Vremenski bič: Kako promjena klime “potpiruje” megapožare u Francuskoj i Španjolskoj

Španjolska je ove godine zabilježila dva od tri najveća zabilježena požara u svojoj povijesti, a vatrena stihija opasno se približila i francuskom Bordeauxu. Posljedice su teške: velik broj ljudi izložen je i požarima i rasprostranjenom dimu.

World Weather Attribution (WWA), međunarodna znanstvena organizacija koja proučava ulogu klimatskih promjena u ekstremnim vremenskim događajima, objavila je brzu analizu ovih katastrofalnih požara.

Zaključili su da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem “potpirile” uvjete koji su omogućili razvoj požara ovakvih razmjera te pridonijele stvaranju tzv. tzv. vremenskog biča (eng. weather whiplash).

Naime, prošle je godine WWA proveo dvije brze studije atribucije požara u Španjolskoj i Portugalu te Turskoj, Cipru i Grčkoj, kao i retrospektivnu analizu cjelokupne sezone šumskih požara u nekoliko europskih regija. Sve tri studije pokazal su da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem bile ključni pokretač vremenskih uvjeta pogodnih za požare, prvenstveno zbog porasta ekstremnih temperatura, ali i pogoršanja sušnih uvjeta.

> > Ekstremne vrućine u Europi dovode do sve opasnije suše

Analiza pogođenih regija u Španjolskoj identificirala je ulogu tzv. vremenskog biča (eng. weather whiplash) – obrasca neuobičajeno vlažnih proljeća praćenih vrućim i suhim ljetima. Takvi uvjeti potiču bujan rast vegetacije koja se potom isuši, stvarajući goleme količine lakozapaljivog goriva i znatno povećavajući rizik od šumskih požara.

Istraživači su utvrdili da se u sjeverozapadnoj Iberiji i jugozapadnoj Francuskoj izgledi za vlažna proljeća vjerojatno ne smanjuju, dok se vjerojatnost iznimno suhih ljeta snažno povećava. Ovaj je obrazac zabilježen i u drugim požarnim režimima, izvijestio je WWA.

“Ono što vidimo u Francuskoj i Španjolskoj nije samo loša sreća; to je jasan znak eskalacije utjecaja zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Vlažna zima, praćena ovim intenzivno suhim ljetom i nizom toplinskih valova, ostavila je šume pune suhe biomase, a neprekidna vrućina – potaknuta klimatskim promjenama – stvorila je uvjete da se iskre pretvore u goleme, opasne požare”, izjavila je Clair Barnes, znanstvena suradnica za ekstremne vremenske prilike i klimatske promjene u Centru za politiku okoliša na Imperial Collegeu u Londonu.

Prema analizi, toplija klima učinila je ovakve požare najmanje dvostruko vjerojatnijima u Francuskoj i najmanje 20 puta vjerojatnijima u Španjolskoj.

“Više puta smo vidjeli kako klimatske promjene povećavaju vruće, suhe i zapaljive uvjete koji izuzetno pogoduju šumskim požarima. Ono što je jedinstveno u ovom slučaju jest to što je još uvijek rano u sezoni, a s obzirom na to da se sprema još jedan toplinski val, ovi su nalazi iznimno zabrinjavajući. Ovo nisu požari koji gore u udaljenim područjima – događaju se u neposrednoj blizini mjesta gdje ljudi žive. Svaki djelić stupnja zagrijavanja gura nas u nepoznat teren, a ovi požari pokazuju točno kako taj rizik izgleda”, tvrdi Barnes.

Kako bi procijenili utjecaj klimatskih promjena na vremenske uvjete pogodne za požare u Francuskoj i Španjolskoj, istraživači su analizirali povijesna meteorološka promatranja, usredotočivši se na sedmodnevno razdoblje ekstremnog rizika od požara u najteže pogođenim područjima obje zemlje u srpnju ove godine.

Ovogodišnje uvjete usporedili su s najizraženijim požarnim uvjetima zabilježenima tijekom prethodnih ljeta (lipanj – kolovoz), unutar usporedivog sedmodnevnog razdoblja, a zatim su analizirali trendove u promatranim podacima i usporedili današnju klimu sa simulacijama predindustrijske klime.

Uvjete pogodni za razvoj požara procijenili su pomoću Dnevne ocjene opasnosti (eng. Daily Severity Rating, DSR), koja predstavlja prilagođeni kanadski Indeks opasnosti od šumskih požara. DSR obuhvaća ukupni utjecaj meteoroloških čimbenika na vjerojatnu opasnost od požara te uzima u obzir oborine, isparavanje, stanje vegetacije, kao i temperaturu, vlagu i vjetar. Time procjenjuje koliko bi požar mogao biti ozbiljan u slučaju izbijanja.

