Prljavi igraju prljavo – kako fosilna industrija koristi Twitter da sabotira klimatsku akciju
Studija objavljena u siječnju analizira komunikaciju triju sektora fosilne industrije na Twitteru u razdoblju od 15 godina. Rezultati ukazuju na umreženo i usklađeno djelovanje, a identificirani su i narativi koji ometaju i usporavaju borbu protiv klimatskih promjena.
“Koordinirani pothvat” – ovako nova studija, objavljena prošli mjesec u znanstvenom časopisu PLOS Climate, opisuje komunikaciju najvećih kompanija i udruženja triju grana američke fosilne industrije na Twitteru, današnjem X-u.
Istraživački tim predvođen Alainom Kinol s bostonskog Sveučilišta Northeastern je od 2008. do 2023. godine pratio devet korisničkih profila na društvenoj mreži Twitter povezanih s industrijom fosilne energije, industrijom proizvodnje plastike te petrokemijskom industrijom.
Kako ističu, velike multinacionalne kompanije koje zarađuju od prodaje duhanskih proizvoda, alkohola, prerađene hrane i fosilnih goriva – dakle, industrije koje štete javnom zdravlju – koriste društvene mreže s ciljem da pokušaju opstruirati donošenje javnih politika koje bi mogle smanjiti njihov profit. Dodatno, upozoravaju da je povezanost i međuovisnost ovih triju sektora fosilne industrije (energetike, petrokemije i plastike) zanemarena u javnim i znanstvenim raspravama o odgovornosti za klimatske promjene.
Budući da su napori u borbi protiv klimatskih promjena usmjereni na sektor energije, odnosno na nužnost zelene energetske tranzicije, fosilna industrija radi na povećanju uporabe fosilnih goriva u proizvodnji plastike i petrokemijskoj industriji; riječ je, navode, o “planu B” fosilne industrije. Naime, temeljna sirovina za proizvodnju plastike je nafta, a petrokemijska industrija troši velike količine zemnog plina.
Nerijetko dolazi do korporativnog spajanja fosilnih kompanija iz različitih grana industrije ili jedna grana fosilne industrije otvara podružnicu u drugoj grani fosilne industrije; primjerice ExxonMobil i Chevron imaju podružnice u industriji proizvodnje plastike, što je primjer vertikalne integracije u opskrbnom lancu fosilnih goriva.
Zato ovo istraživanje, naslovljeno “Mreže klimatske opstrukcije: diskursi poricanja i odgode američke fosilne industrije” naglasak stavlja upravo na tu vrstu umreženosti – analizira sadržaj objava te komunikaciju i međusobnu komunikaciju vodećih aktera triju spomenutih sektora fosilne industrije na Twitteru.
Analiza povezanosti: tko tagira koga?
Za svaku od tri grane fosilne industrije odabrani su korisnički profili dviju najvećih kompanija te profil najvećeg sektorskog udruženja.
Tako su iz sektora fosilne energije praćeni profili i objave kompanija ExxonMobil i Chevron te Američkog naftnog instituta (API), a iz sektora proizvodnje plastike kompanije Dow Chemical i DuPont te Američko kemijsko vijeće (ACC). Kad je riječ o petrokemijskom industriji, pratili su profile i objave kompanija Corteva i FMC Corporation te strukovnog udruženja Američki poljoprivredni ured (AFB).
Analizirana je povezanost tih profila na Twitteru – tko tagira koga – a rezultati pokazuju da se odabrane kompanije i lobistička udruženja često međusobno tagiraju, a najčešće su tagirani korisnički profili kompanija Exxon Mobile i Dow te Američkog naftnog instituta (tablica ispod).
Na temelju podataka izradili su mrežu međusobne povezanosti devet najvećih kompanija i udruženja. “Centralni” Twitter račun, povezan s najviše entiteta u mreži, je Američki naftni institut. Slijedi korisnički račun kompanije Dow te Američko kemijsko vijeće.
Najčešće tagiran profil je Exxon Mobila, a najčešće ga je tagirao Američki naftni institut. Korisničke račune Dowa te Američkog kemijskog vijeća spomenulo je sedam od osam preostalih korisničkih računa na Twitteru. Američko kemijsko vijeće je tagiralo svih 8 preostalih računa, iako je tek na petom mjestu po broju tagova od strane drugih entiteta. Kompanija Corteva tagirala je najmanje računa, samo one kompanije Dow te AFB-a.
