Novo UN-ovo izvješće pokazuje da svijet prelazi na čistu energiju

Obnovljivi izvori energije (OIE) u 2024. godini gotovo su dostigli fosilna goriva u ukupnim globalnim kapacitetima, pokazuje novo izvješće Ujedinjenih naroda.

“Nalazimo se u jedinstvenom i presudnom trenutku u povijesti. U deset godina otkako je usvojen Pariški sporazum, tehnologije obnovljivih izvora energije doživjele su transformaciju. Uz spektakularan pad troškova i rast proizvodnih kapaciteta, primjena solarne energije, vjetroelektrana i električnih vozila nadmašila je i najoptimističnije prognoze te nastavlja eksponencijalno rasti”, ističu autori.

Izvješće pruža uvid u trenutačno stanje, kao i prijedloge za ubrzanje prijelaza s fosilnih goriva na čistu energiju.

> > Obnovljivi izvori energije – mitovi i činjenice

Što kažu najvažnije brojke?

Deset godina od potpisivanja Pariškog sporazuma 2015. godine, svijet je pred energetskom prekretnicom, navodi se u izvješću.

Prema podacima UN-a, koji se oslanja na najnovije podatke Međunarodne agencije za obnovljive izvore (IRENA), zaključno s 2024. godinom ukupni globalni kapaciteti fosilnih izvora električne energije iznosili su 4548 gigavata (GW), dok su kapaciteti obnovljivih izvora tek neznatno manji – 4448 GW.

U prošloj godini na globalnom nivou instalirano je 43 GW novih fosilnih kapaciteta, dok je u istom razdoblju instalirano rekordnih 585 GW novih obnovljivih kapaciteta.

To znači da su obnovljivi izvori činili gotovo sav novi rast, točnije 92,5 % svih novoinstaliranih kapaciteta u usporedbi s najjeftinijom fosilnom alternativom, uz rekordni godišnji porast od 15,1 %. Na svaki megavat fosilnih kapaciteta u 2024. godini dolazi preko 13 megavata obnovljive energije.

Udio čistih izvora energije u globalnoj proizvodnji električne energije u 2024. prvi je put premašio 40 %, pri čemu obnovljivi izvori čine 32 %.

Globalna ulaganja u energetsku tranziciju prema čistoj energiji prvi put premašila su 2 bilijuna američkih dolara, a 91 % novih projekata obnovljivih izvora jeftinije je od bilo koje fosilne alternative.

Uz rekordne brojke u instaliranim kapacitetima i ulaganjima, globalna energetska tranzicija pokazuje i sve snažniji tehnološki i društveni zamah. 

Tako su kapaciteti baterijskih sustava za pohranu energije narasli za više od 40 puta u zadnjem desetljeću, a industrija obnovljivih izvora energije danas zapošljava više ljudi nego industrija fosilnih goriva: 34, 8 milijuna radnika u odnosu na 32, 6 milijuna zaposlenih u fosilnoj industriji.

> > Ulaganja u obnovljivu energiju dvostruko veća nego u fosilnu

Obnovljivi izvori energije su najjeftiniji

Tehnologije obnovljivih izvora energije doživjele su dramatičan pad cijena od 2010. godine.

Prema podacima IRENA-e, 2010. godine prosječni trošak proizvodnje električne energije iz novih solarnih elektrana bio je 414 % viši od troška proizvodnje iz najjeftinije nove elektrane na fosilna goriva. Zaključno s 2024. godinom, solarna energija bila je 41 % jeftinija. Slično, cijena energije iz kopnenih vjetroelektrana 2010. godine bila je 23 % skuplja od fosilnih goriva, a u 2024. postala je 53 % jeftinija.

Pad troškova nije se zaustavio samo na proizvodnji električne energije; znatno su pojeftinile i tehnologije za njezino skladištenje i integraciju u mrežu, poput baterijskih sustava, čija se cijena smanjila za 93 % u 14 godina.

Jedan od glavnih razloga tog pada je masovna proizvodnja obnovljivih tehnologija u Kini, koja je omogućila niže troškove globalno.

Kako smo pisali, upravo zahvaljujući kineskim državnim ulaganjima solarni paneli danas su najjeftiniji oblik proizvodnje električne energije, a Kina je odigrala važnu ulogu i u povećanju komercijalne isplativosti vjetroelektrana. Isto vrijedi i za baterijsku tehnologiju; u istraživanju također prednjače kineske tvrtke.

> > Baterije rješavaju najveći problem zelene energetske tranzicije

Kako UN vidi budućnost energetske tranzicije?

Obnovljivi izvori energije, dakle, više nisu samo klimatska nužnost, nego i ekonomski najisplativiji izbor.

Međutim, iako je energetska tranzicija već u tijeku te je ekonomski isplativa, za postizanje klimatskih ciljeva potrebno je odlučnije i što brže djelovati, osobito u obliku javnih ulaganja, reforme tržišta i međunarodne suradnje, naglašavaju autori izvješća.

U tom kontekstu, iznose niz preporuka. Prije svega, smatraju, treba osigurati političku dosljednost, jasnoću i predvidljivost, što, među ostalim, podrazumijeva i ukidanje subvencija za fosilna goriva i uvođenje progresivnog cjenovnog oporezivanje ugljika.

Predlažu i ulaganje u infrastrukturu, konkretno u baterijska skladišta i energetske mreže, kao i ubrzanje elektrifikacije zgrada, prometa i industrije. Potrebno je, ističu, diverzificirati i osigurati globalne lance opskrbe čistom energijom, smanjiti carine, modernizirati međunarodne investicijske ugovore i ukloniti preostale prepreke koje koče zelene politike.

Jedna od preporuka je osigurati da se novi rast potrošnje energije, posebno kad je riječ o AI tehnologiji, koja već sad guta ogromnu količinu struje, u potpunosti pokriva iz OIE. Naime, podatkovni centri rade neprestano pa im je potreban stalan dotok struje, zbog čega se danas uglavnom napajaju energijom proizvedenom iz fosilnih goriva. UN stoga smatra da bi vlade diljem svijeta sve nove energetske potrebe trebale zadovoljiti iz obnovljivih izvora, a da bi tehnološke kompanije do 2030. godine trebale u potpunosti prijeći na obnovljive izvore energije.

Tranzicija na čistu energiju mora biti pravedna, uputa je autora izvješća. Prije svega, treba ukloniti strukturne prepreke financiranju obnovljivih izvora energije za zemlje u razvoju. Preporuke u tom smjeru su povećanje kapaciteta razvojnih banaka za pravednu tranziciju, uvođenje inovativnih mehanizama za smanjenje rizike, kao i rad s kreditnim agencijama na ažuriranju metodologije za realnu procjenu rizika.

Ključno je, smatraju, u središte tranzicije staviti ljude. U tom smislu, neke od preporuka su do 2030. godine postići univerzalni pristup struji, podržati radništvo i lokalne zajednice koje tranzicija prema čistoj energiji pogađa (kao što su, primjerice, rudari) te, na koncu, prepoznati različite početne pozicije zemalja diljem svijeta.

UN poručuje: svijet ima tehnologiju, resurse i znanje za potpuni prijelaz na čistu energiju – nedostaje samo političke volje. Vrijeme za odgađanje odavno je isteklo, svijetu danas treba hitna i koordinirana akcija, zaključuju.

> > 100 posto obnovljiva energija u Hrvatskoj je moguća – stručnjaci izračunali kako to ostvariti