Skoči do sadržaja
Foto: Jon Cherry/Getty Images/AFP

Američki AI podatkovni centri emitiraju više CO2 nego Hrvatska i Slovenija zajedno

calendar

Istraživači s Harvarda promatrali su potrošnju struje i emisije stakleničkih plinova 403 podatkovna centra u SAD-u. Podaci do kojih su došli su prilično zabrinjavajući, a čak i ne prikazuju čitavu potrošnju AI podatkovnih centara.

Američki AI podatkovni centri troše više struje i proizvode više emisija stakleničkih plinova nego Hrvatska i Slovenija zajedno.

Pokazuje to istraživanje objavljeno u časopisu Nature Sustainability. Istraživači s prestižnog Sveučilišta Harvard promatrali su potrošnju električne energije i emisije CO2 ukupno 403 američka AI podatkovna centra između svibnja 2024. i travnja 2025. godine.

U tom su razdoblju promatrani podatkovni centri potrošili između 68 i 99 TWh električne energije te emitirali između 21 i 31 milijun tona ugljikovog dioksida. Hrvatska i Slovenija zajedno godišnje troše nešto više od 30 TWh električne energije i emitiraju oko 30 milijuna tona stakleničkih plinova. Potrošnja struje promatranih podatkovnih centara usporediva je s godišnjom potrošnjom zemalja kao što su Austrija, Belgija ili Finska.

Nalazi istraživanja s Harvarda pokazuju da su se emisije stakleničkih plinova iz podatkovnih centara triput veće nego što su bile prije eksplozije popularnosti AI alata koja je uslijedila nakon što je javnosti koncem 2022. godine predstavljen ChatGPT. Studija istraživača s Harvarda također pokazuje kako AI podatkovne centre u najvećoj mjeri pogone fosilna goriva.

> > Prosvjedi protiv AI podatkovnih centara šire se Europom

Studijom nije obuhvaćen rad svih podatkovnih centara, već samo onih najvećih, korištenih za treniranje i rad alata tzv. umjetne inteligencije. Istraživači su sastavili listu promatranih podatkovnih centara koristeći satelitske snimke i podatke iz prethodnih istraživanja. Nakon toga su modelirali njihovu potrošnju energije u različitim scenarijima te promatrali energetski miks regija u kojima se promatrani podatkovni centri nalaze.

Pokazalo se da je oko 54 posto potrošene električne energije proizvedeno iz fosilnih energenata.

> > Google u Finskoj ilegalno posjekao 400.000 stabala. Grade data centre

“Jako je korisno znati koliko energije pojedini podatkovni centri troše tijekom godine dana”, kaže za Wired Jon Koomey, stručnjak za energetiku koji u ovom istraživanju nije sudjelovao, ali zato redovito sudjeluje u sličnim istraživanjima koje provodi Nacionalni laboratorij “Lawrence Berkeley”.

> > Klimatska cijena “AI revolucije”: Emisije Nvidije skočile za 725 posto

Koomey, naime, ističe da do tih podataka nije lako doći. Velike tvrtke koje grade AI podatkovne centre brižno čuvaju podatke o točnoj potrošnji energije i vode pa o njihovom stvarnom učinku postoje tek procjene koje variraju ovisno o korištenoj metodologiji.

Zbog toga ni podaci iz studije provedene na Harvardu zapravo ne odražavaju stvarnu potrošnju električne energije američke AI industrije, kao ni stakleničke plinove koji se pritom emitiraju. Naime, promatrani su podatkovni centri za pojmove AI industrije prilično maleni; prosječni centar obuhvaćen ovim istraživanjem ima kapacitet od 40 MW.

> > Gradnja AI data centara suludo povećava potrošnju plina

Diljem SAD-a u tijeku je gradnja više gigavatnih podatkovnih centara, a neki takvi su već i pušteni u rad. Takva postrojenja uglavnom ne dobivaju energiju iz elektroenergetske mreže, već je sami generiraju na licu mjesta, za što se skoro pa isključivo koriste fosilna goriva. Najpopularnije pogonsko gorivo za takve podatkovne centre je zemni plin. Ukupne emisije CO2 iz američkih podatkovnih centara stoga su već sad osjetno veće nego što se procjenjuje u ovoj studiji.

> > AI i klimatske promjene – mitovi i činjenice
Imate pitanje za Klimatski portal? Želite nam predložiti temu za koju mislite da bismo je trebali obraditi? Želite nam uputiti pohvalu ili kritiku? Kontaktirajte nas na [email protected] ili putem WhatsAppa ili Facebooka.