Požari tako snažni da su stvorili vlastiti vremenski sustav

Razorni šumski požari koji od početka srpnja haraju Francuskom i Španjolskom usmrtili su troje ljudi, uništili tisuće domova i prisilili više od 300 000 ljudi na bijeg.

Požari se ubrajaju među najteže zabilježene u povijesti tih zemalja. U Španjolskoj je u srpnju izgorjelo oko 140 000 hektara, dok je u Francuskoj od početka godine izgorjelo oko 115 000 hektara.

Neki od požara bili su toliko snažni da su stvorili vlastiti vremenski sustav, što je vatrogascima dodatno otežalo njihovo obuzdavanje.

Problematičnim se ponovo pokazao ljudskom rukom posađene guste plantaže primorskog bora, čije su iglice i smolasto drvo iznimno zapaljivi. U francuskoj regiji zahvaćenoj požarima ta se monokultura prostire na zapanjujućih 800 000 hektara.

“Struktura goriva u ovim plantažama (bora) visoke gustoće uključivala je debele naslage otplih iglica, ‘goruće ljestve’ koje povezuju tlo i krošnje, hlapljiva ulja koja pospješuju naglo sagorijevanje te povezane krošnje koje omogućuju širenje požara kroz krošnje. Zbog toga su se požari mogli širiti iznimno velikom brzinom [1, 2]. Požar je pritom stvorio pirokumulonimbus – oluju izazvanu požarom – koja je generirala brojne munje i snažne vjetrove te dodatno ubrzala njegovo širenje”, navodi se u izvještaju.

Autori upozoravaju da se u sljedećih nekoliko dana u obje zemlje očekuju nove epizode visokih temperatura, što bi moglo dodatno pogoršati situaciju.

Meteorološki uvjeti u regijama pogođenima požarima već su detaljno analizirani. WWA je posljednjih tjedana objavio studije koje pokazuju da su i lipanjski toplinski valovi i suša koja trenutačno pogađa Europu bili pojačani klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem.

U rujnu 2025. godine istraživači su također utvrdili da su klimatske promjene pogoršale prošlogodišnje požare u Španjolskoj i Portugalu, dok je druga analiza, posvećena cjelokupnoj požarnoj sezoni 2025. godine, došla je do sličnih zaključaka.

Zbog opsežnih dokaza prikupljenih u prethodnim istraživanjima, u ovoj su analizi primijenili iznimno brzi atribucijski protokol. Umjesto provođenja punog skupa klimatskih simulacija, analizirali su povijesna meteorološka promatranja kako bi utvrdili da su se uvjeti pogodni za požare mijenjali tijekom vremena. Usporedili su sedmodnevno razdoblje s najvišim vrijednostima Dnevne ocjene opasnosti u jugozapadnoj Francuskoj i središnjoj Španjolskoj, gdje su izbili najveći požari.

Andreia Ribeiro, klimatska znanstvenica u Centru za istraživanje okoliša Helmholtz u Njemačkoj, istaknula je da istodobno izbijanje velikih šumskih požara u različitim regijama pokazuje kako klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem ne povećavaju samo vjerojatnost ekstremnih požara, nego i njihovu vremensku podudarnost.

“To ima vrlo konkretnu cijenu jer preklapanje ekstremnih požara otežava međunarodnu suradnju i dijeljenje resursa za borbu protiv požara onda kada je najpotrebnije”, upozorila je.

> > Europi “gori pod nogama”: Ima li Europski parlament odgovor?

Utjecaj požara na zdravlje

Augustin Colette, voditelj odjela u Francuskom nacionalnom institutu za industrijski okoliš i rizike (INERIS), upozorava da su ekstremni požari na dodiru prirodnih i urbanih područja izazvali golemu štetu te u atmosferu ispustili goleme količine zagađujućih tvari.

“Dim iz požara povećao je vršne razine lebdećih čestica i do 20 puta iznad razina koje se u Europi smatra ‘dobrom kvalitetom zraka’ za čestice PM2,5, a iznimno loša kvaliteta zraka zabilježena je i do 400 km od požara.”, procjenjuje Colette.

Dodaje da će ovako opsežni šumski požari i naglo pogoršanje kvalitete zraka dodatno opteretiti stanovništvo koje je već iscrpljeno višetjednim toplinskim valovima.

Prema španjolskom Ministarstvo zdravstva, šumski požari predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju jer dim sadrži visoke razine lebdećih čestica PM2,5 i PM10, ugljikova monoksida i dioksida, dušikovih oksida, ozona, hlapljivih organskih spojeva poput formaldehida i benzena, olova te drugih toksičnih i iritirajućih tvari.

