliki su problem quadovi koji uništavaju planinarske puteve. I biciklisti koji se služe našim stazama. Zapadni dio Medvednice je devastiran quadovima. Motoristi također voze po brdskim putevima, što nije primjereno”, rekla nam je jedna od planinarki dodajući kako su uređene staze ostavština planinara koji su ih kroz desetljeća volonterski održavali.

Pitanje koje ostaje za kraj jest što planinari uopće mogu, van svojih redovnih aktivnosti, učiniti kako bi se prilagodili na sve nestabilnije prilike.

Prije svega moraju biti fleksibilniji, smatra Biliškov.

S nepredvidljivim vremenom i promjenjivim rutama, prilagodljivost je ključna, stoga je bitno biti spreman promijeniti kurs ili čak otkazati izlet ako uvjeti nisu sigurni. Vrijede i neke druge, općenitije preporuke: valjalo bi birati vodiče koji daju prioritet ekološki prihvatljivim praksama, podržavaju lokalne napore za očuvanje prirode te u konačnici zagovarati i podržavati klimatske politike i raditi na podizanju svijesti.

Važno je raditi i na infrastrukturi; krhotine i blatni tokovi u budućnosti će izravno utjecati na zgrade, planinarske staze, prilaze i žičare.

Daljnjim otapanjem leda tijekom progresivnog zagrijavanja razvijat će se nova područja odrona stijena. Kako bi se smanjili ili izbjegli rizici, pristupi domovima, planinarske staze na velikim visinama i prijelazi mogli bi zahtijevati adaptaciju ili dodatno održavanje. Razmišljanje o sigurnosti na planini danas nužno mora uzeti u obzir i potencijalne učinke klimatskih promjena.