> > Povijest negiranja klimatske krize
Analiza sadržaja: ometanje u osam točaka
Analizirano je više od 120 000 objava na Twitteru, a kategorizirane su u pet tematskih kategorija: gospodarstvo (3140 tvitova), Agencija za zaštitu okoliša, odnosno EPA (agencija američke vlade odgovorna za kontrolu onečišćenja zraka i vode, pesticide, opasnost od radijacije i onečišćenje bukom; 591 tvit), plinovodi (2862 tvita), održivost (3012 tvita) te voda (2350 tvitova). Od ukupnog broja analiziranih tvitova (122 710), 13 214 sadržavalo je ključne riječi iz pet navedenih tematskih poglavlja.
Pomoću analize sadržaja izdvojeno je i osam narativa koje spomenuti fosilni akteri na X-u koriste da bi negirali nužnost klimatske akcije i usporili je. U ovoj studiji podijeljeni su na četiri koja negiraju postojanje klimatskih promjena te četiri koja predstavljaju narative odgode – dakle narative koji podrazumijevaju prihvaćanje postojanja klimatskih promjena, ali svejedno se koriste da bi opravdavali nedjelovanje.
Četiri narativa koja se odnose na negiranje, prema klasifikaciji koju koriste autori studije, glase ovako: klimatske promjene nisu stvarne; nije tako strašno, promjene nisu nužne, a predstavljaju prevelik teret; fosilna industrija nije odgovorna za klimatsku krizu; na stručnjacima je da smisle rješenja.
Četiri koja predstavljaju narative odgode klimatske akcije su: fosilna goriva nemaju alternativu, a za klimatsku krizu odgovorni su potrošači; nema potrebe za zelenom transformacijom – fosilna industrija razvija napredna rješenja (npr. zarobljavanje ugljika, napredno recikliranje); implementacija regulacije emisija stakleničkih plinova predstavlja preveliko opterećenje za industriju; regulacija će naštetiti gospodarstvu i proizvodnji.
> > Recikliranje plastike – mitovi i činjenice
“Hegemonijski i koordinirani napori”
Studija pokazuje da su ove tri međuovisne grane fosilne industrije usko povezane, da na Twitteru često međusobno komuniciraju te da komuniciraju i sa (za njih) relevantnim političkim, akademskim, medijskim i inim akterima. Mnoge poruke koje objavljuju i međusobno dijele mogu se opisati kao opstrukcija klimatske akcije.
Kako autorice navode, to “pruža dokaze o hegemonijskim i koordiniranim naporima” te potvrđuje nalaze prethodnih istraživanja. Dosadašnja istraživanja i medijski izvještaji razotkrili su brojne načine kojima se fosilna industrija služi da potkopa klimatsku akciju: od donacija za kampanje određenih političkih aktera, lobiranja protiv zakona kojima je cilj uhvatiti se u koštac s klimatskim promjenama, financiranja istraživanja koja umjetno proizvode sumnju u znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama i uzrocima tih promjena. Tu su i pritisci na akademsku i znanstvenu zajednicu, kao i na medije, sve skupa uz obilato korištenje dezinformacija i propagande.
> > Industrija fosilnih goriva od Trumpa očekuje da će im dopustiti da rade što god žele
Među najistaknutijim trendovima u skupu podataka su tvrdnje da proizvodi fosilne industrije koriste društvu. Ova “pozitivna poruka”, prisutna na svim analiziranim Twitter računima, često je išla uz bok s tvrdnjom o zabrinutosti zbog regulacije. Mnogi tvitovi pokazali su kako jedna grana fosilne industrije ističe koristi druge grane fosilne industrije.
Na koncu, studija je pokazala da sve tri grane američke fosilne industrije Twitter koriste kako bi promovirale svoje navodne napore u očuvanju okoliša, dok istovremeno umanjuju svoju odgovornost za klimatsku krizu, ometaju donošenje javnih politika koje pomažu u borbi protiv klimatskih promjena, pokušavaju utjecati na javno mnijenje izazivanjem straha od navodnog gospodarskog tereta koji nosi zelena tranzicija te ometaju i odgađaju konkretnu globalnu klimatsku akciju.