Izloženost dimu najčešće uzrokuje kašalj, glavobolju, otežano disanje, poremećaj svijesti i smanjenu funkciju pluća.

Španjolsko ministarstvo zdravstva objavilo je i smjernice s praktičnim preporukama za zaštitu zdravlja tijekom šumskih požara. Upozoravaju da izloženost dimu može pogoršati postojeća zdravstvena stanja poput astme te kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.

Kada je riječ o mentalnom zdravlju, šumski požari mogu uzrokovati posttraumatski stresni poremećaj, anksioznost i poremećaje spavanja zbog izloženosti gubitku, traumi i poremećaju svakodnevnog života.

Najugroženije skupine su starije osobe, trudnice, djeca mlađa od 5 godina, osobe s kroničnim bolestima te ljudi koji rade na otvorenom.

Izvješće Lancet Countdowna procjenjuje da je onečišćenje zraka povezano sa šumskim požarimau godini poput 2024. uzrokovalo više od 8000 prijevremenih smrti u 22 države članice Europske unije. Osim toga, kombinacija ekstremne vrućine i dima od šumskih požara može imati znatno ozbiljnije posljedice za zdravlje nego bilo koja od tih opasnosti zasebno.

U jugozapadnoj Francuskoj, Opservatorij za kvalitetu zraka regije Nova Akvitanija prati kvalitetu zraka i procjenjuje širenje oblaka dima koristeći prognozu nacionalnog sustava Prev’air kako bi stanovništvu pružio ažurirane informacije i zdravstvene preporuke.

> > Prirodnim rješenjima protiv požara na Mediteranu

“Pržimo naš planet”

Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti u Centru za politiku okoliša na Imperial Collegeu u Londonu, ukazuje da studije iznova pokazuju da se europska klima mijenja brže nego što se društvo i vlade uspijevaju prilagoditi.

“Prošle godine dokumentirali smo požare na Pirinejskom poluotoku, a nedavno smo pokazali da klimatske promjene pogoršavaju sušu diljem kontinenta. Sada svjedočimo još jednoj katastrofi potaknutoj istim uzrokom– sagorijevanjem fosilnih goriva.

Znanost ne mari za to dolazi li ova godina nakon rekordnih požara, jesu li vlade spremne, je li zimska kiša bila dovoljna ili se ovo događa nakon nekoliko toplinskih valova koji su iscrpili resurse i stanovništvo. Klimatske promjene znače da se kombinacija vremenskih uvjeta koja stvara zapaljivu situaciju i pretvara je u katastrofu događa sve češće.”

WWA navodi i da se da se dnevna emisija ugljika iz požara u Francuskoj 24. srpnja približila 300 kilotonama, pri čemu je kumulativna godišnja emisija već premašila rekordno visoke vrijednosti zabilježene 2022. i 2003. godine.

U Španjolskoj je dnevna emisija također premašila 300 kilotona ugljika, no kumulativne emisije još nisu dosegnule razine zabilježene do istog datuma 2022. godine te su i dalje znatno niže od iznimno visokih vrijednosti zabilježenih 2025. godine.

Julie Arrighi, direktorica programa u Klimatskom centru Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, napominje da ono što se trenutačno događa u Francuskoj i Španjolskoj nadilazi razmjere koje bi se moglo očekivati na temelju dosadašnjeg iskustva.

“Budući da uvjeti koji pogoduju razornim šumskim požarima, poput ekstremne vrućine i suše, postaju sve učestaliji i intenzivniji, moramo ubrzati provedbu mjera prilagodbe i prevencije požara te istovremeno povećavajući ulaganja u kapacitete za odgovor na njih.”

Simon Stiell, izvršni tajnik Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (eng. UN Climate Change), zaključuje da aktualni megapožari pokazuju koliko brzo ekstremne vrućine i isušeni krajolici, oblikovani klimatskim promjenama, mogu pretvoriti šumske požare u razorne nacionalne katastrofe.

Takvi događaji, objašnjava, prisiljavaju na masovne evakuacije, uništavaju domove, kompanije i ključnu infrastrukturu, povećavaju emisije ugljika te ugrožavaju zdravlje jer se opasni dim širi daleko izvan područja zahvaćenih požarima.

“Činjenica da čovječanstvo nastavlja sagorijevati goleme količine ugljena, nafte i plina prži naš planet, čini ove uvjete opasnijima, a megapožare sve smrtonosnijima i razornijima. No, rješenja su jednako jasna: sve zemlje moraju ubrzati prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije te istodobno bolje zaštititi ljude od sve snažnijih klimatskih utjecaja – od šumskih požara do oluja, poplava i suša koje ugrožavaju proizvodnju hrane.”

> > Mogu li tovari zaštititi Dalmaciju od požara?